1. Ima prijekor koji nije zgodan, i ima tko prešuti, i taj je razuman.

2. Ali bolje je koriti nego se gnjeviti,

3. i tko priznaje uklanja se poniženju.

4. Kao uškopljenik koji hoæe razdjevièiti djevicu, takav je onaj tko hoæe pravdu provesti nasiljem.

5. Ima tko šuti, pa se smatra mudrim, a drugoga mrze zbog brbljanja.

6. Ima tko šuti jer ne zna odgovoriti; drugi šuti jer èeka pravi èas.

7. Mudar èovjek šuti do zgodnog èasa, a luðak i brbljavac propuštaju zgodu.

8. Tko odviše govori postaje odvratan, a tko je odviše slobodan postaje mrzak.

9. Netko u nesreæi nalazi sreæu, a gdjekoji dobitak postaje gubitak.

10. Ima dar koji ti ništa ne koristi i dar koji se dvostruko isplaæuje.

11. Ima slave koja vodi poniženju, a ima ljudi koji iz poniženja podignu glavu.

12. Netko kupi mnogo za malo novaca, a ipak plati sedmerostruko.

13. Mudrac stekne naklonost svojim rijeèima, dok luðaci prosipaju laske uzalud.

14. Bezumnikov dar ništa ti ne koristi, jer njegove oèi traže sedmerostruk uzvrat;

15. on malo daje, a mnogo predbacuje, i kazuje na sva usta kao razglasitelj; danas daje u zajam, a sutra traži natrag: mrzak je takav èovjek.

16. Luðak veli: "Nemam prijatelja i ne primam zahvalnosti za svoja dobroèinstva.

17. Zlobna su jezika svi koji jedu moj kruh." Koliko puta i koliki izruguju takvoga!

18. Bolje je pokliznuti se na cesti nego na jeziku: tako opakima propast iznenada dolazi.

19. Èovjek neugodan - neumjesna je prièa razvuèena na ustima neodgojenih.

20. Mudra izreka ne vrijedi u ustima luda èovjeka, jer je ne kazuje u pravo vrijeme.

21. Gdjekoga siromaštvo èuva od grijeha: njegova spokoja ne remeti grižnja savjesti.

22. Mnogi sebi uništi život zbog lažna stida i upropasti se zbog luðakova mnijenja.

23. Netko zbog stida obeæa štogod prijatelju i uèini ga bez potrebe neprijateljem.

24. Gnusna je ljaga na èovjeku laž i uvijek je u ustima ljudi neukih.

25. Bolji je i tat nego onaj tko uvijek laže, a oba æe baštiniti propast.

26. Laganje je sramotan obièaj, i sramota lažljivèeva ostaje vjeèno s njim.

27. Mudar èovjek stjeèe ugled, i umnik je mio velikašima.

28. Tko obraðuje zemlju žanje obilnu žetvu, i tko znade ugoditi velikašima prašta mu se nepravda.

29. Darovi i pokloni zasljepljuju oèi mudracima i kao brnjica na ustima zaustavljaju ukore.

30. Skrivena mudrost i neotkriveno blago, kakva korist od toga oboga?

31. Bolji je èovjek koji krije ludost svoju nego èovjek koji krije svoju mudrost.




“A ingenuidade e’ uma virtude, mas apenas ate certo ponto; ela deve sempre ser acompanhada da prudência. A astúcia e a safadeza, por outro lado, são diabólicas e podem causar muito mal.” São Padre Pio de Pietrelcina