Knjiga Sirahova, 31
1. Briga za bogatstvo izjeda tijelo, i skrb za njim odgoni san.
1. Vigilia divitis tabefacit carnes, et cogitatus illius aufert somnum;
2. Dnevne se brige u san uvlaèe, i teška bolest ne da spavati.
2. cogitatus victus avertit somnum, et infirmitas gravis a somno excitat.
3. Bogataš se muèi da skupi imetak, a kad se odmara, uživa u raskoši;
3. Laboravit dives in congregatione substantiae et, si requiescit, replebitur deliciis suis;
4. siromah se muèi, jer nema od èega živjeti, a kad se odmara, zapada u bijedu.
4. laboravit pauper in penuria victus et, si requiescit, inops fit.
5. Tko ljubi zlato - ne ostaje bez grijeha, i tko za novcem trèi - zbog njega æe zalutati.
5. Qui aurum diligit, non iustificabitur, et, qui insequitur lucrum, in eo oberrabit.
6. Mnogi postadoše žrtve zlata, propast im bijaše neminovna.
6. Multi dati sunt in ruinam auri gratia, et facta est in facie ipsorum perditio illorum.
7. Jer ono je zamka onima koji mu žrtvuju, i svaki se nerazumni lako u nju hvata.
7. Lignum offensionis est aurum sacrificantium; vae illis, qui sectantur illud: et omnis imprudens capietur in illo.
8. Blago bogatašu koji se našao bez krivnje i koji nije trèao za zlatom!
8. Beatus dives, qui inventus est sine macula et qui post aurum non abiit nec speravit in pecunia et thesauris.
9. Tko je taj, da mu èestitamo, jer je izvršio èudesna djela u svom narodu?
9. Quis est hic, et laudabimus eum? Fecit enim mirabilia in populo suo.
10. Tko je tu kušnju prošao i savršen ostao, neka mu je na èast! Tko je mogao zgriješiti, a nije zgriješio, i zlo uèiniti, a nije uèinio?
10. Quis probatus est in illo et perfectus est? Erit illi gloria aeterna. Quis potuit transgredi et non est transgressus, facere mala et non fecit?
11. Njegova æe dobra biti trajna, i zajednica æe slaviti dobrotu njegovu.
11. Ideo stabilita sunt bona illius in Domino, et eleemosynas illius enarrabit omnis ecclesia sanctorum.
12. Ako si sjeo za obilan stol, ne otvaraj nad njim ždrijela svoga i ne reci: "Ima dosta na njemu!"
12. De continentia. Supra mensam magnam sedisti? Non aperias super illam faucem tuam prior.
13. Sjeti se: oko pohlepno veliko je zlo. Je li stvoreno išta gore od takva oka? Zato ono suze roni za sve što vidi.
13. Non dicas: “Multa sunt, quae super illam sunt!”.
14. Kamo drugi gleda, ti ne pružaj ruke, da se s njim ne sukobiš u zdjeli.
14. Memento quoniam malum est oculus nequam; oculum nequam odit Deus.
15. Prosudi potrebe susjedove po svojima i budi obazriv u svemu.
15. Nequius oculo quid creatum est? Ideo ab omni facie lacrimatur.
16. Pristojno jedi što ti je ponuðeno i ne budi pohlepan da te ne omrznu.
16. Quocumque aspexerit, ne extendas manum tuam prior et invidia contaminatus erubescas;
17. Zbog pristojnosti prestani prvi i ne budi nezasitan, da ne sablazniš.
17. nec comprimaris cum eo in catino.
18. Ako i u veliku društvu sjediš, ne pružaj ruke prije ostalih.
18. Intellege, quae sunt proximi tui, ex teipso et de omni verbo cogita;
19. Malo je dosta èovjeku dobro odgojenu i on se ne muèi na postelji svojoj.
19. utere quasi homo frugi his, quae tibi apponuntur, ne, cum manducas multum, odio habearis.
20. Umjeren obrok - dobar san, i èovjek rano ustaje, pun svježine. A besanicu, bljuvanje i srdobolju mora pretrpjeti proždrljivac.
20. Cessa prior disciplinae causa et noli nimius esse, ne forte offendas.
21. Ako si morao previše pojesti, ustani i izbljuj, i bit æe ti lakše.
21. Et, si in medio multorum sedisti, prior illis ne extendas manum tuam nec prior poscas bibere.
22. Slušaj, sine moj, i ne preziri me, na kraju æeš shvatiti moje rijeèi. U svim djelima svojim budi umjeren i neæe te snaæi nikakva bolest.
22. Quam sufficiens est homini erudito vinum exiguum! Et in dormiendo non laborabis ab illo et non senties dolorem.
23. Dobra ugosnika hvale usne i trajno je svjedoèanstvo darežljivosti njegove.
23. Vigilia, cholera et tortura ventris viro infrunito;
24. Na loša se ugosnika javno mrmlja i uporan je glas o škrtosti njegovoj.
24. somnus sanitatis in homine parco: dormiet usque mane, et anima illius cum ipso delectabitur.
25. U vinu se nemoj junaèiti, jer je mnoge oborilo vino.
25. Et, si coactus fueris in edendo multum, surge e medio, evome, et refrigerabit te, et non adduces corpori tuo infirmitatem.
26. Kao što se u peæi kuša ocjel, tako i u vinu srca svadljivih hvalisavaca.
26. Audi me, fili, et ne spernas me et in novissimo invenies verba mea.
27. Vino je život èovjeku ako ga pije umjereno. Kakav je život bez vina, kad je stvoreno za veselje ljudima!
27. In omnibus operibus tuis esto modestus, et omnis infirmitas non occurret tibi.
28. Radost srcu i veselje duši, takvo je vino koje se pije u pravo vrijeme i u pravoj kolièini.
28. Splendidum in panibus benedicent labia multorum, et testimonium bonitatis illius fidele;
29. Gorèina duše spopada èovjeka koji je vina previše popio, u strasti i u gnjevu.
29. nequissimo in pane murmurabit civitas, et testimonium nequitiae illius verum est.
30. Pijanstvo u bezumnika izaziva srdžbu na vlastitu propast, umanjuje mu snagu i umnožava rane.
30. In vino noli provocare; multos enim exterminavit vinum.
31. Na gozbi ne izazivaj susjeda i ne rugaj mu se ako je veseo: ne reci mu ružne rijeèi i ne kinji ga tražeæi da vrati dug.
31. Fornax probat aciem ferri in intinctione: sic vinum in lite corda superborum.
32.
32. Quasi vita hominibus vinum, si bibas illud moderate.
33.
33. Quae est vita ei, qui minuitur vino?
34.
34. Quid defraudat vitam? Mors.
35.
35. Vinum in iucunditatem creatum est et non in ebrietatem, ab initio.
36.
36. Exsultatio animae et gaudium et voluptas cordis vinum moderate potatum in tempore;
37.
37. sanitas est animae et corpori sobrius potus.
38.
38. Vinum multum potatum irritationem et iram et ruinas multas facit.
39.
39. Amaritudo animae vinum multum potatum in irritatione et ruina.
40.
40. Ebrietas multiplicat animositatem imprudentis in offensionem, minorans virtutem et faciens vulnera.
41.
41. In convivio vini non arguas proximum et non despicias eum in iucunditate illius;
42.
42. verba improperii non dicas illi et non premas illum in repetendo.
