Zaharija, 6

1. I podigoh oèi i vidjeh: gle, èetvera bojna kola izlaze izmeðu dviju gora; a gore bijahu od mjedi.

1. Et rursus levavi oculos meos et vidi: et ecce quattuor quadrigae egredientes de medio duorum montium; et montes, montes aerei.

2. U prvim kolima bijahu riði konji; u drugim kolima crni konji;

2. In quadriga prima equi rufi, et in quadriga secunda equi nigri,

3. u treæim kolima bijeli konji, a u èetvrtim kolima konji šareni.

3. et in quadriga tertia equi albi, et in quadriga quarta equi varii.

4. Obratih se anðelu koji je govorio sa mnom i upitah ga: "Što je to, gospodaru?"

4. Et respondi et dixi ad angelum, qui loquebatur in me: “Quid sunt haec, domine mi?”.

5. Anðeo mi odgovori ovako: "Ti kreæu u èetiri vjetra nebeska pošto su stajali pred Gospodarem sve zemlje.

5. Et respondit angelus et ait ad me: “Isti sunt quattuor venti caeli, qui egrediuntur, postquam steterunt coram Dominatore omnis terrae”.

6. Riðani kreæu u zemlju istoènu; vranci u zemlju sjevernu; bijelci kreæu u zemlju zapadnu, a šarci kreæu u zemlju južnu."

6. In qua erant equi nigri, egrediebantur in terram aquilonis, et albi egressi sunt post eos, et varii egressi sunt ad terram austri.

7. Krepko oni stupaju, nestrpljivi da obiðu zemlju. On im reèe: "Idite, obiðite zemlju!" I oni krenuše obilaziti zemljom.

7. Et equi fortes exierunt et quaerebant ire et discurrere per terram. Et dixit: “Ite, perambulate terram”. Et perambulaverunt terram.

8. On me zovnu i reèe mi: "Vidi, oni koji su krenuli u sjevernu zemlju umirit æe gnjev moj u zemlji sjevernoj."

8. Et vocavit me et locutus est ad me dicens: “Ecce, qui egrediuntur in terram aquilonis requiescere fecerunt spiritum meum in terra aquilonis”.

9. I doðe mi rijeè Jahvina:

9. Et factum est verbum Domini ad me dicens:

10. "Uzmi prinose od izgnanika - od Heldaja, Tobije i Jedaje - i poði danas i uði u dom Jošije, sina Sefanijina, koji je došao iz Babilona.

10. “Sume ab his, qui de captivitate sunt, ab Holdai et a Thobia et ab Iedaia, et venies tu in die illa et intrabis domum Iosiae filii Sophoniae, qui venerunt de Babylone.

11. Uzmi srebra i zlata, naèini krunu i stavi na glavu Jošui, sinu Josadakovu, velikom sveæeniku.

11. Et sumes argentum et aurum et facies coronam et pones in capite Iesua filii Iosedec, sacerdotis magni,

12. I reci mu: 'Ovako govori Jahve nad Vojskama: Evo èovjeka komu je ime Izdanak; ispod njega æe proklijati i on æe sazdati Svetište Jahvino.

12. et loqueris ad eum dicens: Haec ait Dominus exercituum dicens: Ecce vir, Germen nomen eius; et in loco suo aliquid germinabit et aedificabit templum Domini.

13. On æe sazdati Svetište Jahvino i proslaviti se. On æe sjediti i vladati na prijestolju. A do njega æe na prijestolju biti sveæenik. Sklad savršen bit æe meðu njima.

13. Et ipse exstruet templum Domini; et ipse portabit gloriam et sedebit et dominabitur super solio suo; et erit sacerdos ad dexteram eius, et consilium pacis erit inter illos duos.

14. A kruna neka ostane u Jahvinu Svetištu za spomen Heldaju, Tobiji, Jedaji i Jošiji, sinu Sefanijinu.

14. Et corona erit Helem et Thobiae et Iedaiae et Hen filio Sophoniae memoriale in templo Domini.

15. I oni koji su daleko doæi æe i sazdat æe Svetište Jahvino. Znat æete tako da me Jahve nad Vojskama k vama poslao.' To æe se zbiti ako zaista poslušate glas Jahve, Boga svojega."

15. Et qui procul sunt, venient et aedificabunt in templo Domini; et scietis quia Dominus exercituum misit me ad vos. Erit autem hoc, si oboedieritis voci Domini Dei vestri””.