Ponovljeni zakon, 28

1. Ako zbilja poslušaš glas Jahve, Boga svoga, držeæi i vršeæi sve njegove zapovijedi što ti ih danas nareðujem, Jahve, Bog tvoj, uzvisit æe te nad sve narode na zemlji.

1. Sin audieris vocem Domini Dei tui, ut facias atque custo dias omnia mandata eius, quae ego praecipio tibi hodie, faciet te Dominus Deus tuus excelsiorem cunctis gentibus, quae versantur in terra,

2. Svi ovi blagoslovi siæi æe na te i stiæi æe te ako budeš slušao glas Jahve, Boga svoga.

2. venientque super te universae benedictiones istae et apprehendent te, si tamen vocem Domini Dei tui audieris.

3. Blagoslovljen æeš biti u gradu, blagoslovljen u polju.

3. Benedictus tu in civitate et benedictus in agro.

4. Blagoslovljen æe biti plod utrobe tvoje, rod zemlje tvoje, plod blaga tvoga: mlad krava tvojih i prirast stada tvoga.

4. Benedictus fructus ventris tui et fructus terrae tuae fructusque iumentorum tuorum, partus armentorum tuorum et incrementum ovium tuarum.

5. Blagoslovljen æe biti tvoj koš i naæve tvoje.

5. Benedictum canistrum et pistrinum tuum.

6. Blagoslovljen æeš biti kad ulaziš, blagoslovljen kad izlaziš.

6. Benedictus eris et ingrediens et egrediens.

7. Neprijatelje tvoje koji se dignu protiv tebe Jahve æe položiti preda te potuèene; jednim æe putem izaæi na te, a na sedam putova razbježat æe se ispred tebe.

7. Dabit Dominus inimicos tuos, qui consurgunt adversum te, corruentes in conspectu tuo; per unam viam venient contra te et per septem fugient a facie tua.

8. Jahve æe narediti da blagoslov bude s tobom u žitnicama tvojim i u svakom pothvatu ruke tvoje i blagoslivljat æe te u zemlji koju ti Jahve, Bog tvoj, daje.

8. Emittet Dominus benedictionem super cellaria tua et super omnia opera manuum tuarum; benedicetque tibi in terra, quam Dominus Deus tuus dabit tibi.

9. Jahve æe od tebe uèiniti narod sebi posveæen, kako ti se zakleo, ako budeš držao zapovijedi Jahve, Boga svoga, i hodio njegovim putovima.

9. Suscitabit te Dominus sibi in populum sanctum, sicut iuravit tibi, si custodieris mandata Domini Dei tui et ambulaveris in viis eius.

10. Svi narodi zemlje vidjet æe da je nada te zazvano ime Jahvino te æe strahovati od tebe.

10. Videbuntque omnes terrarum populi quod nomen Domini invocatum sit super te, et timebunt te.

11. Jahve æe te obasuti obilnim dobrima: porodom utrobe tvoje, priraštajem blaga tvoga i rodom s tla tvoga u zemlji za koju se Jahve zakleo ocima tvojim da æe ti je dati.

11. Abundare te faciet Dominus omnibus bonis, fructu uteri tui et fructu iumentorum tuorum, fructu terrae tuae, quam iuravit Dominus patribus tuis, ut daret tibi.

12. Jahve æe ti otvoriti svoju bogatu riznicu - nebo - da daje kišu tvojoj zemlji u pravo vrijeme i blagoslovi svaki pothvat ruku tvojih. Mnogim æeš narodima u zajam davati, a sam neæeš uzimati u zajam.

12. Aperiet Dominus tibi thesaurum suum optimum, caelum, ut tribuat pluviam terrae tuae in tempore suo; benedicatque cunctis operibus manuum tuarum; et fenerabis gentibus multis et ipse a nullo fenus accipies.

13. Jahve æe te držati na proèelju, a ne u zaèelju; uvijek æeš biti na vrhu, nikad na dnu, ako budeš slušao zapovijedi Jahve, Boga svoga, što ti ih danas nareðujem da ih držiš i vršiš.

13. Constituet te Dominus in caput et non in caudam, et eris semper supra et non subter, si audieris mandata Domini Dei tui, quae ego praecipio tibi hodie, et custodieris et feceris

14. Ni od jedne rijeèi što vam je danas nalažem nemoj odstupati ni desno ni lijevo iduæi za drugim bogovima i iskazujuæi im štovanje.

14. ac non declinaveris a verbis, quae ego praecipio vobis hodie, nec ad dexteram nec ad sinistram, nec secutus fueris deos alienos neque colueris eos.

15. Ali ako ne budeš slušao glasa Jahve, Boga svoga, ne držeæi i ne vršeæi svih njegovih zapovijedi i svih njegovih zakona što ti ih danas nareðujem, sva æe ova prokletstva doæi na te i stiæi æe te:

15. Quod si audire nolueris vocem Domini Dei tui, ut custodias et facias omnia mandata eius et praecepta, quae ego praecipio tibi hodie, venient super te omnes maledictiones istae et apprehendent te:

16. Proklet æeš biti u gradu, proklet u polju.

16. Maledictus eris in civitate, maledictus in agro.

17. Proklet æe biti koš tvoj i naæve tvoje.

17. Maledictum canistrum et pistrinum tuum.

18. Proklet æe biti plod utrobe tvoje i rod zemlje tvoje, mlad krava tvojih i priraštaj stada tvoga.

18. Maledictus fructus ventris tui et fructus terrae tuae, partus armentorum tuorum et incrementum ovium tuarum.

19. Proklet æeš biti kad ulaziš, proklet kad izlaziš.

19. Maledictus eris ingrediens et maledictus egrediens.

20. Jahve æe na te puštati prokletstvo, zabunu i kletvu u svemu na što pružiš ruku svoju da uradiš, sve dok ne budeš satrt i brzo ne propadneš zbog zloæe svojih djela kojima si me napustio.

20. Mittet Dominus super te maledictionem et conturbationem et increpationem in omnia opera tua, quae facies, donec conterat te et perdat velociter propter adinventiones tuas pessimas, in quibus reliquisti me.

21. Kugu æe Jahve za te privezati dok te ne nestane sa zemlje u koju ideš da je zaposjedneš.

21. Adiunget Dominus tibi pestilentiam, donec consumat te de terra, ad quam ingredieris possidendam.

22. Jahve æe te udariti sušicom, groznicom, upalom, žegom i sušom, medljikom i snijeti; to æe te goniti dok te ne nestane.

22. Percutiet te Dominus consumptione, febri et inflammatione, ardore et aestu, uredine ac aurugine, et persequentur te, donec pereas.

23. Nebesa nad tvojom glavom postat æe mjedena, a tlo pod tvojim nogama postat æe gvozdeno.

23. Et erit caelum, quod est supra caput tuum, aeneum, et terra, quam calcas, ferrea.

24. Kišu tvoje zemlje Jahve æe pretvarati u pijesak i prašinu da na te pada s nebesa dok te ne uništi.

24. Convertet Dominus imbrem terrae tuae in pulverem, et de caelo descendet super te cinis, donec conteraris.

25. Jahve æe od tebe uèiniti pobijeðenoga pred tvojim neprijateljima; jednim æeš putem prema njima izlaziti, a na sedam putova bježat æeš ispred njih. Strašilo æeš postati za sva zemaljska kraljevstva.

25. Tradet te Dominus corruentem ante hostes tuos: per unam viam egredieris contra eos et per septem fugies et eris in terrorem omnibus regnis terrae.

26. I mrtvo tijelo tvoje postat æe hranom svim pticama nebeskim i svoj zvjeradi zemaljskoj. Nikoga neæe biti da ih plaši.

26. Eritque cadaver tuum in escam cunctis volatilibus caeli et bestiis terrae, et non erit qui abigat.

27. Jahve æe te udarati egipatskim prištevima, èirevima, krastama i svrabom, od kojih se neæeš moæi izlijeèiti.

27. Percutiet te Dominus ulcere Aegypti et tumore, scabie quoque et prurigine, ita ut curari nequeas.

28. Jahve æe te udarati bjesnilom, sljepoæom i ludilom;

28. Percutiet te Dominus amentia et caecitate ac stupore mentis;

29. u po bijela dana tumarat æeš kao što tumara slijepac po mraku; neæeš imati uspjeha u svojim pothvatima; sve vrijeme svoje bit æeš izrabljivan i pljaèkan, a neæe biti nikoga da te spasi.

29. et palpabis in meridie, sicut palpare solet caecus in tenebris, et non diriges vias tuas. Omnique tempore eris oppressus et exspoliatus nec habebis, qui liberet te.

30. Sa ženom æeš se zaruèivati, ali æe je drugi posjedovati. Kuæu æeš graditi, ali u njoj neæeš stanovati. Vinograd æeš zasaðivati, ali ga neæeš brati.

30. Uxorem accipies, et alius dormiet cum ea. Domum aedificabis et non habitabis in ea. Plantabis vineam et non vindemiabis eam.

31. Tvoga æe vola na tvoje oèi zaklati, ali ti od njega neæeš jesti; tvoga æe magarca ispred tebe otimati, ali ti ga neæe vraæati; stado æe tvoje neprijatelju tvome predavati, a neæe biti nikoga da ti pritekne u pomoæ.

31. Bos tuus mactabitur coram te, et non comedes ex eo. Asinus tuus rapietur in conspectu tuo et non reddetur tibi. Oves tuae dabuntur inimicis tuis, et non erit qui te adiuvet.

32. Sinovi tvoji i kæeri tvoje bit æe predavani drugome narodu. Oèi æe tvoje svaki dan kapati gledajuæi za njima, ali ruka tvoja neæe moæi ništa.

32. Filii tui et filiae tuae tradentur alteri populo, videntibus oculis tuis et deficientibus ad conspectum eorum tota die, et non erit fortitudo in manu tua.

33. Narod koji i ne poznaješ jest æe plod sa zemlje tvoje i svu muku tvoju, dok æeš ti sve vrijeme svoje biti izrabljivan i gažen.

33. Fructus terrae tuae et omnes labores tuos comedet populus, quem ignoras, et eris semper oppressus et confractus cunctis diebus

34. Ludovat æeš od prizora što æe ih oèi tvoje gledati.

34. et insanies in aspectu eorum, quae videbunt oculi tui.

35. Jahve æe te udarati ljutim prištevima po koljenima i po stegnima - od stopala nogu tvojih do tjemena na glavi tvojoj - od kojih se neæeš moæi izlijeèiti.

35. Percutiet te Dominus ulcere pessimo in genibus et in suris, sanarique non poteris a planta pedis usque ad verticem tuum.

36. Jahve æe odvesti i tebe i tvoga kralja, koga budeš postavio nad sobom, meðu narod nepoznat i tebi i tvojim ocima te æeš ondje iskazivati štovanje drugim bogovima, drvenim i kamenim.

36. Ducet te Dominus et regem tuum, quem constitueris super te, in gentem, quam ignorasti tu et patres tui, et servies ibi diis alienis, ligno et lapidi;

37. Bit æeš na zgražanje, porugu i ruglo svim narodima meðu koje te Jahve odvede.

37. et eris in stuporem et in proverbium ac fabulam omnibus populis, ad quos te introduxerit Dominus.

38. Mnogo æeš sjemena bacati u polje, ali æeš malo žeti jer æe ti urod skakavci ogolijevati.

38. Sementem multam iacies in terram et modicum congregabis, quia locustae devorabunt omnia.

39. Vinograde æeš saditi i obraðivati, ali vina neæeš piti niti æeš što brati jer æe ih crv izjedati.

39. Vineas plantabis et coles et vinum non bibes nec colliges ex ea quippiam, quoniam vastabitur vermibus.

40. Imat æeš masline po svemu svome podruèju, ali se uljem neæeš mazati jer æe ti masline opadati.

40. Olivas habebis in omnibus terminis tuis et non ungeris oleo, quia defluent et peribunt.

41. Sinove æeš i kæeri raðati, ali tvoji neæe biti jer æe u sužanjstvo odlaziti.

41. Filios generabis et filias et non frueris eis, quoniam ducentur in captivitatem.

42. Sva tvoja stabla i rod sa zemlje tvoje postat æe plijenom kukaca.

42. Omnes arbores tuas et fruges terrae tuae locusta consumet.

43. Došljak koji bude u sredini tvojoj uzdizat æe se nada te, a ti æeš padati sve niže i niže.

43. Advena, qui tecum versatur in terra, ascendet super te eritque sublimior; tu autem descendes et eris inferior.

44. On æe uzaimati tebi, a ne ti njemu; on æe biti glava, a ti rep.

44. Ipse fenerabit tibi, et tu non fenerabis ei; ipse erit in caput, et tu eris in caudam.

45. Sva æe te ova prokletstva snalaziti, progoniti i doseæi dok te ne unište, jer nisi slušao glasa Jahve, Boga svoga, ni držao zapovijedi njegovih i zakona njegovih koje ti je dao.

45. Et venient super te omnes maledictiones istae et persequentes apprehendent te, donec intereas, quia non audisti vocem Domini Dei tui nec servasti mandata eius et praecepta, quae praecepit tibi.

46. Ona æe služiti za èudesni znak na tebi i tvome potomstvu zauvijek.

46. Et erunt in te signa atque prodigia et in semine tuo usque in sempiternum.

47. Buduæi da nisi htio služiti Jahvi, Bogu svome, vesela i radosna srca zbog obilja svega,

47. Eo quod non servieris Domino Deo tuo in gaudio cordisque laetitia propter rerum omnium abundantiam,

48. služit æeš neprijatelju svome, koga æe Jahve poslati na te, u gladu i žeði, golotinji i oskudici svakoj. Na tvoju æe šiju navaljivati jaram od gvožða dok te ne satre.

48. servies inimico tuo, quem immittet Dominus tibi, in fame et siti et nuditate et omnium penuria, et ponet iugum ferreum super cervicem tuam, donec te conterat.

49. Jahve æe iz daljine, s kraja zemlje, dovesti na te narod koji æe sletjeti kao orao. Bit æe to narod kojemu jezika neæeš razumjeti;

49. Adducet Dominus super te gentem de longinquo et de extremis finibus terrae in similitudinem aquilae volantis cum impetu, cuius linguam intellegere non possis:

50. narod bezdušan, koji neæe pokazivati obzira prema starima ni smilovanja prema mladima.

50. gentem procacissimam, quae non deferat seni nec misereatur parvulo;

51. On æe ti jesti mlado od tvoga blaga i rod tvoje njive dok te ne uništi; neæe ti ostavljati ni žita, ni vina, ni ulja, ni mlado od krave, ni priraštaj od stada, sve dok te ne upropasti.

51. et devoret fructum iumentorum tuorum ac fruges terrae tuae, donec intereas, et non relinquat tibi triticum, vinum et oleum, partum armentorum et incrementum ovium, donec te disperdat

52. Opsjedat æe te u svim tvojim gradovima širom zemlje tvoje dok ne obori visoke i utvrðene bedeme u koje si polagao nadu svoju; opsjednut æe te u svim gradovima tvojim širom zemlje tvoje koju ti dadne Jahve, Bog tvoj.

52. et obsideat te in cunctis urbibus tuis, donec destruantur muri tui firmi atque sublimes, in quibus habebas fiduciam in omni terra tua. Obsideberis intra portas tuas in omni terra tua, quam dabit tibi Dominus Deus tuus,

53. U tjeskobi i jadu, kojima æe te neprijatelj tvoj pritisnuti, jest æeš plod utrobe svoje - meso sinova svojih i kæeri svojih koje ti dadne Jahve, Bog tvoj.

53. et comedes fructum uteri tui, carnes filiorum tuorum et filiarum tuarum, quas dederit tibi Dominus Deus tuus, in obsidione et angustia, qua opprimet te hostis tuus.

54. Èovjek najnježniji i najmekši u tebe zlobnim æe okom gledati na vlastitog brata, ženu u svome naruèju i djecu svoju što mu preostanu,

54. Homo tener in te et delicatus valde invidebit fratri suo et uxori, quae cubat in sinu suo, et residuis filiis suis, quos reservaverit,

55. ne hoteæi ni s jednim od njih dijeliti mesa sinova svojih koje bude jeo, jer zbog tjeskobe i jada, kojima æe te neprijatelj tvoj pritiskati po svim gradovima tvojim, drugo mu neæe preostajati.

55. ne det uni ex eis de carnibus filiorum suorum, quas comedet, eo quod nihil aliud habeat in obsidione et angustia, qua oppresserit te inimicus tuus intra omnes portas tuas.

56. I žena najnježnija i najmekša što bude u tebe - toliko nježna i tankoæutna da se ne usuðuje spustiti stopala na zemlju - zlobnim æe okom gledati na muža u svome naruèju, i na sina svoga, i na kæer svoju,

56. Tenera mulier in te et delicata, quae non tentabat pedis vestigium figere in terram propter mollitiem et teneritudinem nimiam, invidebit viro suo, qui cubat in sinu eius, filio et filiae

57. i na posteljicu svoju što joj iziðe izmeðu nogu, i na djecu što ih ima roditi, jer æe ih potajno jesti, oskudna u svemu, zbog nevolje i jada kojim æe te neprijatelj tvoj pritisnuti po svim gradovima tvojim.

57. et illuviei secundarum, quae egrediuntur de medio feminum eius, et liberis, qui eadem hora nati sunt; comedet enim eos clam propter rerum omnium penuriam in obsidione et angustia, qua opprimet te inimicus tuus intra portas tuas.

58. Ako ne budeš držao i vršio rijeèi ovoga Zakona što su napisane u ovoj knjizi, ne poštujuæi ovo slavno i strašno Ime - Jahvu, Boga svoga -

58. Nisi custodieris et feceris omnia verba legis huius, quae scripta sunt in hoc volumine, et timueris nomen gloriosum et terribile hoc, Dominum Deum tuum,

59. Jahve æe tebe i tvoje potomstvo teško ošinuti velikim i dugotrajnim bièevima, pogubnim i dugim bolestima.

59. augebit ultra modum Dominus plagas tuas et plagas seminis tui, plagas magnas et perseverantes, infirmitates pessimas et perpetuas,

60. Pustit æe na te sva zla egipatska kojih si se plašio, i ona æe se prilijepiti za te.

60. et convertet in te omnes afflictiones Aegypti, quas timuisti, et adhaerebunt tibi.

61. A i svaku drugu bolest i biè, koji nije naveden u knjizi ovoga Zakona, Jahve æe na te puštati dok te ne uništi.

61. Insuper universos languores et plagas, quae non sunt scriptae in volumine legis huius, inducet Dominus super te, donec te conterat;

62. Ostat æe vas samo malo, vas što brojni bijaste kao zvijezde nebeske, a sve zato što nisi slušao glasa Jahve, Boga svoga.

62. et remanebitis pauci numero, qui prius eratis sicut astra caeli prae multitudine, quoniam non audisti vocem Domini Dei tui.

63. Kako se Jahve nad vama radovao usreæujuæi vas i množeæi, tako æe se Jahve radovati nad vama rušeæi vas i uništavajuæi da se iskorijenite sa zemlje u koju idete da je zaposjednete.

63. Et sicut ante laetatus est Dominus super vos bene vobis faciens vosque multiplicans, sic laetabitur super vos disperdens vos atque subvertens, ut auferamini de terra, ad quam ingredieris possidendam.

64. Jahve æe vas razbacati po svim narodima, s kraja na kraj zemlje; ondje æeš iskazivati štovanje drugim bogovima: drvenim i kamenim - koji su bili nepoznati i tebi i tvojim ocima.

64. Disperget te Dominus in omnes populos a summitate terrae usque ad terminos eius, et servies ibi diis alienis, quos et tu ignorasti et patres tui, lignis et lapidibus.

65. Ali meðu tim narodima neæeš imati mira; ni tvome stopalu neæe biti poèivališta, nego æe ti ondje Jahve dati srce uznemireno, oèi utonule, dušu tjeskobnu.

65. In gentibus quoque illis non quiesces, neque erit requies vestigio pedis tui; dabit enim tibi Dominus ibi cor pavidum et deficientes oculos et animam consumptam maerore.

66. Život tvoj visjet æe o niti; bojat æeš se i danju i noæu i neæeš biti siguran za život svoj.

66. Et erit vita tua quasi pendens ante te; timebis nocte et die et non credes vitae tuae.

67. U strahu koji æe ti stezati srce i od prizora što æe ga oèi tvoje gledati, jutrom æeš govoriti: 'Oh, da je veæ veèer!' a naveèer æeš govoriti: 'Oh, da je veæ jutro!'

67. Mane dices: “Quis mihi det vesperum?”; et vespere: “Quis mihi det mane?”, propter cordis tui formidinem, qua terreberis, et propter ea, quae tuis videbis oculis.

68. U Egipat æe te na galijama natrag odvesti Jahve putem za koji sam ti rekao da ga više ne smiješ vidjeti. Ondje æete se vi sami prodavati svojim neprijateljima za robove i ropkinje, ali neæe biti kupca."

68. Reducet te Dominus classibus in Aegyptum per viam, de qua dixi tibi, ut eam amplius non videres; ibi vendetis vos inimicis vestris in servos et ancillas, et non erit qui emat”.

69. To su rijeèi Saveza što ga propisa Jahve Mojsiju da ga sklopi s Izraelcima u zemlji moapskoj, povrh Saveza što ga je s njima sklopio na Horebu.

69. Haec sunt verba foederis, quod praecepit Dominus Moysi, ut feriret cum filiis Israel in terra Moab, praeter illud foedus, quod cum eis pepigit in Horeb.