Prva knjiga o Makabejcima, 14
1. Godine sto sedamdeset i druge skupio je kralj Demetrije svoju vojsku i pošao u Mediju da dobije pomoæ za rat protiv Trifona.
1. Anno centesimo septuagesi mo secundo congregavit rex Demetrius exercitum suum et abiit in Mediam ad contrahenda sibi auxilia, ut expugnaret Tryphonem.
2. Kad je perzijski i medijski kralj Arsak èuo da je Demetrije došao na njegovo podruèje, posla jednog od svojih zapovjednika da ga uhvati živa.
2. Et audivit Arsaces rex Persidis et Mediae, quia intravit Demetrius confines suos, et misit unum de principibus suis, ut comprehenderet eum vivum.
3. Taj je otišao i porazio Demetrijevu vojsku, a njega uhvatio i doveo Arsaku, koji ga zatvori.
3. Et abiit et percussit castra Demetrii et comprehendit eum et duxit eum ad Arsacem et posuit eum in custodiam.
4. Zemlja je bila mirna za sve Šimunove vlade. Radio je na dobro svog naroda, i njegovu su vlast voljeli i njegovu slavu za sveg mu života.
4. Et siluit terra Iudae omnibus diebus Simonis; et quaesivit bona genti suae, et placuit illis potestas eius, et gloria eius omnibus diebus.
5. Uz ostala slavna djela zauze Jopu, od nje uèini svoju luku i sebi otvori pristup k morskim otocima.
5. Et cum omni gloria sua accepit Ioppen in portum et fecit introitum insulis maris.
6. Razmakao je meðe svog naroda, zadržao zemlju u ruci
6. Et dilatavit fines gentis suae et obtinuit regionem.
7. i skupio mnoštvo zarobljenika. Zagospodario je Gezerom, Betsurom i Tvrðom, odande je uklonio poganštinu i nitko se nije našao da mu odoli.
7. Et congregavit captivitatem multam et dominatus est Gazarae et Bethsurae et arci; et abstulit immunditias ex ea, et non erat qui resisteret ei.
8. Ljudi su mirno obraðivali zemlju, zemlja je davala svoj prirod, a drveæe u ravnici plodove.
8. Et unusquisque colebat terram suam cum pace; et terra dabat fructus suos, et ligna camporum fructum suum. 9 Seniores in plateis sedebant, omnes de bonis communiter tractabant, et iuvenes induebant se gloriam et stolas belli.
9. Starci su na trgovima sjedili, svi su razgovarali o blagostanju, mladiæi su nosili raskošnu odoru i oklop.
9.
10. Gradove je opskrbio živežem, opremio ih utvrdama, slava mu se pronijela do nakraj svijeta.
10. Et civitatibus tribuebat alimonias et constituebat eas, ut essent vasa munitionis, quoadusque nominatum est nomen gloriae eius usque ad extremum terrae.
11. Smirio je zemlju te Izrael doživje veliku radost.
11. Fecit pacem super terram, et laetatus est Israel laetitia magna.
12. Svatko je sjedio pod svojom lozom i smokvom i nitko ga nije uznemirivao.
12. Et sedit unusquisque sub vite sua et sub ficulnea sua, et non erat qui eos terreret.
13. Nestali su svi što su ga u zemlji napadali, i tih su dana kraljevi bili poraženi.
13. Defecit impugnans eos super terram; reges contriti sunt in diebus illis.
14. Pridizao je ponizne u svom narodu i suzbijao sve bezbožnike i zlikovce. Obdržavao je Zakon,
14. Et confirmavit omnes humiles populi sui et legem exquisivit et abstulit omnem iniquum et malum.
15. vratio slavu Svetištu i obogatio ga mnogim posuðem.
15. Sancta glorificavit et multiplicavit vasa sanctorum.
16. Kad se u Rimu i do same Sparte saznalo da je Jonatan umro, nastade velika žalost.
16. Et auditum est Romae quia defunctus esset Ionathas, et usque in Spartiatas, et contristati sunt valde.
17. Ali su èuli da ga je kao vrhovni sveæenik naslijedio njegov brat Šimun, da je zavladao zemljom i gradovima u njoj
17. Ut audierunt autem quod Simon frater eius factus esset summus sacerdos loco eius, et ipse obtineret regionem et civitates in ea,
18. i zato su mu pisali na bronèanim ploèicama da s njim obnove prijateljstvo i savezništvo koje su veæ uglavili s njegovim bratom Judom i Jonatanom.
18. scripserunt ad eum in tabulis aereis, ut renovarent cum eo amicitias et societatem, quam fecerant cum Iuda et cum Ionatha fratribus eius;
19. To se proèitalo pred skupštinom u Jeruzalemu.
19. et lectae sunt in conspectu ecclesiae in Ierusalem. Et hoc exemplum epistularum, quas Spartiatae miserunt:
20. Evo prijepisa pisma što su ga poslali Spartanci: "Glavari i grad Spartanaca pozdravljaju velikog sveæenika Šimuna, starješine, sveæenike i sav ostali židovski narod, svoju braæu.
20. “Spartianorum principes et civitas Simoni sacerdoti magno et senioribus et sacerdotibus et reliquo populo Iudaeorum fratribus salutem.
21. Poslanici koje ste poslali našem narodu kazivali su nam o vašoj slavi i èasti i obradovali smo se njihovu dolasku.
21. Legati, qui missi sunt ad populum nostrum, nuntiaverunt nobis de vestra gloria et honore, et gavisi sumus in introitu eorum
22. Mi smo njihov izvještaj zapisali u narodnom vijeæu ovako: židovski poslanici, Antiohov sin Numenije i Jasonov sin Antipater, došli su da s nama obnove prijateljstvo.
22. et scripsimus, quae ab eis erant dicta in conciliis populi sic: “Numenius Antiochi et Antipater Iasonis filius, legati Iudaeorum, venerunt ad nos renovantes nobiscum amicitiam”.
23. I narod je odluèio da ljude primi s poèastima i da se prijepis njihova izvješæa stavi meðu javne spise, da spartanski narod na to saèuva uspomenu. Osim toga, jedan je prijepis naèinjen za vrhovnog sveæenika Šimuna."
23. Et placuit populo excipere viros gloriose et ponere exemplum sermonum eorum in segregatis populi libris, ut sit ad memoriam populo Spartiatarum. Exemplum autem horum scripsimus Simoni magno sacerdoti”.
24. Poslije toga Šimun je poslao Numenija u Rim s velikim zlatnim štitom, teškim tisuæu mina, da s Rimljanima utvrdi savez.
24. Post haec autem misit Simon Numenium Romam habentem clipeum aureum magnum pondo minarum mille ad statuendam cum eis societatem.
25. Kad je narod saznao za te dogaðaje, reèe: "Kako da zahvalimo Šimunu i njegovim sinovima?
25. Cum autem audisset populus sermones istos, dixerunt: “Quam gratiarum actionem reddemus Simoni et filiis eius?
26. Jer on se pokazao èvrst, kao i njegova braæa i kuæa njegova oca. U bojevima je junaèki odbio izraelske neprijatelje i izvojštio slobodu." I ispisaše bronèane ploèice, koje su postavili na stupove na gori Sionu.
26. Invaluit enim ipse et fratres eius et domus patris eius et expugnavit inimicos Israel ab eis; et statuerunt ei libertatem”. Et descripserunt in tabulis aereis et posuerunt in titulis in monte Sion.
27. A evo, u prijepisu, što su napisali: "Osamnaestog dana mjeseca Elula godine sto sedamdeset i druge, a to je treæa godina velikog sveæenika Šimuna, u Asaramelu,
27. Et hoc est exemplum scripturae: “Octava decima die Elul, anno centesimo septuagesimo secundo, anno tertio sub Simone sacerdote magno, in Asaramel,
28. na velikoj skupštini sveæenika, naroda, narodnih knezova i zemaljskih starješina objavilo se slijedeæe:
28. in conventu magno sacerdotum et populi et principum gentis et seniorum regionis nota facta sunt nobis haec:
29. Dok su se èesti ratovi vodili u zemlji, Matatijin sin Šimun, potomak Joaribovih sinova, i njegova braæa izlagali su se opasnosti i opirali se protivnicima svog naroda da održe svoje Svetište i Zakon i uvelike su proslavili narod.
29. Quoniam frequenter facta sunt proelia in regione, Simon autem filius Matthathiae, filius ex filiis Ioarib, et fratres eius dederunt se periculo et restiterunt adversariis gentis suae, ut starent sancta ipsorum et lex; et gloria magna glorificaverunt gentem suam.
30. Jonatan je okupio narod i postao veliki sveæenik, a zatim se pridružio svom narodu.
30. Et congregavit Ionathas gentem suam et factus est illis sacerdos magnus et appositus est ad populum suum.
31. Neprijatelji Židova naumili su osvojiti njihovu zemlju da opustoše njihovo podruèje i dignu ruke na Svetište.
31. Et voluerunt inimici eorum calcare et atterere regionem ipsorum et extendere manus in sancta eorum.
32. Tada je ustao Šimun i poèeo vojevati za narod. Dao je mnogo svoga blaga, opremao oružjem hrabre ljude svog naroda i davao im plaæu.
32. Tunc restitit Simon et pugnavit pro gente sua et erogavit pecunias multas et armavit viros virtutis gentis suae et dedit illis stipendia.
33. Utvrdio je židovske gradove i Betsur na židovskoj meði, gdje se prije nalazilo neprijateljsko oružje, i ondje je smjestio posadu židovskih ratnika.
33. Et munivit civitates Iudaeae et Bethsuram, quae erat in finibus Iudaeae, ubi erant arma hostium antea, et posuit illic praesidium viros Iudaeos;
34. Utvrdio je i Jopu na moru i Gezer u azotskom kraju, gdje su prije bili neprijatelji. Ondje je naselio Židove i ostavio im sve što im je trebalo za uzdržavanje.
34. et Ioppen munivit, quae erat ad mare, et Gazaram, quae est in finibus Azoti, in qua hostes antea habitabant, et collocavit illic Iudaeos et, quaecumque apta erant ad correptionem eorum, posuit in eis.
35. Narod je upoznao Šimunovu vjernost i slavu kojom je on nakanio ovjenèati svoj narod. Zbog svih njegovih zasluga, zbog pravde i vjernosti narodu i jer je svime nastojao da podigne narod, postaviše ga za svoga voðu i velikog sveæenika.
35. Et vidit populus fidem Simonis et gloriam, quam cogitabat facere genti suae; et posuerunt eum ducem suum et principem sacerdotum, eo quod ipse fecerat haec omnia et iustitiam et fidem, quam conservavit genti suae, et exquisivit omni modo exaltare populum suum.
36. Onih dana on je uspio odstraniti pogane iz zemlje koju su zaposjeli i one iz Davidova grada u Jeruzalemu, gdje su se utvrdili i odakle su provaljivali i oneèišæivali okolicu Svetišta i tako teško obešèašæivali njegovu svetost.
36. Et in diebus eius prosperatum est in manibus eius, ut tollerentur gentes de regione ipsorum et, qui in civitate David erant in Ierusalem, qui fecerant sibi arcem, de qua procedebant et contaminabant omnia, quae in circuitu sanctorum sunt, et inferebant plagam magnam castitati;
37. Smjestio je ondje židovske ratnike i utvrdio Tvrðu da zemlja i grad budu sigurni. Podigao je i jeruzalemske zidove.
37. et collocavit in ea viros Iudaeos et munivit eam ad tutamentum regionis et civitatis et exaltavit muros Ierusalem.
38. Zato mu je kralj Demetrije potvrdio vrhovno sveæeništvo,
38. Et rex Demetrius statuit illi summum sacerdotium secundum haec
39. podigao ga u red svojih prijatelja i okružio ga velikim sjajem.
39. et fecit eum amicum suum et glorificavit eum gloria magna.
40. Jer je kralj èuo kako Rimljani Židove nazivaju svojim prijateljima, saveznicima i braæom i kako su Šimunove poslanike poèastili,
40. Audivit enim quod appellati sunt Iudaei a Romanis amici et socii et fratres, et quia susceperunt legatos Simonis gloriose;
41. a Židovi i sveæenici zakljuèili neka im Šimun bude voða i veliki sveæenik dovijeka, dok ne ustane vjerodostojan prorok.
41. et quia Iudaei et sacerdotes consenserunt eum esse ducem suum et summum sacerdotem in aeternum, donec surgat propheta fidelis,
42. Neka im bude upravitelj te odreðuje one koji æe se brinuti za dobro Svetišta, za upravu zemljom, za oružje i utvrde.
42. et ut sit super eos dux, et ut cura esset illi pro sanctis, ut constitueret per eum super opera eorum et super regionem et super arma et super praesidia;
43. Neka se brine za Svetište. Njega neka svi slušaju, sve isprave u zemlji neka se pišu u njegovo ime, a on da se oblaèi u grimiz i nosi zlatan nakit.
43. et cura sit illi de sanctis, et ut audiatur ab omnibus; et scribantur in nomine eius omnes conscriptiones in regione, et ut operiatur purpura et aurum portet;
44. Da se ne usudi nitko, ni od naroda ni od sveæenika, da štogod osujeæuje ili se protivi onome što je on zapovjedio, niti da mimo njega u zemlji saziva skupštine, niti da se oblaèi grimizom ili nosi zlatnu kopèu.
44. et ne liceat ulli ex populo et ex sacerdotibus irritum facere aliquid horum et contradicere his, quae ab eo dicuntur, aut convocare conventum in regione sine ipso et vestiri purpura et uti fibula aurea;
45. Tko se god o to ogriješi ili štogod od toga osujeti bit æe krivac.
45. qui autem fecerit extra haec aut irritum fecerit aliquid horum, reus erit.
46. Sav je narod odobrio da se Šimun ovlasti da radi prema svom nahoðenju.
46. Et complacuit omni populo statuere Simoni facere secundum verba ista.
47. Šimun je prihvatio i pristao da bude vrhovni sveæenik, vojskovoða i knez Židova i sveæenika, da bude na èelu svima."
47. Et suscepit Simon et placuit ei, ut summo sacerdotio fungeretur et esset dux et princeps gentis Iudaeorum et sacerdotum et praeesset omnibus”.
48. Odredili su da se ta isprava ureže u bronèane ploèe i da se one izlože u predvorju Svetišta na vidljivu mjestu,
48. Et scripturam istam dixerunt ponere in tabulis aereis et ponere eas in peribolo sanctorum in loco celebri;
49. a da se njezini prijepisi pohrane u riznici tako da njima raspolažu Šimun i njegovi sinovi.
49. exemplum autem eorum ponere in aerario, ut habeat Simon et filii eius.
