1. Poslije dvije godine usnu faraon da stoji pokraj Nila.

2. Iz Nila iziðe sedam krava, lijepih i debelih; pasle su po šašu.

3. Ali odmah poslije njih iz Nila iziðe sedam drugih krava, ružnih i mršavih, te stanu uz one krave na obali Nila.

4. Ružne i mršave krave požderu ono sedam lijepih i pretilih, i uto se faraon probudi.

5. Opet zaspi te usnu drugi san: sedam punih i jedrih klasova izraste na jednoj stabljici.

6. Ali, eto, poslije njih uzraste sedam klasova šturih, istoènjakom opaljenih.

7. Šturi klasovi proždru sedam jedrih i punih klasova. I faraon se probudi, i gle: bio je to san.

8. Ujutro faraon bijaše uznemiren u duši, pa pozva sve èarobnjake i sve mudrace egipatske: isprièa im faraon svoje sne, ali mu ih nitko nije mogao protumaèiti.

9. Onda progovori faraonov glavni peharnik: "Moram danas spomenuti jedan svoj propust.

10. Jednom, kad se faraon razljutio na svoje službenike, mene i glavnog pekara stavio je u zatvor u zgradi glavnog upravitelja.

11. Usnusmo san iste noæi, i ja i on, ali je svaki od nas usnuo san drugog znaèenja.

12. Onda je s nama bio neki mladi Hebrej, sluga zapovjednika straže. Isprièasmo njemu svoje sne, a on nam ih protumaèi: kaza svakom znaèenje njegova sna.

13. Kako nam ih je protumaèio, tako nam se i dogodilo: mene vratiše na moje mjesto, a onoga objesiše."

14. Faraon odmah pošalje po Josipa; izvuku ga brže-bolje iz tamnice; ošišaju mu kosu, obuku novo odijelo i on stupi pred faraona.

15. Onda faraon reèe Josipu: "Usnuo sam san, a nitko ga ne može protumaèiti. Èuo sam o tebi da možeš protumaèiti san èim ga èuješ."

16. "Ništa ja ne mogu", odgovori Josip faraonu, "nego æe Bog dati pravi odgovor faraonu."

17. Onda je faraon pripovjedao Josipu: "U svom snu stojim na obali Nila.

18. I gle! Iz Nila iziðe sedam debelih i lijepih krava. Pasle su po šašu.

19. Poslije njih izaðe drugih sedam krava. Bile su mršave, vrlo ružne i koštunjave. Još nikad ne vidjeh onako ružnih krava u svoj zemlji egipatskoj!

20. I sedam mršavih i ružnih krava proždru prvih sedam debelih krava.

21. Pa iako su ih progutale, nije se vidjelo da im je što u trbuhu: bile su ružne kao i prije. Uto se probudim.

22. Zatim sam u snu vidio kako na jednoj stabljici uzraste sedam punih i lijepih klasova.

23. Ali poslije njih uzraste sedam klasova zgrèenih, šturih, istoènjakom opaljenih.

24. I šturi klasovi proždru sedam jedrih klasova. Kazao sam ovo i vraèarima, ali nema nikoga da mi razjasni."

25. Onda Josip reèe faraonu: "Faraonov je san samo jedan: Bog javlja faraonu što kani uèiniti.

26. Sedam lijepih krava, to je sedam godina; sedam lijepih klasova opet je sedam godina. Tako je samo jedan san.

27. Sedam mršavih i ružnih krava poslije njih, a tako i sedam praznih, istoènjakom opaljenih klasova, oznaèuje sedam gladnih godina.

28. To je ono što sam veæ faraonu rekao: Bog objavljuje faraonu što kani uèiniti.

29. Dolazi, evo, sedam godina velikog obilja svoj zemlji egipatskoj.

30. A poslije njih nastat æe sedam gladnih godina, kada æe se zaboraviti sve obilje u zemlji egipatskoj.

31. Kako glad bude harala zemljom, neæe se ni znati da je u zemlji bilo obilje - zbog gladi koja æe doæi - jer æe biti vrlo velika.

32. A što se faraonov san ponovio, znaèi da se Bog na to zaista odluèio i da æe to uskoro provesti.

33. Zato neka faraon izabere sposobna i mudra èovjeka te ga postavi nad zemljom egipatskom.

34. Nadalje, neka se faraon pobrine da postavi nadglednika u zemlji koji æe kÓupiti petinu sve žetve u zemlji egipatskoj za sedam godina obilja.

35. Neka skupljaju od svakog žita za sedam dobrih godina što dolaze; neka s ovlaštenjem faraonovim sabiru žito za hranu i pohranjuju ga po gradovima.

36. Neka zalihe služe za hranu u zemlji za sedam godina gladi što æe snaæi zemlju egipatsku, tako da za gladi zemlja ne propadne."

37. Svidje se odgovor faraonu i svim njegovim službenicima.

38. Zato faraon reèe svojim službenicima: "Zar bismo mogli naæi drugoga kao što je on, èovjeka koji bi bio tako obdaren duhom Božjim?"

39. A onda faraon reèe Josipu: "Otkako je sve to Bog tebi otkrio, nikoga nema sposobna i mudra kao što si ti.

40. Ti æeš biti upravitelj moga dvora: sav æe se moj narod pokoravati tvojim naredbama. Jedino prijestoljem ja æu biti veæi od tebe.

41. Postavljam te, evo," reèe faraon Josipu, "nad svom zemljom egipatskom."

42. Poslije toga skine faraon sa svoje ruke peèatni prsten i stavi ga Josipu na ruku. Zatim zaodjene Josipa odjeæom od najljepše tkanine, a o vrat mu objesi zlatan lanac.

43. Vozio se on u kolima kao njegov zamjenik, a pred njim klicahu: "Abrek! Na koljena!" Tako ga postavi nad svu zemlju egipatsku.

44. Još faraon reèe Josipu: "Premda sam ja faraon, neæe nitko diæi svoje ruke ni noge bez tvog odobrenja u svoj zemlji egipatskoj."

45. Faraon nazva Josipa "Safenat Paneah", a za ženu mu dade Asenatu, kæer Poti-Fere, sveæenika u Onu. I Josip postade poznat po zemlji egipatskoj.

46. Josipu je bilo trideset godina kad je stupio u službu faraona, kralja egipatskog. A otišavši Josip ispred faraona, putovao je po svoj zemlji egipatskoj.

47. Za sedam rodnih godina zemlja je raðala u obilju;

48. on je - u tih sedam godina što ih je egipatska zemlja uživala - kÓupio od razlièite ljetine i hranu pohranjivao u gradove, smještajuæi u svakom gradu urod iz okolnih polja.

49. Tako Josip nagomila mnogo žita, kao pijeska u moru, pa ga prestade i mjeriti jer mu mjere ne bijaše.

50. Dok još ne nasta gladna godina, Josip imade dva sina koje mu rodi Asenata, kæi Poti-Fere, sveæenika u Onu.

51. Prvoroðencu Josip nadjenu ime Manaše, "jer Bog je", reèe, "dao te sam zaboravio svoje teškoæe i svoj oèinski dom."

52. Drugomu nadjenu ime Efrajim, "jer Bog me", reèe, "uèinio rodnim u zemlji moje nevolje."

53. Sedam godina obilja koje je uživala zemlja egipatska doðe kraju,

54. a primaèe se sedam gladnih godina, kako je Josip prorekao. U svim zemljama bijaše glad, a u svoj zemlji egipatskoj bijaše kruha.

55. A kad je i sva zemlja egipatska osjetila glad, puk zavapi faraonu za kruh; a faraon reèe Egipæanima: "Idite k Josipu i što god vam rekne, èinite!"

56. Kad se glad proširi po svoj zemlji, Josip rastvori skladišta te je Egipæane opskrbljivao žitom, jer je glad postala žestoka i u zemlji egipatskoj.

57. Sav je svijet išao u Egipat k Josipu da kupuje žita, jer je strašna glad vladala po svem svijetu.



Livros sugeridos


“Mantenha-se sempre muito unido à Igreja Católica, pois somente ela pode lhe dar a verdadeira paz, porque somente ela possui Jesus Sacramentado que é o verdadeiro príncipe da paz.” São Padre Pio de Pietrelcina

Newsletter

Receba as novidades, artigos e noticias deste portal.