aaaaa

1. Ali kada su èuli Judini i Benjaminovi neprijatelji da povratnici iz sužanjstva grade svetište Jahvi, Bogu Izraelovu,

2. potražiše Zerubabela, Ješuu i glavare obiteljske i rekoše im: "Mi želimo s vama graditi, jer, kao i vi, tražimo Boga vašega i njemu prinosimo žrtve od vremena Esar Hadona, asirskoga kralja, koji nas je ovamo doveo."

3. Zerubabel, Ješua i glavari izraelskih obitelji odgovoriše im: "Nije na vama da s nama gradite Dom našemu Bogu: gradit æemo mi sami Jahvi, Bogu Izraelovu, kako nam je naredio Kir, kralj perzijski."

4. Tada je narod one zemlje plašio ljude Judeje i smetao im u gradnji.

5. Podmitili su savjetnike da im ometaju naum: tako je bilo za vrijeme perzijskoga kralja Kira sve do perzijskoga kralja Darija. Samarijanske smetnje za Kserksove i Artakserksove vladavine

6. Za Kserksova kraljevanja, na poèetku njegove vladavine, sastaviše tužbu protiv stanovnika Judeje i Jeruzalema.

7. I za vremena Artakserksova pisali su Bišlam, Mitredat, Tabel i ostali njihovi drugovi protiv Jeruzalema perzijskom kralju Artakserksu. Podnesak je bio pisan aramejskim pismom i jezikom.

8. Zatim su upravitelj Rehum i tajnik Šimšaj napisali kralju Artakserksu slijedeæe pismo protiv Jeruzalema -

9. upravitelj Rehum, tajnik Šimšaj i ostali drugovi njihovi: perzijski suci, poslanici, èinovnici; Arkevajci, Babilonci, Suzanci - to jest Elamci -

10. i ostali narodi koje je veliki i slavni Asurbanipal bio odveo u sužanjstvo i naselio ih u gradove Samarije i druge krajeve s onu stranu Rijeke.

11. Evo prijepisa pisma koje su mu poslali: "Kralju Artakserksu, tvoje sluge, ljudi s onu stranu Rijeke. Sada, dakle,

12. neka zna kralj da su Judejci stigli k nama od tebe; došavši u Jeruzalem, žele ponovo sagraditi odmetnièki i opaki grad; podižu zidine, a temelje su veæ postavili.

13. Neka zna kralj: ako ovaj grad bude sagraðen i zidovi podignuti, neæe se više plaæati porez, ni danak, ni carina, i ovaj æe grad biti na štetu kraljevske riznice.

14. Buduæi da jedemo dvorsku sol, ne èini nam se doliènim gledati ovu sramotu nanesenu kralju. Zato, dakle, obavještavamo kralja:

15. neka se poduzmu istraživanja u ljetopisima tvojih oèeva: u tim æeš ljetopisima naæi i utvrditi da je ovaj grad odmetnièki grad, nesretan za kraljeve i pokrajine i da su se u njemu od davnine dizale bune. Zato je ovaj grad bio razoren.

16. Obavješæujemo kralja da neæe biti više tvoje podruèje preko Rijeke ako ovaj grad bude ponovo sagraðen i zidovi podignuti!"

17. Kralj je poslao ovaj odgovor: "Rehumu, upravitelju, Šimšaju, tajniku, i ostalim drugovima njihovim koji borave u Samariji i drugdje, s onu stranu Rijeke - mir! Evo,

18. podnesak koji ste mi poslali bio je preda mnom prièitan u njegovu prijevodu.

19. Po mojoj su naredbi poduzeli istraživanja i utvrdili da se taj grad dizao od davnine protiv kraljeva i da su u njemu bivali ustanci i bune.

20. I moæni su kraljevi kraljevali u Jeruzalemu, koji su gospodarili svime s onu stranu Rijeke: njima se plaæao danak, porez i carina.

21. Zapovjedite, dakle, da se prekine pothvat onih ljudi: taj se grad neæe zidati dok ja o tome ne odluèim.

22. Èuvajte se svakog propusta u postupku, da ne bi zlo poraslo na štetu kraljeva."

23. Pošto je prijepis otpisa kralja Artakserksa proèitan pred Rehumom, upraviteljem, Šimšajem, tajnikom, i pred njihovim drugovima, oni brzo odoše u Jeruzalem k Judejcima te im oružanom snagom zabraniše radove.

24. Tako su obustavljeni poslovi oko gradnje Doma Božjega u Jeruzalemu. Bili su prekinuti sve do druge godine kraljevanja Darija, perzijskoga kralja.




“Enquanto tiver medo de ser infiel a Deus, você não será’. Deve-se ter medo quando o medo acaba!” São Padre Pio de Pietrelcina