Talált 112 Eredmények: Midjana vojska
Ali kad su oni - momci pokrajinskih upravitelja - izišli iz grada, za njima je slijedila ostala vojska (Prva knjiga o kraljevima 20, 19)
A Mihej reèe: "Zato èuj rijeè Jahvinu: vidio sam Jahvu gdje sjedi na svome prijestolju, a sva mu vojska nebeska stajaše zdesna i slijeva. (Prva knjiga o kraljevima 22, 19)
Ujutro, ustavši, èovjek Božji iziðe, a to oko grada stoji vojska s konjima i kolima! Njegov mu momak reèe: "Ah, gospodaru moj, što nam je èiniti?" (Druga knjiga o kraljevima 6, 15)
Kaldejske èete nagnuše u potjeru za kraljem i sustigoše ga na Jerihonskim poljanama, a sva se njegova vojska razbježala. (Druga knjiga o kraljevima 25, 5)
Sinovi Keture, Abrahamove inoèe: ona rodi Zimrana, Jokšana, Medana, Midjana, Jišbaka i Šuaha. Sinovi Jokšanovi jesu: Šeba i Dedan. (Prva knjiga Ljetopisa 1, 32)
Tada se Joab i vojska koja je bila s njim poèeše primicati da udare na Aramejce, ali oni pobjegoše pred njima. (Prva knjiga Ljetopisa 19, 14)
U to vrijeme doðe vidjelac Hanani k judejskom kralju Asi i reèe mu: "Buduæi da si se oslonio na aramejskoga kralja, a nisi se oslonio na Jahvu, Boga svoga, vojska aramejskoga kralja izmakla ti je iz ruke. (Druga knjiga Ljetopisa 16, 7)
A Mihej reèe: "Zato èujte rijeè Jahvinu. Vidio sam Jahvu gdje sjedi na prijestolju, a sva mu vojska nebeska stajaše zdesna i slijeva. (Druga knjiga Ljetopisa 18, 18)
Kad je prošla godina dana, diže se na nj aramejska vojska i, navalivši na Judu i Jeruzalem, pobi sve knezove u narodu i posla sav plijen kralju u Damask. (Druga knjiga Ljetopisa 24, 23)
Iako je aramejska vojska bila malena po ljudstvu, ipak joj je Jahve predao u ruke vrlo brojnu vojsku, jer ostaviše Jahvu, Boga svojih otaca. Tako su se Aramejci na Joašu osvetili. (Druga knjiga Ljetopisa 24, 24)
Ali k njemu doðe èovjek Božji i reèe: "Kralju, neka ne ide s tobom izraelska vojska, jer Jahve nije s Izraelcima ni s Efrajimovim sinovima, (Druga knjiga Ljetopisa 25, 7)
Vrata koja bijaše napravio uzdizahu se sedamdeset lakata u visinu, a široka bijahu èetrdeset lakata, kako bi mogla kroz njih izaæi golema vojska s povorkom pješaka. (Judita 1, 4)
