Talált 5936 Eredmények: Jer
Joaš je poèinuo sa svojim ocima, a Jeroboam se popeo na njegovo prijestolje. Joaša pokopaše u Samariji uz izraelske kraljeve. (Druga knjiga o kraljevima 13, 13)
Bilo mu je dvadeset i pet godina kad se zakraljio, a kraljevao je dvadeset i devet godina u Jeruzalemu. Mati mu se zvala Joadana i bila je iz Jeruzalema. (Druga knjiga o kraljevima 14, 2)
A izraelski kralj Joaš odvrati judejskom kralju Amasji: "Libanonski je trn jedanput poslao glasnike k libanonskom cedru: 'Daj kæer mome sinu za ženu', ali su divlje zvijeri libanonske prošle i trn izgazile. (Druga knjiga o kraljevima 14, 9)
Izraelski kralj Joaš uhvati u Bet Šemešu judejskoga kralja Amasju, sina Joaševa, sina Ahazjina, i odvede ga u Jeruzalem. Tada sruši jeruzalemski zid od Efrajimovih vrata do Ugaonih vrata, u dužini od èetiri stotine lakata. (Druga knjiga o kraljevima 14, 13)
Joaš je poèinuo sa svojim ocima i pokopan je u Samariji uz kraljeve izraelske. Sin njegov Jeroboam zakralji se mjesto njega. (Druga knjiga o kraljevima 14, 16)
Protiv njega je skovana urota u Jeruzalemu. Iako je on pobjegao u Lakiš, poslaše za njim u Lakiš ljude koji ga ondje ubiše. (Druga knjiga o kraljevima 14, 19)
Odande su ga prenijeli na konjima i sahranili u Jeruzalemu kraj njegovih otaca, u Davidovu gradu. (Druga knjiga o kraljevima 14, 20)
Petnaeste godine kraljevanja judejskog kralja Amasje, sina Joaševa, postade izraelskim kraljem u Samariji Jeroboam, sin Joašev. On je kraljevao èetrdeset i jednu godinu. (Druga knjiga o kraljevima 14, 23)
Èinio je što je zlo u oèima Jahvinim, nije se ostavio nijednoga grijeha Jeroboama, sina Nebatova, koji je zaveo Izraela. (Druga knjiga o kraljevima 14, 24)
Jer je Jahve vidio ljutu nevolju Izraelovu da više nema ni slobodnih ni robova i nikoga da pomogne Izraelu. (Druga knjiga o kraljevima 14, 26)
Ali Jahve nije odluèio izbrisati ispod neba ime Izraelovo: spasio ga je rukom Jeroboama, sina Joaševa. (Druga knjiga o kraljevima 14, 27)
Ostala povijest Jeroboama, sve što je uèinio i sve što je poduzimao, kako je ratovao i kako je vratio Damask Judi i Izraelu, zar sve to nije zapisano u knjizi Ljetopisa kraljeva izraelskih? (Druga knjiga o kraljevima 14, 28)
