Talált 18870 Eredmények: Dã
U onaj dan èovjek æe pogledati na svog Stvoritelja i upraviti oèi k Svecu Izraelovu. (Izaija 17, 7)
Neæe više gledati žrtvenika, djela svojih ruku, neæe više gledati onoga što njegovi prsti stvoriše: ašere i sunèane stupove. (Izaija 17, 8)
U onaj æe dan gradovi tvoji biti napušteni, kao što bjehu napušteni hivijski i amorejski kad ih ostaviše pred Izraelcima, i opustjet æe, (Izaija 17, 9)
u dan kad ih posadiš, one izrastu, a ujutro procvatu tvoje sadnice, al' propada žetva u dan nevolje, u dan boli neizljeèive. (Izaija 17, 11)
Jao, buka naroda mnogobrojnih; buèe kao što buèi more; šum naroda koji šume k'o što šumore silne vode. (Izaija 17, 12)
Šume narodi kao što silne vode šumore, al' kad On im zaprijeti, bježe daleko, po gorama razvijani kao pljeva na vjetru, k'o prašina u vihoru. (Izaija 17, 13)
tebi koja šalješ morem glasnike i vodom u èamcima rogoznim. Idite, brze skoroteèe, k narodu stasitu, tamnoputu, k narodu kog se boje odvajkada, narodu žilavu, zavojevaèu, èija je zemlja rijekama izbrazdana. (Izaija 18, 2)
Svi stanovnici kruga zemaljskoga, i vi, žitelji zemlje, kad se zastava na brdu digne, gledajte; kad rog zatrubi, slušajte. (Izaija 18, 3)
Jer ovako mi govori Jahve: "Mirno æu gledati s mjesta svojega, k'o prozirna žega podnevna, k'o rosan oblak za vruæine žetvene. (Izaija 18, 4)
U ono æe vrijeme narod stasit i tamnoputan, narod kojega se boje odvajkada, narod žilav i zavojevaèki, èija je zemlja izbrazdana rijekama, donositi darove Jahvi nad Vojskama, k mjestu imena Jahve nad Vojskama - na goru Sion. (Izaija 18, 7)
Egipæane ja predajem u ruke gospodaru okrutnu, kralj silovit njima æe vladati - rijeè je Jahve nad Vojskama. (Izaija 19, 4)
zaudarat æe prokopi, spast æe rukavci Rijeke egipatske i presušiti. Uvenut æe trska i sita, (Izaija 19, 6)