Knjiga Brojeva, 21

1. Kralj Arada, Kanaanac koji je živio u Negebu, èu da Izrael dolazi Atarimskim putem, pa navali na Izraela i neke njegove zarobi.

1. Quod cum audisset Chana naeus rex Arad, qui habita bat in Nageb, venisse scilicet Israel per viam Atarim, pugnavit contra illum et duxit ex eo captivos.

2. Tada se Izrael ovako zavjetova Jahvi: "Ako u moje ruke izruèiš ovaj narod, potpuno æu uništiti njegove gradove."

2. At Israel voto se Domino obligans ait: “Si tradideris populum istum in manu mea, delebo urbes eius”.

3. Jahve usliša glas Izraela i predade mu Kanaance. A Izrael njih i njihove gradove 'heremom' uništi. Stoga se ono mjesto prozva Horma.

3. Exaudivitque Dominus preces Israel et tradidit Chananaeum, quem ille interfecit, subversis urbibus eius, et vocavit nomen loci illius Horma.

4. Od brda Hora zapute se prema Crvenom moru da zaobiðu zemlju edomsku. Narod putem postane nestrpljiv.

4. Profecti sunt autem et de monte Hor per viam, quae ducit ad mare Rubrum, ut circumirent terram Edom. Et taedere coepit populum itineris.

5. I poène govoriti i protiv Boga i protiv Mojsija: "Zašto nas izvedoste iz Egipta da pomremo u ovoj pustinji? Nema kruha, nema vode, a to bijedno jelo veæ se ogadilo dušama našim."

5. Locutusque contra Deum et Moysen ait: “Cur eduxisti nos de Aegypto, ut moreremur in solitudine? Deest panis, non sunt aquae; anima nostra iam nauseat super cibo isto levissimo”.

6. Onda Jahve pošalje na narod ljute zmije; ujedale ih one, tako te pomrije mnogo naroda u Izraelu.

6. Quam ob rem misit Dominus in populum ignitos serpentes, qui mordebant populum, et mortuus est populus multus ex Israel.

7. Doðe narod k Mojsiju pa reèe: "Sagriješili samo kad smo govorili protiv Jahve i protiv tebe. Pomoli se Jahvi da ukloni zmije od nas!" Mojsije se pomoli za narod,

7. Et venerunt ad Moysen atque dixerunt: “Peccavimus, quia locuti sumus contra Dominum et te; ora, ut tollat a nobis serpentes”. Oravitque Moyses pro populo.

8. i Jahve reèe Mojsiju: "Napravi otrovnicu i stavi je na stup: tko god bude ujeden, ostat æe na životu ako je pogleda."

8. Et locutus est Dominus ad eum: “Fac serpentem ignitum et pone eum pro signo: qui percussus aspexerit eum, vivet”.

9. Mojsije napravi zmiju od mjedi i postavi je na stup. Kad bi koga ujela ljutica, pogledao bi u mjedenu zmiju i ozdravio.

9. Fecit ergo Moyses serpentem aeneum et posuit eum pro signo; quem cum percussi aspicerent, sanabantur.

10. Poðu Izraelci i utabore se u Obotu.

10. Profectique filii Israel castrametati sunt in Oboth,

11. Potom se zapute iz Obota i utabore se kraj Ije-Abarima, u pustinji što je nasuprot Moabu, sa strane sunèeva izlaska.

11. unde egressi fixere tentoria in Ieabarim, in solitudine, quae respicit Moab contra orientalem plagam.

12. Odande otputuju te se utabore u dolini Zaredu.

12. Et inde moventes venerunt ad torrentem Zared;

13. Odande krenu i utabore se s onu stranu Arnona, koji je u pustinji a izvire u podruèju Amorejaca. Jer je Arnon granica moapska izmeðu Moabaca i Amorejaca.

13. quem relinquentes castrametati sunt ultra Arnon, qui est in deserto, quod prominet de finibus Amorraei. Siquidem Arnon terminus est Moab dividens Moabitas et Amorraeos.

14. Zato se veli u "Knjizi Jahvinih vojni": "Vaheb kod Sufe i doline arnonske

14. Unde dicitur in libro bellorum Domini: “Vaheb in Supha et torrentes Arnon.

15. i padine doline što se naginje prema mjestu Aru i naslanja se na granicu moapsku ..."

15. Scopuli torrentium inclinati sunt in habitationem Ar et recumbunt in finibus Moabitarum”.

16. Odande odoše u Beer. To je bunar o kojem je Jahve rekao Mojsiju: "Skupi narod da im dam vode!"

16. Ex eo loco in Beer. Hic est puteus, super quo locutus est Dominus ad Moysen: “Congrega populum, et dabo ei aquam”.

17. Tada Izrael zapjeva ovu pjesmu: "Prokljuèaj, studenèe! A vi ga uznosite:

17. Tunc cecinit Israel carmen istud: “Ascendat puteus. Concinite ei.

18. knezovi ga iskopali, prvaci narodni izdubli žezlom, štapom svojim." Iz pustinje odu u Matanu,

18. Puteus, quem foderunt principes et paraverunt duces populi in sceptris et in baculis suis”. De solitudine in Matthana;

19. iz Matane u Nahaliel, a iz Nahaliela u Bamot;

19. de Matthana in Nahaliel; de Nahaliel in Bamoth;

20. iz Bamota u dolinu što se stere u moapskom polju, prema vrhuncu Pisge, s koje se pruža vidik na pustaru.

20. de Bamoth in vallem, quae est in regione Moab in vertice Phasga, qui respicit contra desertum.

21. Sad Izrael posla glasnike Sihonu, amorejskome kralju, s porukom:

21. Misit autem Israel nuntios ad Sehon regem Amorraeorum dicens:

22. "Pusti da proðem preko tvoje zemlje. Neæemo zalaziti u polja i u vinograde, niti æemo piti vode iz bunara. Iæi æemo Kraljevskim putem dok ne proðemo tvoje podruèje."

22. “Obsecro, ut transire mihi liceat per terram tuam: non declinabimus in agros et vineas, non bibemus aquas ex puteis. Via regia gradiemur, donec transeamus terminos tuos”.

23. Ali Sihon ne dopusti Izraelu da proðe njegovim podruèjem, nego skupi sav svoj narod te izaðe u pustinju da presretne Izraelce. Stigavši do Jahze, zavojuje na Izraela.

23. Qui concedere noluit, ut transiret Israel per fines suos; quin potius, populo congregato, egressus est obviam in desertum et venit in Iasa pugnavitque contra Israel.

24. Ali ga Izrael potuèe oštrim maèem i osvoji njegovu zemlju od Arnona do Jaboka, do Amonaca, jer je Az ležao na granici Amonaca.

24. A quo percussus est in ore gladii, et possessa est terra eius ab Arnon usque Iaboc et filios Ammon; quia forti praesidio tenebantur termini Ammonitarum.

25. Izrael zauzme sve one gradove i Izrael se nastani u svim onim gradovima Amorejaca; u Hešbonu i svim njegovim naseljima.

25. Tulit ergo Israel omnes civitates eius et habitavit in urbibus Amorraei, in Hesebon scilicet et viculis eius.

26. Kako je Hešbon bio glavni grad Sihona, amorejskog kralja, koji je ratovao protiv prijašnjega moapskoga kralja te osvojio svu njegovu zemlju do Arnona,

26. Hesebon enim erat urbs Sehon regis Amorraei, qui pugnavit contra primum regem Moab et tulit omnem terram, quae dicionis illius fuerat usque Arnon.

27. kažu zato pjesnici: "Hrabro, o Hešbone, dobro sazdani, èvrsto posaðeni grade Sihonov!

27. Idcirco dicitur in proverbio: “Venite in Hesebon! Aedificetur et construatur civitas Sehon!

28. Iz Hešbona oganj suknu, plamen iz grada Sihonova, sažga Ar moapski, proždrije visove arnonske.

28. Ignis egressus est de Hesebon, flamma de oppido Sehon et devoravit Ar Moabitarum et deglutivit excelsa Arnon.

29. Teško tebi, Moabe! Propao si, narode Kemošev! Od sinova bjegunce uèini, a od kæeri svojih ropkinje Sihonu, kralju amorejskom.

29. Vae tibi, Moab; peristi, popule Chamos! Dedit filios eius in fugam et filias in captivitatem regi Amorraeorum Sehon.

30. Pobili smo ih; propao je Hešbon do Dibona: sve smo razorili do Nofaha, što je blizu Medebe ..."

30. Iecimus sagittas in eos, disperiit Hesebon usque Dibon. Vastavimus usque Nophe et usque Medaba”.

31. Tako se Izrael nastani u zemlji Amorejaca.

31. Habitavit itaque Israel in terra Amorraei.

32. Mojsije se uputi da izvidi Jazer. Potom zauzmu njegova naselja a rastjeraju Amorejce koji bijahu ondje.

32. Misitque Moyses, qui explorarent Iazer, cuius ceperunt viculos et expulerunt Amorraeos, qui erant ibi.

33. Okrenu se onda i poðu prema Bašanu. A bašanski kralj Og presrete ih sa svim svojim narodom da zapodjene boj kod Edreja.

33. Verteruntque se et ascenderunt per viam Basan, et occurrit eis Og rex Basan cum omni populo suo pugnaturus in Edrai.

34. Ali Jahve reèe Mojsiju: "Ne boj ga se! Predao sam u tvoje ruke njega, sav njegov narod i njegovu zemlju. Postupi s njim kako si postupio s amorejskim kraljem Sihonom koji je boravio u Hešbonu."

34. Dixitque Dominus ad Moysen: “Ne timeas eum, quia in manu tua tradidi illum et omnem populum ac terram eius, faciesque illi, sicut fecisti Sehon regi Amorraeorum habitatori Hesebon”.

35. I potukoše ga, i sinove njegove, i sav njegov narod, tako da nitko ne uteèe. Potom zaposjedoše njegovu zemlju.

35. Percusserunt igitur et hunc cum filiis suis universumque populum eius usque ad internecionem; et possederunt terram illius.