Druga knjiga o kraljevima, 25

1. Devete godine njegova kraljevanja, desetoga dana desetoga mjeseca, krenu sam babilonski kralj Nabukodonozor sa svom svojom vojskom na Jeruzalem. Utabori se pred gradom i opasa ga opkopom.

1. Factum est autem anno nono regni eius, mense decimo, decima die mensis venit Nabuchodonosor rex Babylonis ipse et omnis exercitus eius in Ierusalem; et circumdederunt eam et exstruxerunt in circuitu eius munitiones.

2. Grad osta opkoljen do jedanaeste godine Sidkijina kraljevanja.

2. Et clausa est civitas atque vallata usque ad undecimum annum regis Sedeciae.

3. Devetoga dana èetvrtoga mjeseca, kad je u gradu zavladala takva glad da priprosti puk nije imao ni kruha,

3. Nona die mensis quarti praevaluit fames in civitate, nec erat panis populo terrae.

4. neprijatelj provali u grad. Tada kralj i svi ratnici pobjegoše noæu kroz vrata izmeðu dva zida nad Kraljevim vrtom - Kaldejci bijahu opkolili grad - i krenuše putem prema Arabi.

4. Et interrupta est civitas, et omnes viri bellatores fugerunt exieruntque de civitate nocte per viam portae, quae est inter duplicem murum ad hortum regis, obsidentibus Chaldaeis in circuitu civitatem. Abierunt itaque per viam, quae ducit ad Arabam.

5. Kaldejske èete nagnuše u potjeru za kraljem i sustigoše ga na Jerihonskim poljanama, a sva se njegova vojska razbježala.

5. Et persecutus est exercitus Chaldaeorum regem comprehenditque eum in planitie Iericho, et omnis exercitus eius dispersus est et reliquit eum.

6. Kaldejci uhvatiše kralja i odvedoše ga u Riblu pred kralja babilonskog, koji mu izreèe presudu.

6. Apprehensum ergo regem duxerunt ad regem Babylonis in Rebla, qui locutus est cum eo iudicium.

7. Sidkijine sinove pokla pred njegovim oèima, Sidkiji iskopa oèi, okova ga verigama i odvede u Babilon.

7. Filios autem Sedeciae occidit coram eo et oculos eius effodit vinxitque eum catenis aereis et adduxit in Babylonem.

8. Sedmoga dana petoga mjeseca - devetnaeste godine kraljevanja Nabukodonozora, kralja babilonskog - uðe u Jeruzalem Nebuzaradan, zapovjednik kraljeve tjelesne straže i èasnik babilonskog kralja.

8. Mense quinto septima die mensis, ipse est annus nonus decimus regis Babylonis, venit Nabuzardan princeps satellitum servus regis Babylonis Ierusalem

9. On zapali Dom Jahvin, kraljevski dvor i sve kuæe u Jeruzalemu.

9. et succendit domum Domini et domum regis et omnes domos Ierusalem; omnemque domum combussit igne.

10. Kaldejske èete, pod zapovjednikom kraljevske tjelesne straže, razoriše zidine koje su okruživale Jeruzalem.

10. Et muros Ierusalem in circuitu destruxit omnis exercitus Chaldaeorum, qui erat cum principe satellitum.

11. Nebuzaradan, zapovjednik kraljeve tjelesne straže, odvede u sužanjstvo ostatak naroda koji bijaše ostao u gradu, a tako i prebjege babilonskom kralju i ostalu svjetinu.

11. Reliquam autem populi partem, qui remanserat in civitate, et perfugas, qui transfugerant ad regem Babylonis, et reliquum vulgus transtulit Nabuzardan princeps satellitum;

12. Neke od malih ljudi ostavi zapovjednik u zemlji kao vinogradare i ratare.

12. et de pauperibus terrae reliquit in vinitores et agricolas.

13. Kaldejci razbiše tuèane stupove u Domu Jahvinu, podnožja i mjedeno more koji su bili u Domu Jahvinu i tuè odniješe u Babilon.

13. Columnas autem aereas, quae erant in templo Domini, et bases et mare aereum, quod erat in domo Domini, confregerunt Chaldaei et transtulerunt aes omnium in Babylonem.

14. Uzeše i lonce, lopate, noževe, posudice i uopæe sav tuèani pribor koji se upotrebljavao za bogoslužja.

14. Ollas quoque et trullas et cultros et phialas et omnia vasa aerea, in quibus ministrabant, tulerunt;

15. Zapovjednik uze i kadionice i škropionice, uopæe sve što bijaše od zlata i srebra,

15. necnon thymiamateria et phialas, quae aurea aurea et quae argentea argentea, tulit princeps satellitum;

16. dva stupa, jedno more i podnožja, što je Salomon dao izraditi za Dom Jahvin. Nije moguæe procijeniti koliko je tuèa bilo u svim tim predmetima.

16. columnas duas, mare unum et bases, quas fecerat Salomon templo Domini; non erat pondus aeris omnium horum vasorum.

17. Prvi stup bijaše visok osamnaest lakata, imao je glavicu od tuèa, visoku pet lakata; obvijaše je oplet i mogranji, sve od tuèa. Takav je bio i drugi stup.

17. Decem et octo cubitos altitudinis habebat columna una et capitellum aereum super se altitudinis quinque cubitorum; et reticulum et malogranata super capitellum in circuitu omnia aerea; similem et columna secunda habebat ornatum.

18. Zapovjednik straže odveo je sveæenièkog poglavara Seraju, drugog sveæenika, Sefaniju, i tri èuvara praga.

18. Tulit quoque princeps satellitum Saraiam sacerdotem primum et Sophoniam sacerdotem secundum et tres ianitores

19. Iz grada je odveo jednog dvoranina, vojnièkog zapovjednika, pet ljudi iz kraljeve pratnje koji se zatekoše u gradu, pisara zapovjednika vojske koji je novaèio puk i šezdeset puèana koji se takoðer zatekoše u gradu.

19. et de civitate eunuchum unum, qui erat praefectus super viros bellatores, et quinque viros de his, qui steterant coram rege, quos repperit in civitate, et scribam principis exercitus, qui probabat tirones de populo terrae, et sexaginta viros e populo terrae, qui inventi fuerant in civitate;

20. Zapovjednik kraljevske tjelesne straže Nebuzaradan odvede ih pred kralja babilonskoga u Riblu.

20. quos tollens Nabuzardan princeps satellitum duxit ad regem Babylonis in Rebla,

21. I kralj babilonski zapovjedi da ih pogube u Ribli, u zemlji hamatskoj. Tako su judejski narod odveli s njegove rodne grude.

21. percussitque eos rex Babylonis et interfecit in Rebla in terra Emath. Et translatus est Iuda de terra sua.

22. Narodu što je ostao u zemlji judejskoj i što ga je ostavio babilonski kralj Nabukodonozor - postavio je ovaj za upravitelja Gedaliju, sina Ahikamova, unuka Šafanova.

22. Populo autem, qui relictus erat in terra Iudae, quem dimiserat Nabuchodonosor rex Babylonis, praefecit Godoliam filium Ahicam filii Saphan.

23. Svi vojni zapovjednici i njihovi ljudi saznaše da je babilonski kralj postavio zemlji za namjesnika Gedaliju i doðoše pred njega u Mispu: Netanijin sin Jišmael; Kareahov sin Johanan; sin Tanhumeta iz Netofe, Seraja; Maakatijev sin Jaazanija - oni i svi njihovi ljudi.

23. Quod cum audissent omnes duces militum, videlicet quod constituisset rex Babylonis Godoliam, ipsi et viri, qui erant cum eis, venerunt ad Godoliam in Maspha: Ismael filius Nathaniae et Iohanan filius Caree et Saraia filius Thanehumeth Netophathites et Iezonias filius Maachathitis, ipsi et socii eorum.

24. Gedalija se zakle njima i njihovim ljudima i reèe: "Ne bojte se služiti Kaldejcima; ostanite u zemlji, budite podložni babilonskom kralju i bit æe vam dobro."

24. Iuravitque eis Godolias et sociis eorum dicens: “Nolite timere a servis Chaldaeorum; manete in terra et servite regi Babylonis, et bene erit vobis”.

25. Ali sedmoga mjeseca Jišmael, sin Netanijin, unuk Elišamin, koji bijaše kraljevskog roda, i još deset ljudi s njim ubiše Gedaliju te on umrije kao i svi Judejci i Kaldejci koji bijahu s njim u Mispi.

25. Factum est autem in mense septimo venit Ismael filius Nathaniae filii Elisama de semine regio et decem viri cum eo; percusseruntque Godoliam, qui mortuus est, sed et Iudaeos et Chaldaeos, qui erant cum eo in Maspha.

26. Tada sav narod, od maloga do velikog, i svi zapovjednici èeta ustadoše i odoše u Egipat jer se bojahu Kaldejaca.

26. Consurgens autem populus a parvo usque ad magnum et principes militum venerunt in Aegyptum timentes Chaldaeos.

27. Trideset i sedme godine otkako je zasužnjen judejski kralj Jojakin, dvadeset i sedmog dana dvanaestoga mjeseca, babilonski kralj Evil Merodak u prvoj godini svoje vladavine pomilova judejskog kralja Jojakina i pusti ga iz tamnice.

27. Factum est vero anno tricesimo septimo transmigrationis Ioachin regis Iudae, mense duodecimo vicesima septima die mensis sublevavit Evilmerodach rex Babylonis anno, quo regnare coeperat, caput Ioachin regis Iudae de carcere.

28. Ljubezno je s njime razgovarao i stolicu mu postavio više nego ostalim kraljevima koji bijahu s njim u Babilonu.

28. Et locutus est ei benigna et posuit thronum eius super thronos regum, qui erant cum eo in Babylone,

29. Jojakin je odložio svoje tamnièke haljine i jeo s kraljem za istim stolom svega svoga vijeka.

29. et mutavit vestes eius, quas habuerat in carcere; et comedebat panem semper in conspectu eius cunctis diebus vitae suae.

30. Do kraja njegova života babilonski mu je kralj trajno, iz dana u dan, davao uzdržavanje.

30. Annonam quoque constituit ei absque intermissione, quae et dabatur ei a rege per singulos dies omnibus diebus vitae suae.