1. Tada je Juda doèuo za Rimljane: kako su moæni i blagonakloni prema svojim privrženicima, kako sklapaju prijateljstvo s onima koji im se obraæaju i kako su veoma jaki.

2. Pripovijedali su mu o njihovim ratovima i junaštvima kojima su se istaknuli protiv Gala, kako su ih svladali i prisilili na danak,

3. o svemu što su izveli u Hispaniji da se domognu rudnika srebra i zlata,

4. kako su razboritošæu i ustrajnošæu zavladali svim onim podruèjem, a ono je od njih veoma udaljeno; kako su potukli kraljeve koji su s kraja zemlje dolazili da ih napadaju, nanijeli im velike poraze i kako im neki donose godišnji danak.

5. Napokon su oružjem satrli Filipa i kitijskoga kralja Perzeja, a tako upokorili i druge koji se bijahu digli na njih.

6. Porazili su azijskog kralja Antioha Velikog, koji je na njih pošao u rat sa stotinu dvadeset slonova, s konjanicima, bojnim kolima i mnogobrojnim pješacima.

7. Uhvatili su ga živa, odredili da on i njegovi nasljednici plaæaju težak danak, da dadu taoce i prepuste im

8. zemlju indijsku, medijsku i lidijsku i neke od svojih najljepših pokrajina, koje onda dadoše kralju Eumenu.

9. Kad su pak neki iz Grèke naumili doæi da ih istrijebe,

10. Rimljani su za to doznali i na njih poslali samo jednog vojskovoðu. Udarili su na njih te je palo mnogo žrtava. Odveli su u ropstvo njihove žene i djecu i oplijenili ih. Zavladali su njihovom zemljom, razorili im tvrðave i podjarmili ih sve do danas.

11. A i druga kraljevstva i otoke koji su im se opirali Rimljani su satrli i podložili.

12. Svojim pak prijateljima i onima koji se u njih uzdaju ostali su vjerni. Podložili su kako obližnje tako i udaljene kraljeve, boje ih se svi koji èuju za njihovo ime.

13. Komu žele vlast, njemu je i daju. Svrgavaju pak koga ne žele. Vrlo su ojaèali.

14. Unatoè svemu tome nijedan se od njih nije okrunio niti obukao grimizom da bi se tako proslavio.

15. Osnovali su vijeæe u kojem svaki dan vijeæa trista i dvadeset èlanova, savjetujuæi se bez prestanka o svom puku, radi njegova blagostanja.

16. Svake godine povjeravaju jednome èovjeku da vlada i upravlja cijelim carstvom. Svi toga jednog èovjeka slušaju: meðu njima nema ni zavisti ni ljubomore.

17. Tada Juda izabra Ivanova sina Eupolema, iz Akosove kuæe, i Eleazarova sina Jasona i posla ih u Rim da s Rimljanima sklope prijateljstvo i savez

18. da bi se tako oslobodili jarma. Uvidjeli su da grèko kraljevstvo porobljuje Izraela.

19. Poslije vrlo duga putovanja stigli su u Rim, ušli u senat i ovako progovorili:

20. "Juda zvan Makabej i njegova braæa sa židovskim narodom poslali su nas k vama da s vama sklopimo savez i prijateljstvo i da nas ubrojite u svoje saveznike i prijatelje."

21. Taj se zahtjev senatorima svidio.

22. Evo prijepisa ugovora koji su urezali u bronèane ploèe i poslali Židovima u Jeruzalem kao ispravu o miru i savezu:

23. "Neka sreæa prati Rimljane i židovski narod na moru i na kopnu zavazda! A maè i neprijatelj bio od njih daleko!

24. Ako, prije svega, Rimu ili kojemu od njegovih saveznika diljem njegove vladavine zaprijeti rat,

25. židovski æe se narod na njegovoj strani boriti svim srcem, koliko prilike budu zahtijevale.

26. Protivnicima neæe davati niti ih opskrbljivati žitom, oružjem, novcem ni laðama. Tako je zakljuèio Rim. I on æe vjerno vršiti svoje obaveze, a da ne prima jamstvo.

27. Isto tako, ako židovski narod bude prvi napadnut, Rimljani æe se na njegovoj strani boriti svom dušom, koliko to od njih budu zahtijevale prilike.

28. Napadaèima neæe se davati ni žita, ni oružja, ni novaca, ni laða. Tako je zakljuèio Rim i on æe se ovih obaveza držati bez prijevare.

29. Takav su savez Rimljani sklopili sa židovskim narodom.

30. Ako bi pak poslije toga jedni ili drugi htjeli štogod dodati ili oduzeti, mogu to uèiniti po svojoj volji, i što god dodaju ili oduzmu to æe ih obvezivati.

31. Što se tièe zala koja im je nanio kralj Demetrije, pisali smo mu ovako: 'Zašto pritišæeš jarmom Židove, naše prijatelje i saveznike?

32. Potuže li se još jednom na tebe, ustat æemo na obranu njihovih prava i zavojštit æemo protiv tebe na moru i na kopnu.'"



Livros sugeridos


“O amor é a rainha das virtudes. Como as pérolas se ligam por um fio, assim as virtudes, pelo amor. Fogem as pérolas quando se rompe o fio. Assim também as virtudes se desfazem afastando-se o amor”. São Padre Pio de Pietrelcina

Newsletter

Receba as novidades, artigos e noticias deste portal.