1. Salomon je proširio svoju vlast nad svim kraljevstvima od Rijeke sve do zemlje filistejske i do meðe egipatske. Ona su donosila svoj danak i služila Salomonu sve dane njegova života.

2. Svakoga je dana trebalo Salomonu za hranu: trideset kora finoga brašna i šezdeset kora obiènog brašna,

3. deset ugojenih volova, dvadeset volova s paše, stotinu ovaca, osim jelena, srna, divokoza i ugojene peradi.

4. Jer on je vladao nad svime onkraj Rijeke - od Tafse do Gaze, nad svim kraljevima s onu stranu Eufrata - i imao je mir po svim granicama naokolo.

5. Juda i sav Izrael živjeli su bez straha, svaki pod svojom lozom i pod svojom smokvom, od Dana sve do Beer Šebe, svega vijeka Salomonova.

6. Salomon je imao èetrdeset tisuæa konja za vuèu i dvanaest tisuæa za jahanje.

7. Ti su se namjesnici brinuli o opskrbi kralja Salomona i sviju koji su imali dijela za kraljevim stolom, svaki po mjesec dana; i nisu dopuštali da ièega ponestane.

8. I jeèam i slamu za konje i tegleæu marvu donosili su na mjesto gdje se zadržavao, svaki kako bi ga zapalo.

9. Jahve je dao Salomonu mudrost i izuzetnu razboritost i srce široko kao pijesak na obali morskoj.

10. Mudrost je Salomonova bila veæa od mudrosti svih sinova Istoka i od sve mudrosti Egipta.

11. Bio je mudriji od svih ljudi, od Etana Ezrahanina, od Hemana, Kalkola i Darde, sinova Maholovih; njegovo se ime pronosilo meðu svim narodima unaokolo.

12. Izrekao je tri tisuæe mudrih izreka, a njegovih je pjesama bilo tisuæu i pet.

13. Zborio je o drveæu: od cedra što je na Libanonu pa do izopa što klija na zidu; raspravljao je o životinjama, o pticama, o gmazovima i o ribama.

14. Dolazili su od sviju naroda da èuju mudrost Salomonovu, od svih zemaljskih kraljeva koji su èuli glas o njegovoj mudrosti.

15. Tirski kralj Hiram posla svoje sluge Salomonu, jer bijaše èuo da su ga pomazali za kralja na mjesto njegova oca, a Hiram je svagda bio prijatelj Davidov.

16. Tada Salomon poruèi Hiramu:

17. "Ti znaš dobro da moj otac David nije mogao sagraditi Doma imenu Jahve, svoga Boga, zbog ratova kojima su ga okružili neprijatelji sa svih strana, sve dok ih Jahve nije položio pod stopala nogu njegovih.

18. Sada mi je Jahve, Bog moj, dao mir posvuda unaokolo: nemam neprijatelja ni zlih udesa.

19. Namjeravam, dakle, sagraditi Dom imenu Jahve, Boga svoga, kako je Jahve rekao mome ocu Davidu: 'Tvoj sin koga æu mjesto tebe postaviti na tvoje prijestolje, on æe sagraditi Dom mome Imenu.'

20. Stoga sada zapovjedi da mi nasijeku cedrova na Libanonu; moje æe sluge biti sa slugama tvojim, i ja æu platiti nadnicu tvojim slugama prema svemu kako mi odrediš. Ti znaš dobro da u nas nema ljudi koji umiju sjeæi drva kao Sidonci."

21. Kada je Hiram primio Salomonovu poruku, veoma se obradova i reèe: "Neka je blagoslovljen danas Jahve koji je dao mudra sina Davidu, koji upravlja ovim velikim narodom."

22. I Hiram javi Salomonu: "Primio sam tvoju poruku. Ispunit æu u svemu tvoju želju glede drva cedrova i drva èempresova.

23. Moje æe ih sluge dopremiti s Libanona na more, složit æu ih u splavi i pustiti ih morem do mjesta koje æeš mi oznaèiti; ondje æu ih razložiti i ti æeš ih uzeti. Ti æeš pak ispuniti moju želju i dati hranu mojoj èeljadi."

24. Hiram je davao Salomonu drva cedrova i èempresova koliko je htio,

25. a Salomon je davao Hiramu dvadeset tisuæa kora pšenice za hranu ljudstvu, i dvadeset tisuæa kora ulja od tiještenih maslina. Toliko je Salomon davao Hiramu godinu za godinom.

26. Jahve je dao mudrost Salomonu, kako mu bijaše obeæao; izmeðu Hirama i Salomona vladao je mir te oni sklopiše savez.

27. Tada diže kralj Salomon kuluèare iz svega Izraela; kuluèara je bilo u svemu trideset tisuæa ljudi.

28. Slao ih je naizmjence na Libanon, svakog mjeseca deset tisuæa ljudi: bili su mjesec dana na Libanonu, a dva mjeseca kod kuæe. Adoniram je bio nad svim kuluèarima.

29. Salomon je imao i sedamdeset tisuæa nosaèa tereta, osamdeset tisuæa kamenorezaca u gori,

30. ne raèunajuæi glavara službenièkih koji su upravljali poslovima; njih je bilo tri tisuæe i tri stotine, a upravljali su narodom zaposlenim na radovima.

31. Kralj je zapovjedio da lome gromade biranog kamena i da ih klešu za temelje Hrama.

32. Graditelji Salomonovi i Hiramovi, i oni iz Gibela, tesali su i pripremali drvo i klesali za gradnju Hrama.



Livros sugeridos


“Sigamos o caminho que nos conduz a Deus.” São Padre Pio de Pietrelcina

Newsletter

Receba as novidades, artigos e noticias deste portal.