1. pauloV apostoloV ihsou cristou dia qelhmatoV qeou kat epaggelian zwhV thV en cristw ihsou
2. timoqew agaphtw teknw cariV eleoV eirhnh apo qeou patroV kai cristou ihsou tou kuriou hmwn
3. carin ecw tw qew w latreuw apo progonwn en kaqara suneidhsei wV adialeipton ecw thn peri sou mneian en taiV dehsesin mou nuktoV kai hmeraV
4. epipoqwn se idein memnhmenoV sou twn dakruwn ina caraV plhrwqw
5. upomnhsin lambanwn thV en soi anupokritou pistewV htiV enwkhsen prwton en th mammh sou lwidi kai th mhtri sou euneikh pepeismai de oti kai en soi
6. di hn aitian anamimnhskw se anazwpurein to carisma tou qeou o estin en soi dia thV epiqesewV twn ceirwn mou
7. ou gar edwken hmin o qeoV pneuma deiliaV alla dunamewV kai agaphV kai swfronismou
8. mh oun epaiscunqhV to marturion tou kuriou hmwn mhde eme ton desmion autou alla sugkakopaqhson tw euaggeliw kata dunamin qeou
9. tou swsantoV hmaV kai kalesantoV klhsei agia ou kata ta erga hmwn alla kat idian proqesin kai carin thn doqeisan hmin en cristw ihsou pro cronwn aiwniwn
10. fanerwqeisan de nun dia thV epifaneiaV tou swthroV hmwn ihsou cristou katarghsantoV men ton qanaton fwtisantoV de zwhn kai afqarsian dia tou euaggeliou
11. eiV o eteqhn egw khrux kai apostoloV kai didaskaloV eqnwn
12. di hn aitian kai tauta pascw all ouk epaiscunomai oida gar w pepisteuka kai pepeismai oti dunatoV estin thn paraqhkhn mou fulaxai eiV ekeinhn thn hmeran
13. upotupwsin ece ugiainontwn logwn wn par emou hkousaV en pistei kai agaph th en cristw ihsou
14. thn kalhn parakataqhkhn fulaxon dia pneumatoV agiou tou enoikountoV en hmin
15. oidaV touto oti apestrafhsan me panteV oi en th asia wn estin fugelloV kai ermogenhV
16. dwh eleoV o kurioV tw onhsiforou oikw oti pollakiV me aneyuxen kai thn alusin mou ouk ephscunqh
17. alla genomenoV en rwmh spoudaioteron ezhthsen me kai euren
18. dwh autw o kurioV eurein eleoV para kuriou en ekeinh th hmera kai osa en efesw dihkonhsen beltion su ginwskeiV
Fusnote:
1:6-7 - Pavao podsjeća Timoteja da ponovno zapali dar koji mu je Bog dao, naglašavajući važnost Duha Svetoga, koji nam daje snagu, ljubav i samokontrolu. Hrabrost i vjera neophodni su darovi za kršćansku misiju (vidi također 1. Korinćanima 12,4-11 i Efežanima 3,16).
1:8-10 - Pavao potiče Timoteja da se ne stidi evanđelja jer je ono izvor spasenja i vječnog života. Pouzdanje u Krista omogućuje nam da se suočimo s patnjom i progonstvom zbog Njega (vidi također Rimljanima 1:16 i Filipljanima 1:29).
01:12 - Pavao potvrđuje svoje pouzdanje u Boga, koji je kadar čuvati ono što mu je povjereno do posljednjeg dana. Vjera u Božju moć temelj je naše ustrajnosti u kršćanskoj vjeri (vidi također Filipljanima 1,6 i 1. Petrovu 1,5).
1:13-14 - Pavao upućuje Timoteja da čuva zdravo učenje koje je primio, uzdajući se u Duha Svetoga. Čista doktrina i odnos s Duhom ključni su za održavanje vjernosti vjeri (vidi također Titu 1:9 i 1. Korinćanima 4:2).
1:15-18 - Pavao spominje one koji su otpali od vjere, ali zahvaljuje i Oneziforu na njegovoj vjernosti i potpori. Odanost evanđelju i suvjernicima u Kristu ključna je za crkvu (vidi također 2. Korinćanima 1:15-16 i Filipljanima 2:20-21).
Stihovi vezani uz II Timóteo, 1:
2. Timoteju 1. poglavlje počinje Pavlovo posljednje pismo. Kakvu baštinu apostol ostavlja svome učeniku? Ovaj dirljivi tekst izražava Pavlovu ljubav prema Timoteju, podsjećajući na njegovu naslijeđenu vjeru i zaređenje. Poglavlje se bavi temama kao što su hrabrost u suočavanju s progonima, snaga evanđelja i važnost čuvanja dobrog pologa vjere. Pavao također spominje one koji su ga napustili i one koji su ostali vjerni. Zaronite s nama u pet biblijskih odlomaka koji osvjetljavaju trajna načela ovog nadahnjujućeg poglavlja.
Djela apostolska 16:1: "Stigao je u Derbu, a zatim u Listru, gdje je živio učenik po imenu Timotej, sin majke Židovke i vjernice, ali otac Grk." - Ovaj stih pruža kontekst o podrijetlu Timoteja, koji se spominje u 2. Timoteju 1:5.
Rimljanima 1:16: "Ne stidim se evanđelja, jer ono je sila Božja na spasenje svakome koji vjeruje: prvo Židovu, potom Grku." - Ovaj odlomak odjekuje temom iz 2. Timoteju 1,8, gdje Pavao potiče Timoteja da se ne srami evanđelja.
1. Korinćanima 4,17: "Zbog toga vam šaljem Timoteja, svog ljubljenog i vjernog sina u Gospodinu, koji će vas podsjetiti na moj način življenja u Kristu Isusu, prema onome što naučavam posvuda, u svim crkvama." - Ovaj stih pokazuje blizak odnos između Pavla i Timoteja, koji se odražava u 2. Timoteju 1:2.
Filipljanima 1:20: "Radujem se i nadam se da se ni na koji način neću osramotiti. Naprotiv, uz svu odlučnost kao i uvijek, Krist će također sada biti uzveličan u mom tijelu, bilo životom ili smrću." - Pavao izražava svoje povjerenje u Krista, temu koju potiče u Timoteju u 2. Timoteju 1,12.
1. Petrova 4:16: "Ali ako kao kršćanin trpiš, nemoj se stidjeti, nego slavi Boga kroz ovo ime." - Ovaj stih pojačava Pavlov poticaj Timoteju u 2. Timoteju 1:8 da se ne stidi patiti za evanđelje.
FAQ:
Na što je Pavao mislio kada je govorio o “Božjem daru” u 2. Timoteju 1:6?
Pavao je potaknuo Timoteja da potakne duhovni dar koji je primio polaganjem ruku, podsjećajući ga da pokaže hrabrost i revnost u službi. (2. Timoteju 1,6)
Zašto je Pavao rekao da nam Bog nije dao duha straha?
Bog nam je dao duh snage, ljubavi i zdravog uma da se suočimo s izazovima i da hrabro svjedočimo. Strah ne dolazi od Boga. (2. Timoteju 1,7)
Koja je važnost evanđelja prema Pavlu u 2. Timoteju 1?
Evanđelje je izvor spasenja i vječnog života. Pavao potiče Timoteja da se toga ne srami, čak ni usprkos progonstvu. (2. Timoteju 1,8-10)
Tko je bio Onezifor i zašto ga Pavao spominje?
Onezifor je pomagao Pavlu u njegovim poteškoćama i nije se sramio zatočeništva, dajući primjer kršćanske vjernosti. (2. Timoteju 1,16-18)
Kako Pavao opisuje svoje povjerenje u Boga?
Pavao tvrdi da zna kome je vjerovao i siguran je da će Bog sačuvati njegovu vjeru do kraja. (2. Timoteju 1:12)
