Daniel, 1

1. Treæe godine kraljevanja Jojakima, kralja Judeje, doðe Nabukodonozor, kralj Babilona, na Jeruzalem te ga opsjede.

1. Anno tertio regni Ioachim regis Iudae venit Nabuchodonosor rex Babylonis Ierusalem et obsedit eam;

2. Gospodin mu dade u ruke Jojakima, kralja judejskog, i dio predmeta iz Doma Božjega; on ih dopremi u zemlju Šinear i pohrani predmete u riznici svojih bogova.

2. et tradidit Dominus in manu eius Ioachim regem Iudae et partem vasorum domus Dei, et asportavit ea in terram Sennaar in domum deorum suorum et vasa intulit in domum thesauri deorum suorum.

3. Kralj naredi Ašfenazu, starješini svojih dvorjanika, da dovede od Izraelaca nekoliko djeèaka kraljevskoga ili velikaškog roda:

3. Et ait rex Asfanaz praeposito eunuchorum suorum, ut introduceret de filiis Israel et de semine regio et tyrannorum

4. neka budu bez nedostatka, lijepi, vrsni u svakoj mudrosti, dobro pouèeni i bistri, prikladni da stoje na kraljevu dvoru; Ašfenaz neka ih nauèi pismu i jeziku Kaldejaca.

4. pueros, in quibus nulla esset macula, decoros forma et eruditos omni sapientia, cautos scientia et doctos disciplina, et qui possent stare in palatio regis, et ut docerent eos litteras et linguam Chaldaeorum.

5. Kralj im odredi dnevni obrok od kraljevskih jela i od vina sa svoga stola. Neka se odgajaju tri godine, a poslije toga imali bi stajati pred kraljem.

5. Et constituit eis rex annonam per singulos dies de cibis suis et de vino, unde bibebat ipse, ut enutriti tribus annis postea starent in conspectu regis.

6. Meðu njima bijahu Judejci: Daniel, Hananija, Mišael i Azarja.

6. Fuerunt ergo inter eos de filiis Iudae Daniel, Ananias, Misael et Azarias.

7. Dvorjanièki starješina nadjene im imena: Daniel æe se zvati Baltazar, Hananija Šadrak, Mišael Mešak, Azarja Abed Nego.

7. Et imposuit eis praepositus eunuchorum nomina: Danieli Baltassar et Ananiae Sedrac, Misaeli Misac et Azariae Abdenago.

8. Daniel je u srcu odluèio da se neæe okaljati kraljevim jelima i vinom s njegova stola, pa zamoli dvorjanièkog starješinu da ga poštedi te se ne okalja.

8. Proposuit autem Daniel in corde suo, ne pollueretur de mensa regis neque de vino potus eius, et rogavit eunuchorum praepositum, ne contaminaretur.

9. Bog dade Danielu te naðe dobrohotnost i smilovanje u dvorjanièkog starješine.

9. Dedit autem Deus Danieli gratiam et misericordiam in conspectu principis eunuchorum;

10. Starješina reèe Danielu: "Bojim se svoga gospodara kralja; on vam je odredio jelo i pilo, pa ako vidi da su vam lica mršavija nego u drugih djeèaka vaše dobi, ja æu zbog vas biti kriv pred kraljem."

10. et ait princeps eunuchorum ad Daniel: “Timeo ego dominum meum regem, qui constituit vobis cibum et potum; qui si viderit vultus vestros macilentiores prae ceteris adulescentibus coaevis vestris, condemnabitis caput meum regi”.

11. Tada reèe Daniel èuvaru koga bijaše dvorjanièki starješina odredio Danielu, Hananiji, Mišaelu i Azarji:

11. Et dixit Daniel ad custodem, quem constituerat princeps eunuchorum super Daniel, Ananiam, Misael et Azariam:

12. "Molim te, pokušaj sa svojim slugama deset dana: neka nam se daje povræe za jelo i voda za pilo.

12. “Tenta nos, obsecro, servos tuos diebus decem, et dentur nobis legumina ad vescendum et aqua ad bibendum;

13. Vidjet æeš onda kakvi æemo biti mi a kakvi djeèaci koji jedu od kraljevih jela, pa uèini sa svojim slugama po onome što budeš vidio."

13. et videantur in conspectu tuo vultus nostri et vultus puerorum, qui vescuntur cibo regio, et, sicut videris, facies cum servis tuis”.

14. On pristade i stavi ih na kušnju deset dana.

14. Qui, audito sermone huiuscemodi, tentavit eos diebus decem.

15. A nakon deset dana oni bijahu ljepši i ugojeniji nego svi djeèaci koji jeðahu od kraljevih jela.

15. Post dies autem decem apparuerunt vultus eorum meliores et corpulentiores prae omnibus pueris, qui vescebantur cibo regio.

16. Od tada èuvar dokinu njihova jela i obrok vina što su imali piti te im davaše povræa.

16. Porro custos tollebat cibaria et vinum potus eorum dabatque eis legumina.

17. Ovoj èetvorici djeèaka dade Bog znanje i razumijevanje svih knjiga i mudrosti. Daniel razumijevaše viðenja i sne.

17. Quattuor autem pueris his dedit Deus scientiam et disciplinam in omni scriptura et sapientia, Danieli autem intellegentiam omnium visionum et somniorum.

18. Pošto se navršilo vrijeme odreðeno od kralja da mu ih dovedu, dvorjanièki starješina uvede ih pred Nabukodonozora.

18. Completis itaque diebus, post quos dixerat rex, ut introducerentur, introduxit eos praepositus eunuchorum in conspectu Nabuchodonosor.

19. Kralj razgovaraše s njima i meðu svima ne naðe se nijedan kao Daniel, Hananija, Mišael i Azarja. I tako oni ostadoše pred kraljem.

19. Cumque locutus eis fuisset rex, non sunt inventi de universis tales ut Daniel, Ananias, Misael et Azarias; et steterunt in conspectu regis.

20. I u svemu mudrom i umnom o èemu ih ispitivaše kralj naðe da su deset puta vrsniji od svih èarobnika i gatalaca što ih bijaše u svem njegovu kraljevstvu.

20. Et omne verbum sapientiae et intellectus, quod sciscitatus est ab eis, rex invenit in eis decuplum super cunctos hariolos et magos, qui erant in universo regno eius.

21. Daniel ostade ondje do prve godine kralja Kira.

21. Fuit autem Daniel usque ad annum primum Cyri regis.