Knjiga Sirahova, 21

1. Sine moj, ako si griješio, nemoj više; a za prijašnje grijehe moli oproštenje.

1. Fili, peccasti? Non adicias iterum, sed et de pristinis deprecare, ut tibi dimittantur.

2. Bježi od grijeha kao od zmije, jer ako se primakneš, ujest æe te. Kao u lava zubi su njegovi: ljudima život oduzimaju.

2. Quasi a facie colubri fuge peccata: et, si accesseris ad illa, mordebunt te.

3. Svako je bezakonje kao dvosjekli maè koji nanosi rane neizljeèive.

3. Dentes leonis dentes eorum interficientes animas hominum.

4. Okrutnost i nasilje pustoše dvorce, a tako se ruše i kuæe oholica.

4. Quasi romphaea bis acuta omnis iniquitas: plagae illius non est sanitas.

5. Molitva iz usta siromaha ide pravo u uši Božje i presuda æe brzo stiæi.

5. Terror et iniuriae annullabunt substantiam, et domus, quae nimis locuples est, annullabitur superbia; sic substantia superbi eradicabitur.

6. Tko mrzi ukor ide stopama grešnièkim, a tko se boji Gospoda obratit æe se u srcu svojem.

6. Deprecatio pauperis ex ore usque ad aures Dei perveniet, et iudicium festinato adveniet illi.

7. Jezièavac se poznaje nadaleko, ali uman èovjek predviða njegov pad.

7. Qui odit correptionem, in vestigio est peccatoris; et, qui timet Deum, convertet illam ad cor suum.

8. Tko sebi gradi kuæu tuðim blagom, kao da skuplja kamenje za vlastiti grob.

8. Notus a longe potens lingua audaci, et sensatus novit illum labi.

9. Zbor je bezakonièki kao hrpa kuèina: završit æe u ognju plamenom.

9. Qui aedificat domum suam impendiis alienis, quasi qui colligit lapides suos in hiemem.

10. Put je grešnièki dobro poploèen, ali se zavšava u ponoru Podzemlja.

10. Stuppa collecta synagoga peccantium, et consummatio illorum flamma ignis.

11. Tko èuva Zakon, gospodar je svojim strastima, i savršenstvo straha Gospodnjeg mudrost je.

11. Via peccantium complanata lapidibus, et in fine illius fovea inferi.

12. Ne stjeèe pouku tko nije nadaren, ali gdjekad nadarenost umnaža gorèinu èovjekovu.

12. Qui custodit legem, continebit sensum suum;

13. Spoznaja mudraèeva prelijeva se kao poplava, a savjet mu je kao vrelo živo.

13. consummatio timoris Dei sapientia et sensus.

14. Srce je bezumnikovo kao vrè razbijen koji ne drži nikakve spoznaje.

14. Non erudietur, qui non est prudens;

15. Kad uman èovjek èuje mudru rijeè, pohvali je i drugu doda; a èuje li je bezumnik, ruga joj se i baca je iza svojih leða.

15. est autem astutia, quae abundat in malo, et non est sensus, ubi est amaritudo.

16. Pripovijedanje je bezumnikovo kao teret na putu, a milina je slušati razborita èovjeka.

16. Scientia sapientis tamquam inundatio abundabit, et consilium illius sicut fons vitae permanet.

17. Rijeè se razumna èovjeka traži u zboru i o rijeèima se njegovim razmišlja u srcu.

17. Cor fatui quasi vas confractum et omnem sapientiam non tenebit.

18. Kao kuæa u ruševinama, takva je mudrost luðaka, i znanje je nerazumnog kao besmislica.

18. Verbum sapiens, quodcumque audierit scius, laudabit et ad illud adiciet; audivit luxuriosus, et displicebit illi et proiciet illud post dorsum suum.

19. Stega je bezumniku kao negve na nogama i kao okovi na njegovoj desnici.

19. Narratio fatui quasi sarcina in via, sed in labiis sensati invenietur gratia.

20. Luðak se smije punim grlom, a uman se èovjek tiho osmjehne.

20. Os prudentis quaeretur in ecclesia, et verba illius cogitabunt in cordibus suis.

21. Stega je razumnu èovjeku kao ures zlatni i kao narukvica njegovoj desnici.

21. Tamquam domus exterminata sic fatuo sapientia; et scientia insensati inenarrabilia verba.

22. Bezumnikova noga žuri se u kuæu, a iskusan èovjek stidljivo prilazi.

22. Compedes in pedibus stulto doctrina et quasi vincula manuum super manum dexteram.

23. Bezumnik kroz vrata viri u kuæu, a odgojen èovjek èeka vani.

23. Fatuus in risu exaltat vocem suam; vir autem sapiens vix tacite ridebit.

24. Znak je lošeg odgoja prisluškivati na vratima, i razborit se èovjek toga srami.

24. Tamquam ornamentum aureum prudenti doctrina et quasi brachiale in brachio dextro.

25. Usne brbljavaca ponavljaju tuðe rijeèi, a rijeèi mudrih pomno su odmjerene.

25. Pes fatui facilis in domum proximi, sed homo peritus verebitur personam.

26. Luðacima je srce u ustima, a mudracima su usta u srcu.

26. Stultus a fenestra respiciet in domum, vir autem eruditus foris stabit.

27. Kad bezbožnik proklinje neprijatelja, onda proklinje samog sebe.

27. Ineruditio hominis auscultare per ostium, et prudenti gravis contumelia.

28. Klevetnik kalja samog sebe i mrzak je u susjedstvu.

28. Labia imprudentium stulta narrabunt, verba autem prudentium statera ponderabuntur.

29.

29. In ore fatuorum cor illorum, et in corde sapientium os illorum.

30.

30. Dum maledicit impius adversarium, maledicit ipse animam suam.

31.

31. Susurro coinquinabit animam suam et in omnibus odietur; et, qui cum eo manserit, odiosus erit: tacitus et sensatus honorabitur.