Encontrados 140 resultados para: Jošua

  • Jošua im odgovori: "Kad ste narod mnogobrojan, poðite u šumu i krèite ondje sebi zemlje u periškoj i refaimskoj krajini, ako vam je pretijesna gora Efrajimova." (Jošua 17, 15)

  • Tada odgovori Jošua domu Josipovu, i Efrajimu i Manašeu: "Vi ste brojan narod i imate silnu snagu. Zato neæeš dobiti samo jedan ždrijeb: (Jošua 17, 17)

  • Tada im reèe Jošua: "Dokle æete oklijevati da poðete i zaposjednete zemlju koju vam je dao Jahve, Bog vaših otaca? (Jošua 18, 3)

  • Spreme se ti ljudi na put, a Jošua zapovjedi onima koji su pošli popisati zemlju: "Idite i obiðite svu zemlju i opišite je, pa se onda vratite k meni da bacim ždrijeb ovdje pred Jahvom u Šilu." (Jošua 18, 8)

  • A Jošua baci za njih ždrijeb u Šilu pred Jahvom i ondje razdijeli Jošua zemlju sinovima Izraelovim po njihovim dijelovima plemenskim. (Jošua 18, 10)

  • To su baštine koje su sveæenik Eleazar i Jošua, sin Nunov, i glavari izraelskih plemena podijelili ždrijebom meðu plemena izraelska u Šilu, pred Jahvom, na vratima Šatora sastanka. Tako je zavšena razdioba zemlje. (Jošua 19, 51)

  • Tada sazove Jošua sinove Rubenove i Gadove i polovinu plemena Manašeova (Jošua 22, 1)

  • I blagoslovi ih Jošua i otpusti, a oni se zatim vrate u svoje šatore. (Jošua 22, 6)

  • Mojsije bijaše jednoj polovini plemena Manašeova dao baštinu u Bašanu; a drugoj polovini dade je Jošua usred njihove braæe zapadno od Jordana. Otpuštajuæi ih u njihove šatore, Jošua ih blagoslovi. (Jošua 22, 7)

  • Proteklo je mnogo dana kako je Jahve dao Izraelu da otpoèine od svih neprijatelja unaokolo. I Jošua bijaše ostario, zašao u godine. (Jošua 23, 1)

  • Dozva zato Jošua sve Izraelce, starješine, glavare, suce i upravitelje njihove i reèe im: "Ostario sam i odmakao u godinama. (Jošua 23, 2)

  • Jošua potom sabra sva plemena Izraelova u Šekem; i sazva starješine Izraelove, glavare, suce i upravitelje njihove i oni stadoše pred Bogom. (Jošua 24, 1)


“O Senhor sempre orienta e chama; mas não se quer segui-lo e responder-lhe, pois só se vê os próprios interesses. Às vezes, pelo fato de se ouvir sempre a Sua voz, ninguém mais se apercebe dela; mas o Senhor ilumina e chama. São os homens que se colocam na posição de não conseguir mais escutar.” São Padre Pio de Pietrelcina