Evanðelje po Luki, 8

1. Zatim zareda obilaziti gradom i selom propovijedajuæi i navješæujuæi evanðelje o kraljevstvu Božjemu. Bila su s njim dvanaestorica

1. Et factum est deinceps, et ipse iter faciebat per civitatem et ca stellum praedicans et evangelizans regnum Dei; et Duodecim cum illo

2. i neke žene koje bijahu izlijeèene od zlih duhova i bolesti: Marija zvana Magdalena, iz koje bijaše izagnao sedam ðavola;

2. et mulieres aliquae, quae erant curatae ab spiritibus malignis et infirmitatibus: Maria, quae vocatur Magdalene, de qua daemonia septem exierant,

3. zatim Ivana, žena Herodova upravitelja Huze; Suzana i mnoge druge. One su im posluživale od svojih dobara.

3. et Ioanna uxor Chuza, procuratoris Herodis, et Susanna et aliae multae, quae ministrabant eis de facultatibus suis.

4. Kad se skupio silan svijet te iz svakoga grada nagrnuše k njemu, prozbori u prispodobi:

4. Cum autem turba plurima conveniret, et de singulis civitatibus properarent ad eum, dixit per similitudinem:

5. "Iziðe sijaè sijati sjeme. Dok je sijao, jedno pade uz put, bi pogaženo i ptice ga nebeske pozobaše.

5. “Exiit, qui seminat, seminare semen suum. Et dum seminat ipse, aliud cecidit secus viam et conculcatum est, et volucres caeli comederunt illud.

6. Drugo pade na kamen i, tek što je izniklo, osuši se jer ne imaše vlage.

6. Et aliud cecidit super petram et natum aruit, quia non habebat umorem.

7. Drugo opet pade meðu trnje i trnje ga preraste i uguši.

7. Et aliud cecidit inter spinas, et simul exortae spinae suffocaverunt illud.

8. Drugo napokon pade u dobru zemlju, nikne i urodi stostrukim plodom." Rekavši to, povika: "Tko ima uši da èuje, neka èuje!"

8. Et aliud cecidit in terram bonam et ortum fecit fructum centuplum”. Haec dicens clamabat: “Qui habet aures audiendi, audiat”.

9. Upitaše ga uèenici kakva bi to bila prispodoba.

9. Interrogabant autem eum discipuli eius, quae esset haec parabola.

10. A on im reèe: "Vama je dano znati otajstva kraljevstva Božjega, a ostalima u prispodobama - da gledajuæi ne vide i slušajuæi ne razumiju."

10. Quibus ipse dixit: “Vobis datum est nosse mysteria regni Dei, ceteris autem in parabolis, ut videntes non videant et audientes non intellegant.

11. "A ovo je prispodoba: Sjeme je Rijeè Božja.

11. Est autem haec parabola: Semen est verbum Dei.

12. Oni uz put slušatelji su. Zatim dolazi ðavao i odnosi Rijeè iz srca njihova da ne bi povjerovali i spasili se.

12. Qui autem secus viam, sunt qui audiunt; deinde venit Diabolus et tollit verbum de corde eorum, ne credentes salvi fiant.

13. A na kamenu - to su oni koji kad èuju, s radošæu prime Rijeè, ali korijena nemaju: ti neko vrijeme vjeruju, a u vrijeme kušnje otpadnu.

13. Qui autem supra petram: qui cum audierint, cum gaudio suscipiunt verbum; et hi radices non habent, qui ad tempus credunt, et in tempore tentationis recedunt.

14. A što pade u trnje - to su oni koji poslušaju, ali poneseni brigama, bogatstvom i nasladama života, uguše se i ne dorode roda.

14. Quod autem in spinis cecidit: hi sunt, qui audierunt et a sollicitudinibus et divitiis et voluptatibus vitae euntes suffocantur et non referunt fructum.

15. Ono pak u dobroj zemlji - to su oni koji u plemenitu i dobru srcu slušaju Rijeè, zadrže je i donose rod u ustrajnosti."

15. Quod autem in bonam terram: hi sunt, qui in corde bono et optimo audientes verbum retinent et fructum afferunt in patientia.

16. "Nitko ne užiže svjetiljke da je pokrije posudom ili stavi pod postelju, nego je stavlja na svijeænjak da oni koji ulaze vide svjetlost.

16. Nemo autem lucernam accendens operit eam vaso aut subtus lectum ponit, sed supra candelabrum ponit, ut intrantes videant lumen.

17. Ta ništa nije tajno što se neæe oèitovati; ništa skriveno što se neæe saznati i na vidjelo doæi."

17. Non enim est occultum, quod non manifestetur, nec absconditum, quod non cognoscatur et in palam veniat.

18. "Pazite dakle kako slušate. Doista, onomu tko ima dat æe se, a onomu tko nema oduzet æe se i ono što misli da ima."

18. Videte ergo quomodo audiatis: qui enim habet, dabitur illi; et, quicumque non habet, etiam quod putat se habere, auferetur ab illo”.

19. A majka i braæa njegova htjedoše k njemu, ali ne mogoše do njega zbog mnoštva.

19. Venerunt autem ad illum mater et fratres eius, et non poterant adire ad eum prae turba.

20. Javiše mu: "Majka tvoja i braæa tvoja stoje vani i žele te vidjeti."

20. Et nuntiatum est illi: “Mater tua et fratres tui stant foris volentes te videre”.

21. A on im odgovori: "Majka moja, braæa moja - ovi su koji rijeè Božju slušaju i vrše."

21. Qui respondens dixit ad eos: “Mater mea et fratres mei hi sunt, qui verbum Dei audiunt et faciunt”.

22. Jednoga dana uðe u laðu on i uèenici njegovi. I reèe im: "Prijeðimo na onu stranu jezera." I otisnuše se.

22. Factum est autem in una dierum, et ipse ascendit in navem et discipuli eius, et ait ad illos: “Transfretemus trans stagnum”. Et ascenderunt.

23. Dok su plovili, on zaspa. I spusti se oluja na jezero. Voda stane nadirati te bijahu u pogibli.

23. Navigantibus autem illis, obdormivit. Et descendit procella venti in stagnum, et complebantur et periclitabantur.

24. Oni pristupiše i probudiše ga govoreæi: "Uèitelju, uèitelju, propadosmo!" On se probudi, zaprijeti vjetru i valovlju; i oni se smire te nasta utiha.

24. Accedentes autem suscitaverunt eum dicentes: “Praeceptor, praeceptor, perimus!”. At ille surgens increpavit ventum et tempestatem aquae, et cessaverunt, et facta est tranquillitas.

25. A on æe im: "Gdje vam je vjera?" A oni se prestrašeni u èudu zapitkivahu: "Tko li je ovaj da i vjetrovima zapovijeda i vodi, i pokoravaju mu se?"

25. Dixit autem illis: “Ubi est fides vestra?”. Qui timentes mirati sunt dicentes ad invicem: “Quis putas hic est, quia et ventis imperat et aquae, et oboediunt ei?”.

26. Doploviše u gergezenski kraj koji je nasuprot Galileji.

26. Enavigaverunt autem ad regionem Gergesenorum, quae est contra Galilaeam.

27. Èim iziðe na kopno, eto mu iz grada u susret nekog èovjeka koji imaše zloduhe. Veæ dugo vremena nije se uopæe odijevao niti stanovao u kuæi, nego po grobnicama.

27. Et cum egressus esset ad terram, occurrit illi vir quidam de civitate, qui habebat daemonia et iam tempore multo vestimento non induebatur neque in domo manebat sed in monumentis.

28. Kad opazi Isusa, zastenja, pade nièice preda nj i u sav glas povika: "Što ti imaš sa mnom, Isuse, Sine Boga Svevišnjega? Molim te, ne muèi me!"

28. Is ut vidit Iesum, exclamans procidit ante illum et voce magna dixit: “Quid mihi et tibi est, Iesu, Fili Dei Altissimi? Obsecro te, ne me torqueas”.

29. Jer bijaše zapovjedio neèistom duhu da iziðe iz toga èovjeka. Da, dugo ga je veæ vremena držao u vlasti i makar su ga lancima vezali i u verigama èuvali, on bi raskidao spone i zloduh bi ga odagnao u pustinju.

29. Praecipiebat enim spiritui immundo, ut exiret ab homine. Multis enim temporibus arripiebat illum, vinciebatur catenis et compedibus custoditus; et ruptis vinculis, agebatur a daemonio in deserta.

30. Isus ga nato upita: "Kako ti je ime?" On reèe: "Legija", jer u nj uðoše mnogi zlodusi.

30. Interrogavit autem illum Iesus dicens: “Quod tibi nomen est?”. At ille dixit: “Legio”, quia intraverunt daemonia multa in eum.

31. I zaklinjahu ga da im ne naredi vratiti se u Bezdan.

31. Et rogabant eum, ne imperaret illis, ut in abyssum irent.

32. A ondje u gori paslo je poveliko krdo svinja. Zaklinjahu ga dakle da im dopusti uæi u njih. I on im dopusti.

32. Erat autem ibi grex porcorum multorum pascentium in monte; et rogaverunt eum, ut permitteret eis in illos ingredi. Et permisit illis.

33. Tada zlodusi iziðoše iz èovjeka i uðoše u svinje. Krdo jurnu niz obronak u jezero i podavi se.

33. Exierunt ergo daemonia ab homine et intraverunt in porcos, et impetu abiit grex per praeceps in stagnum et suffocatus est.

34. Vidjevši što se dogodilo, svinjari pobjegoše i razglasiše gradom i selima.

34. Quod ut viderunt factum, qui pascebant, fugerunt et nuntiaverunt in civitatem et in villas.

35. A ljudi iziðoše vidjeti što se dogodilo. Doðoše Isusu i naðoše èovjeka iz kojega bijahu izašli zlodusi gdje do nogu Isusovih sjedi, obuèen i zdrave pameti. I prestraše se.

35. Exierunt autem videre, quod factum est, et venerunt ad Iesum et invenerunt hominem sedentem, a quo daemonia exierant, vestitum ac sana mente ad pedes Iesu et timuerunt.

36. A oèevici im ispripovijediše kako je opsjednuti ozdravio.

36. Nuntiaverunt autem illis hi, qui viderant, quomodo sanus factus esset, qui a daemonio vexabatur.

37. I zamoli ga sve ono mnoštvo iz okolice gergezenske da ode od njih jer ih strah velik spopade. On uðe u laðu i vrati se.

37. Et rogaverunt illum omnis multitudo regionis Gergesenorum, ut discederet ab ipsis, quia timore magno tenebantur. Ipse autem ascendens navem reversus est.

38. A moljaše ga èovjek iz koga iziðoše zlodusi da može ostati s njim, ali ga on otpusti govoreæi:

38. Et rogabat illum vir, a quo daemonia exierant, ut cum eo esset. Dimisit autem eum dicens:

39. "Vrati se kuæi i pripovijedaj što ti uèini Bog." On ode razglašujuæi po svem gradu što mu uèini Isus.

39. “Redi domum tuam et narra quanta tibi fecit Deus”. Et abiit per universam civitatem praedicans quanta illi fecisset Iesus.

40. Na povratku Isusa doèeka mnoštvo jer su ga svi željno išèekivali.

40. Cum autem rediret Iesus, excepit illum turba; erant enim omnes exspectantes eum.

41. I gle, doðe èovjek, ime mu Jair, koji bijaše predstojnik sinagoge. Baci se Isusu pred noge i stane ga moliti da doðe u njegovu kuæu.

41. Et ecce venit vir, cui nomen Iairus, et ipse princeps synagogae erat, et cecidit ad pedes Iesu rogans eum, ut intraret in domum eius,

42. Imaše kæer jedinicu, otprilike od dvanaest godina, koja umiraše. Dok je onamo išao, mnoštvo ga guralo odasvud.

42. quia filia unica erat illi fere annorum duodecim, et haec moriebatur. Et dum iret, a turbis comprimebatur.

43. A neka žena koja je veæ dvanaest godina bolovala od krvarenja, sve svoje imanje potrošila na lijeènike i nitko je nije mogao izlijeèiti,

43. Et mulier quaedam erat in fluxu sanguinis ab annis duodecim, quae in medicos erogaverat omnem substantiam suam nec ab ullo potuit curari;

44. priðe odostrag i dotaknu se skuta njegove haljine i umah joj se zaustavi krvarenje.

44. accessit retro et tetigit fimbriam vestimenti eius, et confestim stetit fluxus sanguinis eius.

45. I reèe Isus: "Tko me se to dotaknu?" Svi se branili, a Petar æe: "Uèitelju, mnoštvo te gura i pritišæe."

45. Et ait Iesus: “Quis est, qui me tetigit?”. Negantibus autem omnibus, dixit Petrus: “Praeceptor, turbae te comprimunt et affligunt”.

46. A Isus: "Netko me se dotaknuo. Osjetio sam kako snaga izlazi iz mene."

46. At dixit Iesus: “Tetigit me aliquis; nam et ego novi virtutem de me exisse”.

47. A žena, vidjevši da se ne može kriti, sva u strahu pristupi i baci se preda nj te pred svim narodom ispripovjedi zašto ga se dotakla i kako je umah ozdravila.

47. Videns autem mulier quia non latuit, tremens venit et procidit ante eum et ob quam causam tetigerit eum indicavit coram omni populo et quemadmodum confestim sanata sit.

48. A on joj reèe: "Kæeri, vjera te tvoja spasila. Idi u miru!"

48. At ipse dixit illi: “Filia, fides tua te salvam fecit. Vade in pace”.

49. Dok je on još govorio, eto jednog od nadstojnikovih s porukom: "Umrla ti kæi, ne muèi više Uèitelja."

49. Adhuc illo loquente, venit quidam e domo principis synagogae dicens: “Mortua est filia tua; noli amplius vexare magistrum”.

50. Èuo to Isus pa mu reèe: "Ne boj se! Samo vjeruj i ona æe se spasiti!"

50. Iesus autem, audito hoc verbo, respondit ei: “Noli timere; crede tantum, et salva erit”.

51. Uðe u kuæu, ali nikomu ne dopusti da s njim uðe osim Petra, Ivana, Jakova i djetetova oca i majke.

51. Et cum venisset domum, non permisit intrare secum quemquam nisi Petrum et Ioannem et Iacobum et patrem puellae et matrem.

52. A svi plakahu i žalovahu za njom. A on im reèe: "Ne plaèite! Nije umrla, nego spava!"

52. Flebant autem omnes et plangebant illam. At ille dixit: “Nolite flere; non est enim mortua, sed dormit”.

53. No oni mu se podsmjehivahu znajuæi da je umrla.

53. Et deridebant eum scientes quia mortua esset.

54. On je uhvati za ruku i povika: "Dijete, ustani!"

54. Ipse autem tenens manum eius clamavit dicens: “Puella, surge!”.

55. I povrati joj se duh i umah ustade, a on naredi da joj dadu jesti.

55. Et reversus est spiritus eius, et surrexit continuo; et iussit illi dari manducare.

56. Njezini se roditelji zaèudiše, a on zapovjedi da nikome ne reknu što se dogodilo.

56. Et stupuerunt parentes eius, quibus praecepit, ne alicui dicerent, quod factum erat.