Evanðelje po Luki, 16
1. Govoraše i svojim uèenicima: "Bijaše neki bogat èovjek koji je imao upravitelja.
1. Dicebat autem et ad disci pulos: “Homo quidam erat dives, qui habebat vilicum, et hic diffamatus est apud illum quasi dissipasset bona ipsius.
2. Ovaj je bio optužen pred njim kao da mu rasipa imanje. On ga pozva pa mu reèe: 'Što to èujem o tebi? Položi raèun o svom upravljanju jer više ne možeš biti upravitelj!'
2. Et vocavit illum et ait illi: “Quid hoc audio de te? Redde rationem vilicationis tuae; iam enim non poteris vilicare”.
3. Nato upravitelj reèe u sebi: 'Što da uèinim kad mi gospodar moj oduzima upravu? Kopati? Nemam snage. Prositi? Stidim se.
3. Ait autem vilicus intra se: “Quid faciam, quia dominus meus aufert a me vilicationem? Fodere non valeo, mendicare erubesco.
4. Znam što æu da me prime u svoje kuæe kad budem maknut s uprave.'"
4. Scio quid faciam, ut, cum amotus fuero a vilicatione, recipiant me in domos suas”.
5. "I pozva dužnike svoga gospodara, jednog po jednog. Upita prvoga: 'Koliko duguješ gospodaru mojemu?' On reèe: 'Sto bata ulja.'
5. Convocatis itaque singulis debitoribus domini sui, dicebat primo: “Quantum debes domino meo?”.
6. A on æe mu: 'Uzmi svoju zadužnicu, sjedni brzo, napiši pedeset.'
6. At ille dixit: “Centum cados olei”. Dixitque illi: “Accipe cautionem tuam et sede cito, scribe quinquaginta”.
7. Zatim reèe drugomu: 'A ti, koliko ti duguješ?' On odgovori: 'Sto kora pšenice.' Kaže mu: 'Uzmi svoju zadužnicu i napiši osamdeset.'"
7. Deinde alii dixit: “Tu vero quantum debes?”. Qui ait: “Centum coros tritici”. Ait illi: “Accipe litteras tuas et scribe octoginta”.
8. "I pohvali gospodar nepoštenog upravitelja što snalažljivo postupi jer sinovi su ovoga svijeta snalažljiviji prema svojima od sinova svjetlosti."
8. Et laudavit dominus vilicum iniquitatis, quia prudenter fecisset, quia filii huius saeculi prudentiores filiis lucis in generatione sua sunt.
9. "I ja vama kažem: napravite sebi prijatelje od nepoštena bogatstva pa kad ga nestane da vas prime u vjeène šatore."
9. Et ego vobis dico: Facite vobis amicos de mammona iniquitatis, ut, cum defecerit, recipiant vos in aeterna tabernacula.
10. "Tko je vjeran u najmanjem, i u najveæem je vjeran; a tko je u najmanjem nepošten, i u najveæem je nepošten.
10. Qui fidelis est in minimo, et in maiori fidelis est; et, qui in modico iniquus est, et in maiori iniquus est.
11. Ako dakle ne bijaste vjerni u nepoštenom bogatstvu, tko li æe vam istinsko povjeriti?
11. Si ergo in iniquo mammona fideles non fuistis, quod verum est, quis credet vobis?
12. I ako u tuðem ne bijaste vjerni, tko li æe vam vaše dati?"
12. Et si in alieno fideles non fuistis, quod vestrum est, quis dabit vobis?
13. "Nijedan sluga ne može služiti dvojici gospodara. Ili æe jednoga mrziti, a drugoga ljubiti; ili æe uz jednoga prianjati, a drugoga prezirati. Ne možete služiti Bogu i bogatstvu."
13. Nemo servus potest duobus dominis servire: aut enim unum odiet et alterum diliget, aut uni adhaerebit et alterum contemnet. Non potestis Deo servire et mammonae”.
14. Sve su to slušali farizeji, srebroljupci, i rugali mu se.
14. Audiebant autem omnia haec pharisaei, qui erant avari, et deridebant illum.
15. On im reèe: "Vi se pravite pravedni pred ljudima, ali zna Bog srca vaša. Jer što je ljudima uzvišeno, odvratnost je pred Bogom."
15. Et ait illis: “Vos estis, qui iustificatis vos coram hominibus; Deus autem novit corda vestra, quia, quod hominibus altum est, abominatio est ante Deum.
16. "Zakon i Proroci do Ivana su, a otada se navješæuje kraljevstvo Božje i svatko se u nj silom probija.
16. Lex et Prophetae usque ad Ioannem; ex tunc regnum Dei evangelizatur, et omnis in illud vim facit.
17. Lakše æe nebo i zemlja proæi, negoli propasti i jedan poteziæ Zakona."
17. Facilius est autem caelum et terram praeterire, quam de Lege unum apicem cadere.
18. "Tko god otpusti svoju ženu pa se oženi drugom, èini preljub. I tko se god oženi otpuštenom, èini preljub."
18. Omnis, qui dimittit uxorem suam et ducit alteram, moechatur; et, qui dimissam a viro ducit, moechatur.
19. "Bijaše neki bogataš. Odijevao se u grimiz i tanani lan i danomice se sjajno gostio.
19. Homo quidam erat dives et induebatur purpura et bysso et epulabatur cotidie splendide.
20. A neki siromah, imenom Lazar, ležao je sav u èirevima pred njegovim vratima
20. Quidam autem pauper nomine Lazarus iacebat ad ianuam eius ulceribus plenus
21. i priželjkivao nasititi se onim što je padalo s bogataševa stola. Èak su i psi dolazili i lizali mu èireve."
21. et cupiens saturari de his, quae cadebant de mensa divitis; sed et canes veniebant et lingebant ulcera eius.
22. "Kad umrije siromah, odnesoše ga anðeli u krilo Abrahamovo. Umrije i bogataš te bude pokopan.
22. Factum est autem ut moreretur pauper et portaretur ab angelis in sinum Abrahae; mortuus est autem et dives et sepultus est.
23. Tada u teškim mukama u paklu, podiže svoje oèi te izdaleka ugleda Abrahama i u krilu mu Lazara
23. Et in inferno elevans oculos suos, cum esset in tormentis, videbat Abraham a longe et Lazarum in sinu eius.
24. pa zavapi: 'Oèe Abrahame, smiluj mi se i pošalji Lazara da umoèi vršak svoga prsta u vodu i rashladi mi jezik jer se strašno muèim u ovom plamenu.'
24. Et ipse clamans dixit: “Pater Abraham, miserere mei et mitte Lazarum, ut intingat extremum digiti sui in aquam, ut refrigeret linguam meam, quia crucior in hac flamma”.
25. Reèe nato Abraham: 'Sinko! Sjeti se da si za života primio dobra svoja, a tako i Lazar zla. Sada se on ovdje tješi, a ti se muèiš.
25. At dixit Abraham: “Fili, recordare quia recepisti bona tua in vita tua, et Lazarus similiter mala; nunc autem hic consolatur, tu vero cruciaris.
26. K tome izmeðu nas i vas zjapi provalija golema te koji bi i htjeli prijeæi odavde k vama, ne mogu, a ni odatle k nama prijelaza nema.'"
26. Et in his omnibus inter nos et vos chaos magnum firmatum est, ut hi, qui volunt hinc transire ad vos, non possint, neque inde ad nos transmeare”.
27. "Nato æe bogataš: 'Molim te onda, oèe, pošalji Lazara u kuæu oca moga.
27. Et ait: “Rogo ergo te, Pater, ut mittas eum in domum patris mei
28. Imam petero braæe pa neka im posvjedoèi da i oni ne doðu u ovo mjesto muka.'
28. — habeo enim quinque fratres — ut testetur illis, ne et ipsi veniant in locum hunc tormentorum”.
29. Kaže Abraham: 'Imaju Mojsija i Proroke! Njih neka poslušaju!'
29. Ait autem Abraham: “Habent Moysen et Prophetas; audiant illos”.
30. A on æe: 'O ne, oèe Abrahame! Nego doðe li tko od mrtvih k njima, obratit æe se.'
30. At ille dixit: “Non, pater Abraham, sed si quis ex mortuis ierit ad eos, paenitentiam agent”.
31. Reèe mu: 'Ako ne slušaju Mojsija i Proroka, neæe povjerovati sve da i od mrtvih tko ustane.'"
31. Ait autem illi: “Si Moysen et Prophetas non audiunt, neque si quis ex mortuis resurrexerit, credent””.
