Knjiga Sirahova, 41
1. O smrti, kako je gorka pomisao na te èovjeku koji živi sretno i usred dobara svojih, èovjeku koji živi spokojno i u svemu napreduje i još ima snage uživati raskoš!
1. O mors, quam amara est memoria tua homini pacem habenti in substantiis suis,
2. O smrti, odluka je tvoja dobrodošla èovjeku ubogu i bez snage, istrošenu starcu, izmorenu brigama, nevjeriènu i na kraju strpljivosti.
2. viro quieto et, cuius viae directae sunt in omnibus, et adhuc valenti accipere voluptatem!
3. Ne boj se zakona smrti, sjeti se onih prije tebe i onih što æe poslije doæi.
3. O mors, bonum est iudicium tuum homini indigenti et, qui minoratur viribus,
4. To je presuda Gospodnja svemu živom - i èemu se opirati volji Svevišnjega? Živio ti deset, stotinu ili tisuæu godina, u Podzemlju ti neæe predbacivati dužinu života.
4. defecto aetate et, cui de omnibus cura est, qui fiduciam amisit et perdidit patientiam!
5. Opake su hulje sinovi grešnika i oni koji zalaze u nastambe bezbožnièke.
5. Noli metuere iudicium mortis; memento eorum, qui ante te fuerunt et qui superventuri sunt tibi: hoc iudicium a Domino omni carni;
6. Baština djece grešnièke na propast je osuðena, potomstvo njihovo predmet je vjeèna ukora.
6. et quid resistis beneplacito Altissimi? Sive decem sive centum sive mille anni,
7. Bezbožna oca proklinju vlastita djeca, jer su zbog njega u sramoti.
7. non est enim in inferno accusatio vitae.
8. Teško vama, bezbožnici, koji zapostavljate Zakon Boga Svevišnjega.
8. Filii abominationum fiunt filii peccatorum, et qui conversantur in sedibus impiorum;
9. Ako ste se rodili, za prokletstvo se rodiste, a kad umrete, prokletstvo æete baštiniti.
9. filiorum peccatorum periet hereditas, et cum semine illorum assiduitas opprobrii.
10. Sve što je od zemlje u zemlju se vraæa, tako i bezbožnici iz prokletstva u propast.
10. De patre impio queruntur filii, quoniam propter illum sunt in opprobrio.
11. Ljudi žale za svojim mrtvima, ali æe opako ime grešnika nestati.
11. Vae vobis, viri impii, qui dereliquistis legem Domini Altissimi!
12. Brini se za ime, jer ti ono ostaje dulje nego tisuæe velikih zlatnih zaloga.
12. Et, si nati fueritis, in maledictione nascemini; et, si mortui fueritis, in maledictione erit pars vestra.
13. Sretan život traje stanovit broj dana, ali èasno ime ostaje zauvijek.
13. Omnia, quae de terra sunt, in terram convertentur, sic impii a maledicto in perditionem.
14. Držite, djeco, pouke moje u miru. Skrivena mudrost i blago nevidljivo, kakva je korist od oboga?
14. Luctus hominum in corpore ipsorum; nomen autem impiorum non bonum delebitur.
15. Bolji je èovjek koji krije ludost svoju negoli koji krije mudrost svoju.
15. Curam habe de bono nomine; hoc enim magis permanebit tibi quam mille thesauri pretiosi et magni:
16. Stidite se prema onome što vam govorim, jer nije dobro svakom stidu podlijegati niti svi jednako cijene sve.
16. bonae vitae numerus dierum, bonum autem nomen permanebit in aevum.
17. Pred ocem i majkom stidi se bludnosti i lÓaži pred poglavarom i moænikom,
17. Melior est homo, qui abscondit stultitiam suam, quam homo, qui abscondit sapientiam suam. Sapientia enim abscondita et thesaurus invisibilis, quae utilitas in utrisque?
18. zloèina pred sucem i knezom, bezakonja pred opæinom i narodom,
18. Disciplinam in pace conservate, filii;
19. nepravde pred drugom i prijateljem, kraðe pred susjedstvom u kojem živiš.
19. verumtamen reveremini iudicium meum:
20. Pred istinom Božjom i zavjetom stidi se naslanjati lakte na stol,
20. non est enim bonum omnem reverentiam observare, et non omnis pudor probatus.
21. prezirno primati i darivati i ne odgovarati onima koji te pozdravljaju;
21. Erubescite a patre et a matre de fornicatione et a praesidente et a potente de mendacio,
22. stidi se piljiti u tuðu ženu i okrenuti leða roðaku,
22. a principe et a iudice de delicto, a synagoga et plebe de iniquitate,
23. prisvojiti tuði dio ili dar, udvarati se udatoj ženi,
23. a socio et amico de iniustitia et de loco, in quo habitas,
24. biti prisan sa sluškinjom njezinom: ne prilazi njezinoj postelji!
24. de furto, de veritate Dei et testamento, de impositione cubiti super mensam et a despectione dati et accepti,
25. Stidi se rijeèi pogrde pred prijateljima svojim i nemoj kuditi nakon darivanja,
25. a salutantibus de silentio, a respectu mulieris fornicariae et ab aversione vultus cognati
26. ponavljati i širiti glasine i izdavati tajne.
26. et ab auferendo partem et non restituendo
27. Tad æeš biti istinski stidljiv i naæi æeš milost u oèima sviju ljudi.
27. et a respiciendo mulierem alieni viri et a curiositate in ancillam eius, neque steteris ad lectum eius;
28.
28. ab amicis de sermonibus improperii, et, cum dederis, ne improperes;
