Knjiga Sirahova, 38

1. Èasti lijeènika èašæu koja mu pripada zbog njegove službe, jer je i njega Gospod stvorio.

1. Honora medicum propter necessitatem; etenim illum creavit Altissimus.

2. Lijeèenje od Svevišnjeg dolazi, kao što se dar od kralja dobiva.

2. A Deo est enim illi sapientia, et a rege accipiet donationem.

3. Znanje uzdiže glavu lijeèniku i moænici ga poštuju.

3. Disciplina medici exaltabit caput illius, et in conspectu magnatorum collaudabitur.

4. Gospod od zemlje pravi lijekove i razborit ih èovjek ne odbacuje.

4. Altissimus creavit de terra medicamenta, et vir prudens non abhorrebit illa.

5. Nije li po drvetu voda postala slatka, pokazujuæ' tako svoju moæ?

5. Nonne a ligno indulcata est aqua amara,

6. Ljudima je dao znanost da uzmognu slaviti snagu djela njegovih.

6. ut agnoscerent homines virtutem illius? Et dedit hominibus scientiam Altissimus, ut honoraretur in mirabilibus suis.

7. Njima se lijeèi i bol ublažuje, od njih ljekarnik lijekove priprema.

7. In his curans mitigabit dolorem, et unguentarius faciet pigmenta suavitatis, ut non consumantur opera eius:

8. Tako nema kraja djelima njegovim i po njemu se blagostanje širi svijetom.

8. et salus super faciem terrae.

9. Sine moj, u bolesti ne budi potišten, veæ se Bogu moli jer on zdravlje daje.

9. Fili, in tua infirmitate ne despicias teipsum, sed ora Dominum, et ipse curabit te.

10. Bježi od nepravde i ne budi pristran, i od svih grijeha oèisti srce.

10. Averte a delicto et dirige manus et ab omni peccato munda cor tuum;

11. Prinesi žrtvu blagomirisnu i spomen-žrtvu i pretio dar prema imanju svojem.

11. da suavitatem et memoriam similaginis et impingua oblationem pro opibus tuis. Et da locum medico,

12. Ali i lijeèniku mjesta daj, i njega je Gospod stvorio: nek' nije daleko od tebe, jer i on je potreban.

12. etenim illum Dominus creavit; et non discedat a te, quia opera eius sunt necessaria.

13. Katkad je spas u ruci njihovoj,

13. Est enim tempus, quando per manus illorum est solacium.

14. jer se i oni Bogu utjeèu da im poda milost izljeèenja i lijek za spas života.

14. Ipsi vero Dominum deprecabuntur, ut dirigat ad rectam cognitionem et prosperet curationem.

15. Tko griješi pred Stvoriteljem svojim nek padne u ruke lijeènièke.

15. Qui delinquit in conspectu eius, qui fecit eum, incidet in manus medici.

16. Sine moj, roni suze nad mrtvim, tužaljkom prokukaj kao patnik skrhan: ukopaj mu tijelo prema obièaju i ne uskrati poèasti grobu njegovu.

16. Fili, in mortuum produc lacrimas et, quasi dira passus, incipe lamentationem et secundum iudicium contege corpus illius et non despicias sepulturam illius.

17. Gorko plaèi i žarko ridaj i pokaži žalost koju zaslužuje: jedan ili dva dana, da izbjegneš govorkanje, a potom se utješi od žalosti svoje.

17. Amare fer fletum et perfice lamentum

18. Jer od tuge dolazi prijeka smrt, i žalost slabi snagu životnu.

18. et fac luctum secundum meritum eius, uno die vel duobus propter detractionem, et consolare propter tristitiam.

19. Neka žalost proðe s pogrebom, jer je život u žalosti nepodnošljiv.

19. A tristitia enim festinat mors, et tristitia cordis flectit virtutem.

20. Ne prepuštaj srce svoje žalosti: odagnaj je i misli na svoj svršetak.

20. In abductione permanet tristitia, et vita inopis maledictio cordis.

21. I ne zaboravi: povratka nema; njemu ne koristiš, a sebi udiš.

21. Ne dederis in tristitia cor tuum, sed repelle eam a te et memento novissimorum.

22. Misli na njegovu kob koja je i tvoja: juèer meni, danas tebi.

22. Ne ultra memineris: neque enim est conversio; et huic nihil proderis et teipsum pessimabis.

23. Kad mrtvac poèine, nek' poèine i spomen njegov i utješi se kad izaðe njegov duh.

23. Memor esto iudicii eius, sic enim erit et tuum: mihi heri, et tibi hodie.

24. U dokolici je mudrost zakonoznanca, i tko je od poslova slobodan postaje mudar.

24. In requie mortui requiescere fac memoriam eius et consolare in illo in exitu spiritus sui.

25. Kako æe omudriti onaj tko upravlja plugom i komu je sva slava u šiljku ostana, tko tjera volove i bavi se radom oko njih i koji govori samo o teladi:

25. Sapientia scribae in opportunitate vacationis; et, qui minoratur operatione, ipse sapientia replebitur. Qua sapientia replebitur,

26. um je njegov obuzet brazdama koje slijedi, a bdijenja mu prolaze u tovu junadi.

26. qui tenet aratrum et qui gloriatur in iaculo stimuli? Boves agitat et conversatur in operibus eorum, et enarratio eius in filiis taurorum.

27. Tako i svi radnici i rukotvorci koji rade i dan i noæ: oni koji rezbare peèatnjake i trude se neprestano oko novih šara svesrdno teže za što veæom sliènošæu uzoru i bde noæu da usavrše svoje djelo.

27. Cor suum dabit ad versandos sulcos, et vigilia eius in sagina vaccarum.

28. Tako i kovaè koji sjedi pokraj nakovnja i promatra sirovo željezo: dah ognja peèe mu kožu, a on se oko vrela ognjišta napreže; zvuk èekiæa zaglušuje uho njegovo, oèi upire u uzorak pred sobom; srcem misli na svršetak posla svog i noæu bdi da ga usavrši.

28. Sic omnis faber et architectus, qui noctem tamquam diem transigit, qui sculpit signacula sculptilia, et assiduitas eius variare picturam; cor suum dabit in similitudinem picturae, et vigilia sua perficere opus.

29. Tako i lonèar koji sjedi kod posla svog i okreæe toèak nogama: uvijek je u brizi za djelo svoje i sve su mu kretnje odbrojane.

29. Sic faber ferrarius sedens iuxta incudem et considerans opus ferri; vapor ignis uret carnes eius, et in calore fornacis concertatur.

30. Rukom daje oblik glini, a nogama je gnjeèi; srcem misli na laštenja i bdi noæu da peæ oèisti.

30. Vox mallei exsurdat aurem eius, et contra similitudinem vasis oculus eius.

31. Svi se oni u ruke uzdaju, i svaki je vièan svome poslu.

31. Cor suum dabit in consummationem operum et vigilia sua ornare in perfectionem.

32. Bez njih se nijedan grad ne može sagraditi, a nema ni naselja ni putovanja.

32. Sic figulus sedens ad opus suum, convertens pedibus suis rotam, qui in sollicitudine positus est semper propter opus suum, et in numero est omnis operatio eius;

33. Ali njih ne pitaju u vijeæu narodnom i ne istièu se u opæini. Ne sjede na stolici sudaèkoj i ne shvaæaju Zakona zavjetnoga.

33. in brachio suo formabit lutum et ante canos suos curvabit virtutem suam:

34. Ne istièu se naobrazbom ni zdravom rasudbom i nema ih meðu tvorcima mudrih izreka. Ali oni održavaju stvoreni svijet i molitva im je na djelo usmjerena.

34. cor suum dabit, ut consummet linitionem, et vigilia sua mundare fornacem.

35.

35. Omnes hi in manibus suis speraverunt, et unusquisque in arte sua sapiens est.

36.

36. Sine his omnibus non aedificabitur civitas,

37.

37. et non inhabitabunt nec inambulabunt. Verumtamen in consilium populi non requirentur et in ecclesiam non transilient;

38.

38. super sellam iudicis non sedebunt et decretum iudicii non intellegent neque palam facient disciplinam et iudicium et in parabolis non invenientur;

39.

39. sed creaturam laboris confirmabunt, et sollicitudo illorum in operatione artis.