Evanðelje po Mateju, 12

1. U ono vrijeme prolazio je Isus subotom kroz usjeve. Uèenici su njegovi ogladnjeli te poèeli trgati klasje i jesti.

1. In illo tempore abiit Iesus sabbatis per sata; discipuli autem eius esurierunt et coeperunt vellere spicas et manducare.

2. Vidjevši to, farizeji mu rekoše: "Gle, uèenici tvoji èine što nije dopušteno èiniti subotom."

2. Pharisaei autem videntes dixerunt ei: “Ecce discipuli tui faciunt, quod non licet facere sabbato”.

3. On im reèe: "Niste li èitali što uèini David kad ogladnje on i njegovi pratioci?

3. At ille dixit eis: “Non legistis quid fecerit David, quando esuriit, et qui cum eo erant?

4. Kako uðe u Dom Božji te pojedoše prinesene kruhove, a to ne bijaše slobodno jesti ni njemu ni njegovim pratiocima, nego samo sveæenicima?

4. Quomodo intravit in domum Dei et panes propositionis comedit, quod non licebat ei edere neque his, qui cum eo erant, nisi solis sacerdotibus?

5. Ili zar niste èitali u Zakonu da subotom sveæenici u Hramu krše subotu, a bez krivnje su?

5. Aut non legistis in Lege quia sabbatis sacerdotes in templo sabbatum violant et sine crimine sunt?

6. A velim vam: veæe od Hrama jest ovdje!

6. Dico autem vobis quia templo maior est hic.

7. I kad biste razumjeli što ono znaèi: Milosrðe mi je milo, a ne žrtva, ne biste osudili ove nekrive.

7. Si autem sciretis quid est: “Misericordiam volo et non sacrificium”, numquam condemnassetis innocentes.

8. Ta Sin Èovjeèji gospodar je subote!"

8. Dominus est enim Filius hominis sabbati”.

9. Otišavši odande, doðe u njihovu sinagogu,

9. Et cum inde transisset, venit in synagogam eorum;

10. kad gle èovjeka s usahlom rukom. A oni upitaše Isusa da bi ga mogli optužiti: "Je li dopušteno subotom lijeèiti?"

10. et ecce homo manum habens aridam. Et interrogabant eum dicentes: “Licet sabbatis curare?”, ut accusarent eum.

11. On im reèe: "Tko to od vas jedinu ovcu koju ima ne bi subotom prihvatio i izvadio kad bi mu upala u jamu?

11. Ipse autem dixit illis: “Quis erit ex vobis homo, qui habeat ovem unam et, si ceciderit haec sabbatis in foveam, nonne tenebit et levabit eam?

12. A koliko je èovjek vredniji od ovce! Tako, slobodno je subotom èiniti dobro!"

12. Quanto igitur melior est homo ove! Itaque licet sabbatis bene facere”.

13. Tada reèe èovjeku: "Ispruži ruku!" On je ispruži, i - ruka mu zdrava kao i druga!

13. Tunc ait homini: “Extende manum tuam”. Et extendit, et restituta est sana sicut altera.

14. A farizeji iziðoše i održaše vijeæanje protiv njega, kako da ga pogube.

14. Exeuntes autem pharisaei consilium faciebant adversus eum, quomodo eum perderent.

15. Kad Isus to dozna, ukloni se odande. Za njim je išlo mnoštvo. On ih sve ozdravi

15. Iesus autem sciens secessit inde. Et secuti sunt eum multi, et curavit eos omnes

16. i poprijeti im da ga ne prokazuju -

16. et comminatus est eis, ne manifestum eum facerent,

17. da se ispuni što je reèeno po Izaiji proroku:

17. ut adimpleretur, quod dictum est per Isaiam prophetam dicentem:

18. Evo Sluge mojega, koga sebi izabrah: mog ljubimca, miljenika duše moje! Stavit æu Duha svoga na njega: naviještat æe pravo narodima;

18. “Ecce puer meus, quem elegi, dilectus meus, in quo bene placuit animae meae; ponam Spiritum meum super eum, et iudicium gentibus nuntiabit.

19. preti se neæe, neæe buèiti, glas mu se neæe èuti po trgovima;

19. Non contendet neque clamabit, neque audiet aliquis in plateis vocem eius.

20. trske stuèene prelomiti neæe, stijenja što tek tinja neæe ugasiti - sve dok do pobjede ne izvede pravo.

20. Arundinem quassatam non confringet et linum fumigans non exstinguet, donec eiciat ad victoriam iudicium;

21. Ime njegovo nada je narodima!

21. et in nomine eius gentes sperabunt”.

22. Tada mu donesoše opsjednuta, slijepa i nijema. I ozdravi ga te njemak progovori i progleda.

22. Tunc oblatus est ei daemonium habens, caecus et mutus, et curavit eum, ita ut mutus loqueretur et videret.

23. I sve ono mnoštvo zapanjeno govoraše: "Da ovo nije Sin Davidov?"

23. Et stupebant omnes turbae et dicebant: “Numquid hic est filius David?”.

24. A farizeji èuvši to rekoše: "Ne može ovaj izgoniti ðavle osim po Beelzebulu, poglavici ðavolskom."

24. Pharisaei autem audientes dixerunt: “Hic non eicit daemones nisi in Beelzebul, principe daemonum”.

25. A on, znajuæi njihove misli, reèe im: "Svako kraljevstvo u sebi razdijeljeno opustjet æe i svaki grad ili kuæa u sebi razdijeljena neæe opstati.

25. Sciens autem cogitationes eorum dixit eis: “Omne regnum divisum contra se desolatur, et omnis civitas vel domus divisa contra se non stabit.

26. Ako Sotona Sotonu izgoni, u sebi je razdijeljen. Kako æe dakle opstati kraljevstvo njegovo?

26. Et si Satanas Satanam eicit, adversus se divisus est; quomodo ergo stabit regnum eius?

27. I ako ja po Beelzebulu izgonim ðavle, po kome ih sinovi vaši izgone? Zato æe vam oni biti suci.

27. Et si ego in Beelzebul eicio daemones, filii vestri in quo eiciunt? Ideo ipsi iudices erunt vestri.

28. Ali ako ja po Duhu Božjem izgonim ðavle, zbilja je došlo k vama kraljevstvo Božje."

28. Si autem in Spiritu Dei ego eicio daemones, igitur pervenit in vos regnum Dei.

29. "Ili kako bi tko mogao uæi u kuæu jakoga i oplijeniti mu pokuæstvo ako prije ne sveže jakoga? Tada æe mu kuæu oplijeniti."

29. Aut quomodo potest quisquam intrare in domum fortis et vasa eius diripere, nisi prius alligaverit fortem? Et tunc domum illius diripiet.

30. "Tko nije sa mnom, protiv mene je, i tko ne sabire sa mnom, rasipa."

30. Qui non est mecum, contra me est; et, qui non congregat mecum, spargit.

31. "Zato kažem vam: svaki æe se grijeh i bogohulstvo oprostiti ljudima, ali rekne li tko bogohulstvo protiv Duha, neæe se oprostiti.

31. Ideo dico vobis: Omne peccatum et blasphemia remittetur hominibus, Spiritus autem blasphemia non remittetur.

32. I rekne li tko rijeè protiv Sina Èovjeèjega, oprostit æe mu se. Ali tko rekne protiv Duha Svetoga, neæe mu se oprostiti ni na ovom svijetu ni u buduæem."

32. Et quicumque dixerit verbum contra Filium hominis, remittetur ei; qui autem dixerit contra Spiritum Sanctum, non remittetur ei neque in hoc saeculo neque in futuro.

33. "Ili uzmite: dobro stablo i plod mu je dobar. Ili uzmite: trulo stablo i plod mu je truo. Ta po plodu se stablo poznaje.

33. Aut facite arborem bonam et fructum eius bonum, aut facite arborem malam et fructum eius malum: si quidem ex fructu arbor agnoscitur.

34. Leglo gujinje! Kako možete govoriti dobro kad ste opaki. Ta iz obilja srca usta govore!

34. Progenies viperarum, quomodo potestis bona loqui, cum sitis mali? Ex abundantia enim cordis os loquitur.

35. Dobar èovjek iz riznice dobre vadi dobro, a zao èovjek iz riznice zle vadi zlo.

35. Bonus homo de bono thesauro profert bona, et malus homo de malo thesauro profert mala.

36. A kažem vam: za svaku bezrazložnu rijeè koju ljudi reknu dat æe raèun na Dan sudnji.

36. Dico autem vobis: Omne verbum otiosum, quod locuti fuerint homines, reddent rationem de eo in die iudicii:

37. Doista, tvoje æe te rijeèi opravdati i tvoje æe te rijeèi osuditi."

37. ex verbis enim tuis iustificaberis, et ex verbis tuis condemnaberis”.

38. Jednom zapodjenuše s njime razgovor neki pismoznanci i farizeji: "Uèitelju, htjeli bismo od tebe vidjeti znak."

38. Tunc responderunt ei quidam de scribis et pharisaeis dicentes: “Magister, volumus a te signum videre”.

39. A on im odgovori: "Naraštaj opak i preljubnièki znak traži, ali mu se znak neæe dati doli znak Jone proroka.

39. Qui respondens ait illis: “Generatio mala et adultera signum requirit; et signum non dabitur ei, nisi signum Ionae prophetae.

40. Doista, kao što Jona bijaše u utrobi kitovoj tri dana i tri noæi, tako æe i Sin Èovjeèji biti u srcu zemlje tri dana i tri noæi.

40. Sicut enim fuit Ionas in ventre ceti tribus diebus et tribus noctibus, sic erit Filius hominis in corde terrae tribus diebus et tribus noctibus.

41. Ninivljani æe ustati na Sudu zajedno s ovim naraštajem i osuditi ga jer se oni na propovijed Joninu obratiše, a evo, ovdje je i više od Jone!

41. Viri Ninevitae surgent in iudicio cum generatione ista et condemnabunt eam, quia paenitentiam egerunt in praedicatione Ionae; et ecce plus quam Iona hic!

42. Kraljica æe Juga ustati na Sudu zajedno s ovim naraštajem i osuditi ga jer je s krajeva zemlje došla èuti mudrost Salomonovu, a evo, ovdje je i više od Salomona!"

42. Regina austri surget in iudicio cum generatione ista et condemnabit eam, quia venit a finibus terrae audire sapientiam Salomonis; et ecce plus quam Salomon hic!

43. "A kad neèisti duh iziðe iz èovjeka, luta bezvodnim mjestima tražeæi spokoja, ali ne nalazi!

43. Cum autem immundus spiritus exierit ab homine, ambulat per loca arida quaerens requiem et non invenit.

44. Tada rekne: 'Vratit æu se u kuæu odakle iziðoh.' I došavši, naðe je praznu, pometenu i ureðenu.

44. Tunc dicit: “Revertar in domum meam unde exivi”; et veniens invenit vacantem, scopis mundatam et ornatam.

45. Tada ode i uzme sa sobom sedam drugih duhova, gorih od sebe, te uðu i nastane se ondje. Na kraju bude s onim èovjekom gore nego na poèetku. Tako æe biti i s ovim opakim naraštajem."

45. Tunc vadit et assumit secum septem alios spiritus nequiores se, et intrantes habitant ibi; et fiunt novissima hominis illius peiora prioribus. Sic erit et generationi huic pessimae”.

46. Dok on još govoraše mnoštvu, eto majke i braæe njegove. Stajahu vani tražeæi da s njime govore.

46. Adhuc eo loquente ad turbas, ecce mater et fratres eius stabant foris quaerentes loqui ei.

47. Reèe mu netko: "Evo majke tvoje i braæe tvoje, vani stoje i traže da s tobom govore."

47. Dixit autem ei quidam: “Ecce mater tua et fratres tui foris stant quaerentes loqui tecum”.

48. Tomu koji mu to javi on odgovori: "Tko je majka moja, tko li braæa moja?"

48. At ille respondens dicenti sibi ait: “Quae est mater mea, et qui sunt fratres mei?”.

49. I pruži ruku prema uèenicima: "Evo, reèe, majke moje i braæe moje!

49. Et extendens manum suam in discipulos suos dixit: “Ecce mater mea et fratres mei.

50. Doista, tko god vrši volju Oca mojega, koji je na nebesima, taj mi je brat i sestra i majka."

50. Quicumque enim fecerit voluntatem Patris mei, qui in caelis est, ipse meus frater et soror et mater est”.