Prva knjiga o kraljevima, 20

1. Ben-Hadad, kralj Arama, skupi svu vojsku svoju - s njim bijahu trideset i dva kralja, s konjima i bojnim kolima - i ode opsjedati Samariju i udari na nju.

1. Porro Benadad rex Syriae congregavit omnem exerci tum suum et triginta duos reges secum et equos et currus et ascendens pugnabat contra Samariam et obsidebat eam.

2. Posla u grad glasnike izraelskom kralju Ahabu

2. Mittensque nuntios ad Achab regem Israel in civitatem

3. i reèe mu: "Ovako veli Ben-Hadad: 'Tvoje srebro i tvoje zlato moje je, a žene tvoje i djeca ostaju tebi.'"

3. ait: “Haec dicit Benadad: Argentum tuum et aurum tuum meum est, et uxores tuae et filii tui optimi mei sunt”.

4. Izraelski kralj ovako mu odgovori: "Na tvoju zapovijed, gospodaru kralju! Tvoj sam ja sa svime što mi pripada."

4. Responditque rex Israel: “Iuxta verbum tuum, domine mi rex; tuus sum ego et omnia mea”.

5. Ali se glasnici vratiše i rekoše: "Ovako kaže Ben-Hadad i poruèuje ti: 'Daj mi svoje srebro i zlato, svoje žene i djecu.

5. Revertentesque nuntii dixerunt: “Haec dicit Benadad: Quia misi ad te dicens: “Argentum tuum et aurum tuum et uxores tuas et filios tuos dabis mihi”,

6. Budi siguran da æu sutra u ovo doba poslati svoje sluge i oni æe pretražiti tvoju kuæu i kuæe tvojih sluga i stavit æe svoju ruku na sve što im se svidi i to æe odnijeti.'"

6. profecto cras hac eadem hora mittam servos meos ad te, et scrutabuntur domum tuam et domum servorum tuorum; et omne, quod oculis tuis pretiosum est, ponent in manibus suis et auferent”.

7. Izraelski kralj sazva sve starješine zemaljske i reèe: "Promislite i pogledajte! Ovaj nam sprema zlo! Traži od mene moje žene i djecu, premda mu nisam odbio svoje srebro i zlato."

7. Vocavit autem rex Israel omnes seniores terrae et ait: “Animadvertite et videte quoniam insidietur nobis; misit enim ad me pro uxoribus meis et filiis et pro argento et auro, et non abnui”.

8. Starješine mu i sav narod odgovoriše: "Nemoj poslušati! Nemoj pristati!"

8. Dixeruntque omnes maiores natu et universus populus ad eum: “Non audias neque acquiescas illi”.

9. Tada on ovako odgovori Ben-Hadadovim poslanicima: "Recite gospodaru kralju: 'Sve što si prvi put tražio od svoga sluge, ja æu uèiniti, ali ovo drugo ne mogu.'" I poslanici odoše i odnesoše odgovor.

9. Respondit itaque nuntiis Benadad: “Dicite domino meo regi: Omnia, propter quae misisti ad me servum tuum initio, faciam; hanc autem rem facere non possum”. Reversique nuntii rettulerunt ei.

10. Tada mu Ben-Hadad poruèi: "Neka mi bogovi uèine zlo i neka pridaju još toliko, ako bude dosta praha Samarije da svi oni koji me slijede dobiju po pregršt!"

10. Qui remisit et ait: “Haec faciant mihi dii et haec addant, si suffecerit pulvis Samariae pugillis omnis populi, qui sequitur me”.

11. Ali mu kralj izraelski odgovori: "Kaže se: 'Neka se ne hvali koji se opasuje kao onaj koji se raspasuje!'"

11. Et respondens rex Israel ait: “Dicite ei: Ne glorietur accinctus aeque ut discinctus”.

12. A kad je Ben-Hadad to èuo - upravo je pio s kraljevima pod šatorima - zapovjedi svojim slugama: "Na svoja mjesta!" I oni zauzeše svoje položaje protiv grada.

12. Factum est autem, cum audisset verbum istud, bibebat ipse et reges in umbraculis et ait servis suis: “Circumdate civitatem!”. Et circumdederunt eam.

13. Tada potraži jedan prorok Ahaba, kralja Izraela, i reèe: "Ovako veli Jahve: 'Jesi li vidio ono silno mnoštvo? Ja æu ti ga danas evo predati u ruke i ti æeš spoznati da sam ja Jahve.'"

13. Et ecce propheta unus accedens ad Achab regem Israel ait: “Haec dicit Dominus: Certe vidisti omnem multitudinem hanc nimiam. Ecce ego tradam eam in manu tua hodie, ut scias quia ego sum Dominus”.

14. Ahab reèe: "Po kome?" On odgovori: "Ovako veli Jahve: po momcima pokrajinskih namjesnika." Ahab upita: "Tko æe poèeti boj?" On odgovori: "Ti!"

14. Et ait Achab: “Per quem?”. Dixitque ei: “Haec dicit Dominus: Per pedisequos principum provinciarum”. Et ait: “Quis incipiet proeliari?”. Et ille dixit: “Tu”.

15. Ahab izvrši smotru momaka pokrajinskih upravitelja. Bijaše ih dvije stotine trideset i dva. Poslije njih izvršio je smotru sve vojske svih Izraelaca. Bijaše ih sedam tisuæa.

15. Recensuit ergo pueros principum provinciarum et repperit numerum ducentorum triginta duorum; et post eos recensuit populum, omnes filios Israel, septem milia.

16. Oni iziðoše u podne, dok je Ben-Hadad pio u šatorima sa trideset i dva kralja koji mu bijahu saveznici.

16. Et egressi sunt meridie. Benadad autem bibebat temulentus in umbraculis ipse et reges triginta duo cum eo, qui ad auxilium eius venerant.

17. Momci pokrajinskih upravitelja iziðoše prvi. Obavijestiše Ben-Hadada: "Izišli su ljudi iz Samarije."

17. Egressi sunt autem pueri principum provinciarum in prima fronte. Misit itaque Benadad, qui nuntiaverunt ei dicentes: “Viri egressi sunt de Samaria”.

18. On reèe: "Ako su izišli radi mira, pohvatajte ih žive; ako su izišli u boj, opet ih uhvatite žive!"

18. At ille ait: “Sive pro pace veniunt, apprehendite eos vivos; sive ut proelientur, vivos eos capite”.

19. Ali kad su oni - momci pokrajinskih upravitelja - izišli iz grada, za njima je slijedila ostala vojska

19. Egressi erant ergo ex urbe pueri principum provinciarum, ac reliquus exercitus sequebatur,

20. i svaki je udario na svog protivnika. Aramejci su bježali, a Izraelci ih progonili. Ben-Hadad, aramejski kralj, spasio se na konju zajedno s nekim konjanicima.

20. et percussit unusquisque virum, qui contra se venerat; fugeruntque Syri, et persecutus est eos Israel. Fugit quoque Benadad rex Syriae in equo cum equitibus.

21. Tada je izišao izraelski kralj; zarobio je konje i kola i nanio Aramejcima težak poraz.

21. Necnon egressus rex Israel percussit equos et currus et percussit Syriam plaga magna.

22. Tada pristupi prorok izraelskom kralju i reèe mu: "Hajdemo! Ohrabri se i razmisli dobro što ti je èiniti, jer æe dogodine aramejski kralj napasti na te."

22. Accedens autem propheta ad regem Israel dixit ei: “Vade et confortare et scito et vide quid facias; vertente enim anno rex Syriae ascendet contra te”.

23. Sluge su savjetovale aramejskog kralja: Njihov bog je bog gora, i zato su bili jaèi od nas. Ali ako se pobijemo s njima u ravnici, sigurno æemo mi biti jaèi od njih.

23. Servi vero regis Syriae dixerunt ei: “Deus montium est Deus eorum, ideo superaverunt nos; sed pugnemus contra eos in campestribus et obtinebimus eos.

24. Uèinimo dakle ovako: makni ove kraljeve i postavi na njihovo mjesto upravitelje.

24. Fac ergo hoc: Amove reges singulos a loco suo et pone principes pro eis;

25. Zatim skupi sebi veliku vojsku kolika je bila ona koju si izgubio, toliko konja i toliko kola. Tada æemo se pobiti s njima u ravnici, i sigurno æemo ih nadvladati." On ih posluša i uèini tako.

25. et instaura numerum militum, qui ceciderunt de tuis, et equos secundum equos pristinos et currus secundum currus, quos ante habuisti, et pugnabimus contra eos in campestribus: et videbis quod obtinebimus eos”. Credidit consilio eorum et fecit ita.

26. Na poèetku godine Ben-Hadad podiže Aramejce i poðe na Afek da vojuje s Izraelom.

26. Igitur vertente anno recensuit Benadad Syros et ascendit in Aphec, ut pugnaret contra Israel.

27. Izraelci se podigoše i krenuše protiv njih. I utaboriše se Izraelci pred njima kao dva mala stada koza, dok su Aramejci prekrili zemlju.

27. Porro filii Israel recensiti sunt et, acceptis cibariis, profecti ex adverso castraque metati sunt contra eos, quasi duo parvi greges caprarum; Syri autem repleverunt terram.

28. Tada pristupi Božji èovjek izraelskom kralju i reèe: "Ovako veli Jahve: 'Zato što Aramejci kažu za Jahvu da je Bog bregova i da nije Bog ravnica, ja æu predati u tvoje ruke ovo silno mnoštvo da spoznate da sam ja Jahve'."

28. Et accedens vir Dei dixit ad regem Israel: “Haec dicit Dominus: Quia dixerunt Syri: “Deus montium est Dominus et non est Deus vallium”, dabo omnem multitudinem hanc grandem in manu tua, et scietis quia ego Dominus”.

29. Sedam dana bijahu utaboreni jedni suèelice drugima. Sedmoga dana zametnu se boj i Izraelci poubijaše Aramejce, stotinu tisuæa pješaka u jedan jedini dan.

29. Dirigebant septem diebus ex adverso hi atque illi acies, septima autem die commissum est bellum; percusseruntque filii Israel de Syris centum milia peditum in die una.

30. Ostatak pobježe u Afek, u grad, ali se sruši zidina na dvadeset i sedam tisuæa ljudi koji su ostali. Pobjegao je i Ben-Hadad. U gradu je prelazio iz jednog skrovišta u drugo.

30. Fugerunt autem, qui remanserant in Aphec, in civitatem, et cecidit murus super viginti septem milia hominum, qui remanserant. Porro Benadad fugiens ingressus est civitatem in cubiculum, quod erat intra cubiculum.

31. Njegove su mu sluge rekle: "Gle! Mi smo èuli da su izraelski kraljevi milosrdni. Stavimo kostrijet oko bokova svojih i konope oko svojih glava, pa izaðimo pred kralja izraelskog: možda æe ti poštedjeti život."

31. Dixeruntque ei servi sui: “Ecce audivimus quod reges domus Israel clementes sint; ponamus itaque saccos in lumbis nostris et funiculos in capitibus nostris et egrediamur ad regem Israel; forsitan salvabit animam tuam”.

32. I svezaše kostrijeti oko bokova svojih i konopce oko svojih glava. Otišli su pred izraelskog kralja i rekli: "Tvoj sluga Ben-Hadad kaže: 'Ostavi me na životu!'" On odgovori: "Je li još živ? On je moj brat."

32. Accinxerunt saccis lumbos suos et posuerunt funes in capitibus suis veneruntque ad regem Israel et dixerunt: “Servus tuus Benadad dicit: “Vivat, oro te, anima mea””. Et ille ait: “Si adhuc vivit, frater meus est”.

33. Ljudi su to uzeli kao dobar znak i požurili se da ga uhvate za rijeè govoreæi: "Ben-Hadad tvoj je brat." Ahab odgovori: "Idite! Dovedite ga!" Ben-Hadad doðe i on ga uze na kola.

33. Quod acceperunt viri pro omine et festinantes rapuerunt verbum ex ore eius atque dixerunt: “Frater tuus Benadad”. Et dixit eis: “Ite et adducite eum”. Egressus est ergo ad eum Benadad, et levavit eum in currum suum.

34. Ben-Hadad reèe mu tada: "Vratit æu ti gradove koje je moj otac uzeo tvome ocu; stajat æe ti na raspolaganju èetvrti u Damasku, kao što ih je postavio moj otac u Samariji. Pod ovim me uvjetom otpusti." Ahab sklopi s njime savez i otpusti ga.

34. Qui dixit ei: “Civitates, quas tulit pater meus a patre tuo, reddam; et plateas fac tibi in Damasco, sicut fecit pater meus in Samaria”. Achab: “Ego autem, inquit, foederatum te dimittam”. Et pepigit ei foedus et dimisit eum.

35. Neki od proroèkih sinova reèe po Jahvinoj zapovijedi svome drugu: "Udari me!" Ali èovjek ne htjede da ga tuèe.

35. Tunc vir quidam de filiis prophetarum dixit ad socium suum in sermone Domini: “Percute me!”. At ille noluit percutere.

36. Tada mu onaj reèe: "Buduæi da nisi slušao glasa Jahvina, evo, kad odeš od mene, lav æe te razderati." Tek što se udaljio od njega, naiðe na lava koji ga razdera.

36. Cui ait: “Quia noluisti audire vocem Domini, ecce recedes a me, et percutiet te leo”. Cumque paululum recessisset ab eo, invenit eum leo atque percussit.

37. Prorok naðe drugoga èovjeka i reèe: "Udari me!" Èovjek ga izudara i izrani.

37. Sed et alterum inveniens virum dixit ad eum: “Percute me!”. Qui percussit eum et vulneravit.

38. Prorok ode, postavi se kralju na put, a preko oèiju navuèe povez da ga ne prepoznaju.

38. Abiit ergo propheta et occurrit regi in via et mutavit aspectum ponens fasciam super oculos suos.

39. Kad je kralj prolazio, on povika: "Tvoj je sluga bio izišao u boj, kadli iz bojnih redova jedan istupi i dovede mi nekog èovjeka govoreæi: 'Èuvaj ovoga èovjeka! Ako nestane, tvoj æe život biti za njegov život, ili æeš platiti srebrni talenat.'

39. Cumque rex transiret, clamavit ad regem et ait: “Servus tuus egressus est ad proeliandum comminus; cumque fugisset vir unus, adduxit eum quidam ad me et ait: “Custodi virum istum! Qui si lapsus fuerit, erit anima tua pro anima eius, aut talentum argenti appendes”.

40. I dok je tvoj sluga radio ovdje-ondje, njega je nestalo." Tada mu reèe kralj Izraela: "Eto ti presude! Sam si je izrekao!"

40. Dum autem ego turbatus huc illucque me verterem, subito non comparuit”. Et ait rex Israel ad eum: “Hoc est iudicium tuum, quod ipse decrevisti”.

41. Nato onaj odmah ukloni povez s oèiju i kralj izraelski vidje da je to jedan od proroka.

41. At ille statim abstulit fasciam de oculis suis, et cognovit eum rex Israel quod esset de prophetis.

42. A on reèe kralju: "Ovako veli Jahve: 'Buduæi da si pustio da ti iz ruke utekne èovjek koga sam udario prokletstvom, tvoj æe život biti za njegov život, tvoj narod za njegov narod.'"

42. Qui ait ad eum: “Haec dicit Dominus: Quia dimisisti de manu tua virum, quem morti devoveram, erit anima tua pro anima eius, et populus tuus pro populo eius”.

43. I kralj izraelski ode svojoj kuæi, mrk i srdit, i uðe u Samariju.

43. Reversus est igitur rex Israel in domum suam tristis et indignans venitque in Samariam.