Prva knjiga o kraljevima, 11

1. Kralj je Salomon - uz kæer faraonovu - volio mnoge žene tuðinke: Moapke, Amonke, Edomke, Sidonke i Hetitkinje,

1. Rex autem Salomon amavit mulieres alienigenas multas, filiam quoque pharaonis et Moabitidas et Ammonitidas, Idumaeas et Sidonias et Hetthaeas,

2. od svih naroda za koje je Jahve rekao Izraelcima: "Neæete odlaziti k njima i oni neæe dolaziti k vama; oni æe zacijelo okrenuti vaša srca svojim bogovima." Njima se priklonio Salomon svojom ljubavlju.

2. de gentibus, super quibus dixit Dominus filiis Israel: “Non ingrediemini ad eas, neque de illis ingredientur ad vestras; certissime enim avertent corda vestra, ut sequamini deos earum”. His itaque copulatus est Salomon amore;

3. Imao je sedam stotina kneževskih žena i tri stotine inoèa. Njegove su žene zavodile njegovo srce.

3. fueruntque ei uxores quasi reginae septingentae et concubinae trecentae, et averterunt mulieres cor eius.

4. I kada je Salomon ostario, njegove su mu žene okrenule srce prema drugim bogovima, i srce njegovo nije više potpuno pripadalo Jahvi kao što je pripadalo srce njegova oca Davida.

4. Cumque iam esset senex, depravatum est cor eius per mulieres, ut sequeretur deos alienos; nec erat cor eius perfectum cum Domino Deo suo sicut cor David patris eius,

5. Salomon je išao za Aštartom, boginjom Sidonaca, i Milkomom, sramotom Amonaca.

5. sed colebat Salomon Astharthen, deam Sidoniorum, et Melchom idolum Ammonitarum.

6. Èinio je ono što ne bijaše pravo u oèima Jahvinim i nije se sasvim pokoravao Jahvi kao što se pokoravao njegov otac David.

6. Fecitque Salomon quod non placuerat coram Domino et non adimplevit ut sequeretur Dominum sicut David pater eius.

7. Tako sagradi Salomon uzvišicu Kemošu, sramoti Moaba, na gori istoèno od Jeruzalema, i Milkomu, sramoti Amonaca.

7. Tunc aedificavit Salomon fanum Chamos idolo Moab in monte, qui est contra Ierusalem, et Melchom idolo filiorum Ammon;

8. To uèini za sve svoje žene tuðinke, koje su prinosile kad i žrtve svojim bogovima.

8. atque in hunc modum fecit universis uxoribus suis alienigenis, quae adolebant et immolabant diis suis.

9. Jahve se razgnjevi na Salomona jer je okrenuo srce svoje od Jahve, Boga Izraelova, koji mu se bio dvaput javio

9. Igitur iratus est Dominus Salomoni, quod aversa esset mens eius a Domino, Deo Israel, qui apparuerat ei bis

10. i koji mu je baš tada zabranio štovati druge bogove, ali on nije održao te zapovijedi.

10. et praeceperat de verbo hoc, ne sequeretur deos alienos; et non custodivit, quae mandavit ei Dominus.

11. Tada Jahve reèe Salomonu: "Kada je tako s tobom te ne držiš moga Saveza i naredaba koje sam ti dao, ja æu sigurno oduzeti od tebe kraljevstvo i dat æu ga jednom od tvojih slugu.

11. Dixit itaque Dominus Salomoni: “Quia habuisti hoc apud te et non custodisti pactum meum et praecepta mea, quae mandavi tibi, disrumpens scindam regnum tuum a te et dabo illud servo tuo.

12. Ali neæu to uèiniti za tvoga života, zbog oca tvojega Davida; uzet æu ga iz ruke tvoga sina.

12. Verumtamen in diebus tuis non faciam propter David patrem tuum; de manu filii tui scindam illud.

13. Ipak neæu od njega uzeti svega kraljevstva: ostavit æu jedno pleme tvome sinu, zbog sluge mojega Davida, zbog Jeruzalema koji izabrah."

13. Nec totum regnum auferam, sed tribum unam dabo filio tuo propter David servum meum et Ierusalem, quam elegi”.

14. Tada diže Jahve protivnika Salomonu: Edomca Hadada, iz kraljevske kuæe Edomaca.

14. Suscitavit autem Dominus adversarium Salomoni Adad Idumaeum, qui erat de semine regio, in Edom.

15. Jer kada je David tukao Edomce i kad je Joab, vojskovoða, otišao da pokopa ubijene i dao pogubiti sve muškarce u Edomu -

15. Cum enim vicisset David Idumaeam, et ascendisset Ioab princeps militiae ad sepeliendum eos, qui fuerant interfecti, et occidisset omne masculinum in Idumaea

16. Joab i sav Izrael ostadoše ondje šest mjeseci dok nisu istrijebili sve muškarce u Edomu -

16. — sex enim mensibus ibi moratus est Ioab et omnis Israel, donec interimerent omne masculinum in Idumaea —

17. Hadad je utekao u Egipat s Edomcima koji bijahu u službi njegova oca. Hadad je bio tada mladi djeèak.

17. fugit Adad ipse et viri Idumaei de servis patris eius cum eo, ut ingrederetur Aegyptum; erat autem Adad puer parvulus.

18. Otišli su iz Midjana i stigli u Paran. Poveli su sa sobom ljude iz Parana i otišli u Egipat pred faraona, kralja Egipta, koji mu dade kuæu, odredi mu hranu i dodijeli zemlje.

18. Cumque surrexissent de Madian, venerunt in Pharan tuleruntque secum viros de Pharan et introierunt Aegyptum ad pharaonem regem Aegypti, qui dedit ei domum et cibos constituit et terram delegavit.

19. Hadad je stekao veliku milost u faraona, koji mu dade sestru svoje žene, sestru velike kneginje Tafnese.

19. Et invenit Adad gratiam coram pharao valde, in tantum ut daret ei uxorem sororem uxoris suae germanam Taphnes reginae.

20. Sestra Tafnesina rodi mu sina Genubata, koga Tafnesa odgoji u kraljevskoj palaèi, i Genubat je ostao u palaèi meðu faraonovom djecom.

20. Genuitque ei soror Taphnes Genubath filium et ablactavit eum Taphnes in domo pharaonis, eratque Genubath habitans apud pharaonem cum filiis eius.

21. Kada je Hadad doznao u Egiptu da je David poèinuo kod svojih otaca i da je vojskovoða Joab umro, reèe faraonu: "Dopusti mi da odem u svoju zemlju!"

21. Cumque audisset Adad in Aegypto dormisse David cum patribus suis et mortuum esse Ioab principem militiae, dixit pharaoni: “Dimitte me, ut vadam in terram meam”.

22. Faraon mu reèe: "Što ti nedostaje u mene te želiš poæi u svoju zemlju?" A on mu odgovori: "Ništa, ali me pusti da odem!" [25b] To je bilo zlo što ga je uèinio Hadad: mrzio je Izraela i vladao je Edomom.

22. Dixitque ei pharao: “Qua enim re apud me indiges, ut quaeras ire ad terram tuam?”. At ille respondit: “Nulla; sed obsecro, ut dimittas me”.

23. Bog je protiv Salomona podigao protivnika mu Rezona, sina Elijadova, koji je pobjegao od svoga gospodara Hadadezera, kralja sopskoga;

23. Suscitavit quoque Deus Salomoni adversarium Razon filium Eliada, qui fugerat ab Adadezer rege Soba domino suo.

24. Rezon je skupio ljude oko sebe i postao im èetovoða kada ih David ubijaše. Rezon zauze Damask, ondje se nastani i zavlada Damaskom.

24. Et congregavit ad se viros et factus est princeps turmae, cum interficeret eos David; abieruntque Damascum et habitaverunt ibi et regnaverunt in Damasco.

25. [25a] On je bio protivnik Izraelov za života Salomonova.

25. Eratque adversarius Israeli cunctis diebus Salomonis; et hoc cum malo, quod erat Adad. Et detestatus est Israel regnavitque in Syria.

26. Jeroboam bijaše sin Efraæanina Nebata, iz Sareda, a majka mu bijaše udovica imenom Serva. On je bio u službi Salomonovoj i podigao je ruku protiv kralja.

26. Ieroboam quoque filius Nabat, Ephrathaeus de Sareda, servus Salomonis, cuius mater erat nomine Sarva mulier vidua, levavit manum contra regem.

27. Evo razloga njegove pobune. Salomon je gradio Milo da zatrpa kosinu u gradu Davida, oca svoga.

27. Et haec causa rebellionis adversus eum: Salomon aedificavit Mello et coaequavit voraginem civitatis David patris sui.

28. Taj Jeroboam bijaše valjan èovjek; Salomon opazi kako se mladi èovjek prihvaæa posla i postavi ga nad svom rabotom kuæe Josipove.

28. Erat autem Ieroboam vir fortis et strenuus; vidensque Salomon adulescentem industrium constituerat eum praefectum super labores universae domus Ioseph.

29. Tada se dogodi te Jeroboam ode iz Jeruzalema, i na putu ga susrete prorok Ahija iz Šila, ogrnut novim plaštem; bijahu sami njih dvojica u polju.

29. Factum est igitur in tempore illo, ut Ieroboam egrederetur de Ierusalem, et inveniret eum Ahias Silonites propheta in via opertus pallio novo; erant autem duo tantum in agro.

30. Ahija uze novi plašt koji je imao na sebi i razdrije ga na dvanaest komada.

30. Apprehendensque Ahias pallium suum novum, quo coopertus erat, scidit in duodecim partes

31. I reèe Jeroboamu: "Uzmi sebi deset komada, jer ovako govori Jahve, Bog Izraelov: 'Evo æu istrgnuti kraljevstvo iz ruke Salomonove i dat æu tebi deset plemena.

31. et ait ad Ieroboam: “Tolle tibi decem scissuras; haec enim dicit Dominus, Deus Israel: Ecce ego scindam regnum de manu Salomonis et dabo tibi decem tribus.

32. On æe imati jedno pleme, zbog sluge mojega Davida i Jeruzalema, grada koji sam izabrao izmeðu svih plemena Izraelovih.

32. Porro una tribus remanebit ei propter servum meum David et Ierusalem civitatem, quam elegi ex omnibus tribubus Israel;

33. To je zato što me ostavio i poklonio se Aštarti, boginji Sidonaca, Kemošu, bogu moapskom, i Milkomu, bogu Amonaca, i ne hodi više mojim putovima; ne èini što je pravo u mojim oèima, niti izvršava moje zakone i naredbe kao što je èinio njegov otac David.

33. eo quod dereliquerint me et adoraverint Astharthen deam Sidoniorum et Chamos deum Moab et Melchom deum filiorum Ammon et non ambulaverint in viis meis, ut facerent iustitiam coram me et praecepta mea et iudicia sicut David pater eius.

34. Ali mu neæu iz ruke uzeti sve kraljevstvo, jer sam ga postavio knezom za sveg njegova života, zbog sluge svoga Davida, koga sam izabrao i koji je držao moje zapovijedi i moje zakone.

34. Nec auferam omne regnum de manu eius, sed ducem ponam eum cunctis diebus vitae suae propter David servum meum, quem elegi, qui custodivit mandata mea et praecepta mea.

35. Ali æu uzeti kraljevstvo iz ruke njegova sina i tebi æu ga dati, to jest deset plemena.

35. Auferam autem regnum de manu filii eius et dabo tibi decem tribus;

36. A njegovu æu sinu ostaviti jedno pleme da moj sluga David ima uvijek svjetiljku preda mnom u Jeruzalemu, gradu koji sam izabrao sebi da u njemu stoluje Ime moje.

36. filio autem eius dabo tribum unam, ut remaneat lucerna David servo meo cunctis diebus coram me in Ierusalem civitate, quam elegi, ut esset nomen meum ibi.

37. Tebe æu uzeti da kraljuješ nad svim što budeš želio i da budeš kralj nad Izraelom.

37. Te autem assumam, et regnabis super omnia, quae desiderat anima tua, erisque rex super Israel.

38. Ako budeš poslušao sve što ti zapovjedim i stupao budeš putovima mojim te èinio što je pravedno u oèima mojim držeæi moje zakone i zapovijedi moje, kako je to èinio moj sluga David, tada æu ja biti s tobom i sagradit æu ti trajan dom, kao što sam sagradio Davidu, i dat æu ti Izraela.

38. Si igitur audieris omnia, quae praecepero tibi, et ambulaveris in viis meis et feceris, quod rectum est coram me custodiens mandata mea et praecepta mea, sicut fecit David servus meus, ero tecum et aedificabo tibi domum stabilem, quomodo aedificavi David, et tradam tibi Israel

39. Ponizit æu potomke Davidove; ali ne zauvijek.'"

39. et affligam semen David super hoc, verumtamen non cunctis diebus”.

40. Salomon je zato tražio da ubije Jeroboama, ali on pobježe u Egipat k Šišaku i ostade u Egiptu do smrti Salomonove.

40. Voluit ergo Salomon interficere Ieroboam, qui surrexit et aufugit in Aegyptum ad Sesac regem Aegypti et fuit in Aegypto usque ad mortem Salomonis.

41. Ostala povijest Salomonova, sve što je uèinio i njegova mudrost, zar nije zapisana u knjizi Povijesti Salomonove?

41. Reliqua autem gestorum Salomonis, omnia, quae fecit, et sapientia eius, ecce universa scripta sunt in libro gestorum Salomonis;

42. A kraljevaše Salomon u Jeruzalemu nad svim Izraelom èetrdeset godina.

42. dies autem, quos regnavit Salomon in Ierusalem super omnem Israel, quadraginta anni sunt.

43. Onda poèinu Salomon kod otaca svojih i bi sahranjen u Davidovu gradu, a njegov sin Roboam zakralji se namjesto njega.

43. Dormivitque Salomon cum patribus suis et sepultus est in civitate David patris sui; regnavitque Roboam filius eius pro eo.