Jeremija, 32

1. Rijeè koju Jahve uputi Jeremiji desete godine Sidkije, kralja judejskoga, to jest osamnaeste godine Nabukodonozorove.

1. Verbum, quod factum est ad Ieremiam a Domino in anno decimo Sedeciae regis Iudae; ipse est annus decimus octavus Nabuchodonosor.

2. U to vrijeme vojska kralja babilonskoga opsjedaše Jeruzalem, a prorok Jeremija bijaše zatvoren u tamnièkom dvorištu u dvoru judejskoga kralja.

2. Tunc exercitus regis Babylonis obsidebat Ierusalem, et Ieremias propheta erat clausus in atrio custodiae, qui erat in domo regis Iudae.

3. Sidkija, kralj judejski, bijaše ga ondje zatvorio, prigovoriv mu: "Zašto si prorokovao: 'Ovako govori Jahve: Gle, grad æu ovaj predati u ruke kralju babilonskom da ga osvoji;

3. Clauserat enim eum Sedecias rex Iudae dicens: “Quare vaticinaris dicens: “Haec dicit Dominus: Ecce ego dabo civitatem istam in manu regis Babylonis, et capiet eam;

4. a Sidkija, kralj judejski, neæe umaæi sili kaldejskoj, nego æe biti predan u ruke kralja babilonskoga - usta u usta s njim æe govoriti, oèi u oèi njega vidjeti.

4. et Sedecias rex Iudae non effugiet de manu Chaldaeorum, sed tradetur in manus regis Babylonis, et loquetur os eius cum ore illius, et oculi eius oculos illius videbunt;

5. Sidkiju æe odvesti u Babilon i ondje æe ostati dok ga ne pohodim - rijeè je Jahvina! I ako se budete borili protiv Kaldejaca, neæete uspjeti!'"

5. et in Babylonem ducet Sedeciam, et ibi erit, donec visitem eum, ait Dominus; si autem dimicaveritis adversum Chaldaeos, nihil prosperum habebitis”?”.

6. Tada reèe Jeremija: "Doðe mi rijeè Jahvina:

6. Et dixit Ieremias: “Factum est verbum Domini ad me dicens:

7. 'Uskoro æe doæi k tebi Hanamel, sin tvoga strica Šaluma, da ti kaže: Kupi njivu moju u Anatotu; ti imaš rodbinsko pravo da je kupiš!'

7. Ecce Hanameel filius Sellum patruelis tuus veniet ad te dicens: “Eme tibi agrum meum, qui est in Anathoth; tibi enim competit ex propinquitate, ut emas”.

8. Kako je Jahve navijestio, k meni doðe moj strièeviæ Hanamel u tamnièko dvorište i reèe mi: 'De kupi moju njivu u Anatotu, jer ti imaš pravo na posjed i rodbinsko pravo da je kupiš! Kupi je!' I tada spoznah da to bijaše rijeè Jahvina.

8. Et venit ad me Hanameel filius patrui mei secundum verbum Domini ad vestibulum custodiae et ait ad me: “Posside agrum meum, qui est in Anathoth in terra Beniamin, quia tibi competit hereditas, et tu propinquus es, ut possideas”. Intellexi autem quod verbum Domini esset

9. Kupih, dakle, tu njivu od strièeviæa Hanamela iz Anatota te mu izmjerih u novcu sedamnaest šekela srebra.

9. et emi agrum ab Hanameel filio patrui mei, qui est in Anathoth, et appendi ei argentum: septem et decem siclos argenteos.

10. Napišem ugovor, udarim peèat, pozovem svjedoke i izmjerim novac na tezulji.

10. Et scripsi in libro et signavi et adhibui testes et appendi argentum in statera.

11. Zatim uzmem kupovni ugovor, zapeèaæen prema propisu i uredbama,

11. Et accepi librum possessionis signatum, continentem stipulationes et rata, et apertum;

12. predam kupovni ugovor Baruhu, sinu Mahsejeva sina Nerije. Nazoèni su bili: moj strièeviæ Hanamel, svjedoci što su potpisali kupovni ugovor i svi Judejci koji su se našli u tamnièkom dvorištu.

12. et dedi librum possessionis Baruch filio Neriae filii Maasiae in oculis Hanameel patruelis mei et in oculis testium, qui obsignaverant in libro emptionis, et in oculis omnium Iudaeorum, qui sedebant in atrio custodiae.

13. Tada pred njima zapovjedim Baruhu:

13. Et praecepi Baruch coram eis dicens:

14. 'Ovako govori Jahve nad Vojskama, Bog Izraelov: Uzmi ove isprave, ovaj kupovni ugovor, zapeèaæeni i otvoreni, i stavi ih u glinenu posudu da se zadugo saèuvaju.

14. Haec dicit Dominus exercituum, Deus Israel: Sume libros istos, librum emptionis hunc signatum et librum hunc, qui apertus est; et pones illos in vase fictili, ut permanere possint diebus multis.

15. Jer ovako govori Jahve nad Vojskama, Bog Izraelov: Još æe se u ovoj zemlji kupovati i kuæe, i njive, i vinogradi!'"

15. Haec enim dicit Dominus exercituum, Deus Israel: Adhuc possidebuntur domus et agri et vineae in terra ista.

16. Pošto kupovni ugovor predadoh Nerijinu sinu Baruhu, pomolih se Jahvi:

16. Et oravi ad Dominum, postquam tradidi librum possessionis Baruch filio Neriae, dicens:

17. "O, Jahve, Gospode! Ti stvori nebo i zemlju snagom velikom, rukom uzdignutom! Ništa tebi nije nemoguæe!

17. Heu, Domine Deus, ecce tu fecisti caelum et terram in fortitudine tua magna et in brachio tuo extento; non erit tibi difficile omne verbum,

18. Tisuæama iskazuješ milost, a krivnju otaca osveæuješ na djeci, potomcima njihovim. Bože veliki i moæni, kome je ime Jahve nad Vojskama!

18. qui facis misericordiam in milibus et reddis iniquitatem patrum in sinum filiorum eorum post eos; Deus magne, potens, Dominus exercituum nomen eius:

19. Velik si u svojim naumima, silan u svojim djelima! Oèi tvoje bde nad svim putovima ljudskim da naplatiš svakome prema putu njegovu i prema plodu djela njegovih!

19. magnus consilio et potens in operibus, cuius oculi aperti sunt super omnes vias filiorum Adam, ut reddas unicuique secundum vias suas et secundum fructum operum eius.

20. Ti koji si èinio znamenja i èudesa u zemlji egipatskoj i u Izraelu, i meðu svim ljudima sve do danas,

20. Qui posuisti signa et portenta in terra Aegypti usque ad diem hanc et in Israel et in hominibus; et fecisti tibi nomen, sicut est dies haec.

21. ti si izveo svoj narod izraelski iz zemlje egipatske znamenjima i èudesima, rukom moænom i mišicom podignutom, strahotama velikim.

21. Et eduxisti populum tuum Israel de terra Aegypti in signis et in portentis et in manu robusta et in brachio extento et in terrore magno.

22. Zatim im dade svu ovu zemlju koju si zakletvom obeæao ocima njihovim, zemlju u kojoj teèe med i mlijeko.

22. Et dedisti eis terram hanc, quam iurasti patribus eorum, ut dares eis, terram fluentem lacte et melle.

23. I oni je zaposjedoše; ali nisu slušali glasa tvojega niti su hodili putem Zakona tvojega. Ništa ne uèiniše od onog što im ti naredi; zato si dozvao na njih sve ove nevolje.

23. Et ingressi sunt et possederunt eam; et non oboedierunt voci tuae et in lege tua non ambulaverunt: omnia, quae mandasti eis, ut facerent, non fecerunt; et occurrere fecisti eis omnia mala haec.

24. Gle, nasipi se veæ primakoše gradu, i bit æe osvojen, i grad æe pasti u ruke Kaldejcima koji na nj navaljuju maèem, glaðu i kugom. Èime si prijetio, evo dolazi. I sam vidiš.

24. Ecce munitiones exstructae sunt adversum civitatem, ut capiatur, et urbs data est in manu Chaldaeorum, qui proeliantur adversus eam, in gladio et fame et pestilentia; et quaecumque locutus es, acciderunt, ut tu ipse cernis.

25. A ti mi, Jahve Gospode moj, reèe: 'Kupi novcem njivu i pozovi svjedoke', a grad je veæ predan u ruke Kaldejcima!"

25. Et tu dicis mihi, Domine Deus: Eme agrum argento et adhibe testes, cum urbs data sit in manu Chaldaeorum”.

26. Tada mi doðe rijeè Jahvina:

26. Et factum est verbum Domini ad Ieremiam dicens:

27. "Gle, ja sam Jahve, Bog svakoga tijela! Meni ništa nije nemoguæe!

27. “Ecce ego Dominus, Deus universae carnis; numquid mihi difficile erit omne verbum?

28. Zato - veli Jahve - grad ovaj predajem u ruke Kaldejaca i u ruke kralja babilonskoga, koji æe ga zauzeti.

28. Propterea haec dicit Dominus: Ecce ego tradam civitatem istam in manus Chaldaeorum et in manus regis Babylonis, et capiet eam.

29. Uæi æe u nj Kaldejci koji se bore protiv ovoga grada, ognjem æe ga uništiti i spaliti ga zajedno s kuæama kojima su na krovovima Baalu palili tamjan i lijevali ljevanice tuðim bogovima, mene gnjeveæi.

29. Et venient Chaldaei proeliantes adversum urbem hanc et succendent eam igni et comburent eam et domos, in quarum domatibus sacrificabant Baal et libabant diis alienis libamina ad irritandum me.

30. Jer sinovi Izraelovi i sinovi Judini od mladosti èine samo zlo pred mojim oèima. Doista, sinovi Izraelovi bez prestanka me gnjeve djelima ruku svojih - rijeè je Jahvina.

30. Erant enim filii Israel et filii Iudae iugiter facientes malum in oculis meis ab adulescentia sua, filii Israel, qui usque nunc exacerbant me in opere manuum suarum, dicit Dominus.

31. Grad ovaj, doista, samo mi je na gnjev i srdžbu otkako je sagraðen pa do dana današnjega te ga moram ukloniti ispred lica svojega

31. Quia in furorem et in indignationem meam facta est mihi civitas haec a die, qua aedificaverunt eam, usque ad diem istam, qua auferetur de conspectu meo

32. zbog svega bezakonja što ga sinovi Izraelovi i sinovi Judini poèiniše, gnjeveæi me - oni i kraljevi njihovi, knezovi i sveæenici i proroci, Judejci i Jeruzalemci.

32. propter omnem malitiam filiorum Israel et filiorum Iudae, quam fecerunt, ad iracundiam me provocantes, ipsi et reges eorum, principes eorum et sacerdotes eorum et prophetae eorum, viri Iudae et habitatores Ierusalem.

33. Okretahu mi leða, a ne lice svoje, iako se neumorno trudih da ih pouèim, ali me ne slušaše niti nauk moj primiše.

33. Et verterunt ad me terga et non facies, cum docerem eos diluculo consurgens et erudiens, et nollent audire, ut acciperent disciplinam.

34. Postaviše grozote u Dom koji se mojim zove imenom da ga oskvrnu.

34. Et posuerunt idola sua in domo, super quam invocatum est nomen meum, ut polluerent eam;

35. Baalu podigoše uzvišice u Dolini Ben Hinomu, i sinove i kæeri svoje Moleku kroz oganj provodiše - što im ja nikad ne zapovjedih; ni na um mi ne pade da bi èinili takve gadosti niti da bih Judu pustio u takav grijeh."

35. et aedificaverunt excelsa Baal, quae sunt in valle Benennom, ut initiarent filios suos et filias suas Moloch; quod non mandavi eis, nec ascendit in cor meum, ut facerent abominationem hanc et in peccatum deducerent Iudam”.

36. Ipak, ovako govori Jahve, Bog Izraelov, o tom gradu za koji vi velite da æe od maèa, gladi i kuge pasti u ruke kralju babilonskom:

36. Et nunc propter ista, haec dicit Dominus, Deus Israel, ad civitatem hanc, de qua vos dicitis quod tradatur in manus regis Babylonis in gladio et in fame et in peste:

37. "Evo, ja æu ih sabrati iz svih zemalja u koje ih prognah - u gnjevu i jarosti svojoj - i vratit æu ih na ovo mjesto da ovdje spokojno žive.

37. “Ecce ego congregabo eos de universis terris, ad quas eieci eos in furore meo et in ira mea et in indignatione grandi; et reducam eos ad locum istum et habitare eos faciam confidenter.

38. I oni æe biti narod moj, a ja, ja æu biti Bog njihov.

38. Et erunt mihi in populum, et ego ero eis in Deum.

39. I dat æu im srce jedno i put jedan, da bi me se bojali u sve dane, na sreæu svoju i djece svoje.

39. Et dabo eis cor unum et viam unam, ut timeant me universis diebus, et bene sit eis et filiis eorum post eos.

40. I sklopit æu s njima Savez vjeèan, nikad se više neæu odvratiti od njih i uvijek æu im èiniti dobro; usadit æu im u srce svoj strah, da se nikad više ne odmetnu od mene.

40. Et feriam eis pactum sempiternum et non desinam eis benefacere et timorem meum dabo in corde eorum, ut non recedant a me.

41. I radovat æu se èineæi im dobro; i èvrsto æu ih zasaditi u ovoj zemlji, svim srcem svojim, svom dušom svojom."

41. Et laetabor super eis, cum bene eis fecero, et plantabo eos in terra ista in veritate, in toto corde meo et in tota anima mea.

42. Jer ovako govori Jahve: "Kao što sam na ovaj narod doveo svu ovu strašnu nesreæu, tako æu na njih dovesti svu sreæu koju im obrekoh.

42. Quia haec dicit Dominus: Sicut adduxi super populum istum omne malum hoc grande, sic adducam super eos omne bonum, quod ego loquor ad eos,

43. Da, opet æe se kupovati njive u ovoj zemlji o kojoj vi velite: 'Ova je pustinja, bez èovjeka i živinèeta, predana na milost i nemilost Kaldejcima!'

43. et possidebuntur agri in terra ista, de qua vos dicitis quod deserta sit, eo quod non remanserit homo et iumentum, et data sit in manu Chaldaeorum.

44. Njive æe se za novac kupovati, pisat æe se i peèatiti kupovni ugovori, pozivat æe se svjedoci u zemlji Benjaminovoj i u okolici Jeruzalema. U gradovima Judinim i u gradovima Gorja, Šefele, Negeba, jer æu promijeniti udes njihov" - rijeè je Jahvina.

44. Agri ementur pecunia et scribentur in libro, et imprimetur signum, et testes adhibebuntur in terra Beniamin et in circuitu Ierusalem, in civitatibus Iudae et in civitatibus montanis et in civitatibus Sephelae et in civitatibus, quae ad austrum sunt, quia convertam sortem eorum”, ait Dominus.