Knjiga o Jobu, 28
1. "Da, srebro ima svoja nalazišta, a zlato mjesta gdje se proèišæava.
1. Habet argentum venarum principia et auro locus est, in quo conflatur.
2. Ruda željezna iz zemlje se vadi, a iz rudaèe rastaljene bakar.
2. Ferrum de terra tollitur, et lapis solutus calore in aes vertitur.
3. Ljudi tami postavljaju granice i kopaju do najveæih dubina za kamenom u mraku zakopanim.
3. Terminum posuit tenebris et universorum finem ipse scrutatur, lapidem quoque caliginis et umbrae.
4. Èeljad iz tuðine rovove dube do kojih ljudska ne dopire noga, visi njišuæ' se, daleko od ljudi.
4. Aperuit cuniculos gens peregrina, ipsique obliti sunt pedes, penduli haerent plus quam vir nutans.
5. Krilo zemlje iz kojeg kruh nam nièe kao od vatre sve je razrovano.
5. Terra, de qua oriebatur panis, in profundo subversa est sicut per ignem.
6. Stijene njene safira su skrovišta, prašina zlatna krije se u njima.
6. Locus sapphiri lapides eius, et glebae illius aurum.
7. Tih putova ne znaju grabljivice, jastrebovo ih oko ne opaža.
7. Semitam ignoravit avis rapax, nec intuitus est eam oculus vulturis.
8. Zvijeri divlje njima nisu kroèile niti je kada lav njima prošao.
8. Non calcaverunt eam filii superbiae, nec pertransivit per eam leaena.
9. Ali na kamen diže èovjek ruku te iz korijena prevraæa planine.
9. Ad silicem extendit manum suam, subvertit a radicibus montes.
10. U kamenu prokopava prolaze, oko mu sve dragocjeno opaža.
10. In petris canales excidit, et omne pretiosum vidit oculus eius.
11. Žilama vode on tok zaustavlja; stvari skrivene nosi na vidjelo.
11. Profunda quoque fluviorum scrutatus est et abscondita in lucem produxit.
12. Ali otkuda nam Mudrost dolazi? Na kojemu mjestu Razum prebiva?
12. Sapientia vero ubi invenitur? Et quis est locus intellegentiae?
13. Èovjek njezina ne poznaje puta, u zemlji živih nisu je otkrili.
13. Nescit homo structuram eius, nec invenitur in terra viventium.
14. Bezdan govori: 'U meni je nema!' a more: 'Ne nalazi se kod mene!'
14. Abyssus dicit: “Non est in me”; et mare loquitur: “Non est mecum”.
15. Zlatom se èistim kupiti ne može, ni cijenu njenu srebrom odmjeriti;
15. Non dabitur aurum obryzum pro ea, nec appendetur argentum in commutatione eius.
16. ne mjeri se ona zlatom ofirskim, ni oniksom skupim pa ni safirom.
16. Non appendetur auro Ophir nec lapidi sardonycho pretiosissimo vel sapphiro.
17. Sa zlatom, staklom ne poreðuje se, nit' se daje za sud od suha zlata.
17. Non adaequabitur ei aurum vel vitrum, nec commutabuntur pro ea vasa auri.
18. Èemu spominjat' prozirac, koralje, bolje je steæi Mudrost no biserje.
18. Corallia et crystallum non memorabuntur comparatione eius; et possessio sapientiae potior margaritis.
19. Što je prema njoj topaz etiopski? Ni èistim zlatom ne procjenjuje se.
19. Non adaequabitur ei topazius de Aethiopia nec auro mundissimo componetur.
20. Ali otkuda nam Mudrost dolazi? Na kojemu mjestu Razum prebiva?
20. Unde ergo sapientia venit, et quis est locus intellegentiae?
21. Sakrivena je oèima svih živih; ona izmièe pticama nebeskim.
21. Abscondita est ab oculis omnium viventium, volucres quoque caeli latet.
22. Propast paklena i Smrt izjavljuju: 'Za slavu njenu mi smo samo èuli.'
22. Perditio et mors dixerunt: “Auribus nostris audivimus famam eius”.
23. Jedino je Bog put njen proniknuo, on jedini znade gdje se nalazi.
23. Deus intellegit viam eius, et ipse novit locum illius.
24. Jer pogledom granice zemlje hvata i opaža sve pod svodom nebeskim.
24. Ipse enim fines mundi intuetur et omnia, quae sub caelo sunt, respicit.
25. Kad htjede vjetru odredit težinu i mjerilom svu vodu izmjeriti,
25. Qui fecit ventis pondus et aquas appendit in mensura,
26. kad je zakone daždu nametnuo i oblacima gromovnim putove,
26. quando ponebat pluviis legem et viam procellis sonantibus,
27. tad ju je vidio te izmjerio, uèvrstio i do dna ispitao.
27. tunc vidit illam et enarravit et praeparavit et investigavit.
28. A potom je rekao èovjeku: Strah Gospodnji - eto što je mudrost; 'Zla se kloni' - to ti je razumnost."
28. Et dixit homini: “Ecce timor Domini, ipsa est sapientia; et recedere a malo intellegentia””.
