Knjiga Izlaska, 21

1. "Ovo su propisi koje treba da im izložiš:

1. Haec sunt iudicia, quae propones eis:

2. Kad za roba kupiš jednoga Hebreja, neka služi šest godina. Sedme godine neka ode, bez otkupnine, slobodan.

2. Si emeris servum Hebraeum, sex annis serviet tibi; in septimo egredietur liber gratis.

3. Ako doðe sam, neka sam i ode; ako li je oženjen, neka s njim ide i njegova žena.

3. Si solus intraverit, solus exeat; si habens uxorem, et uxor egredietur simul.

4. Ako mu gospodar nabavi ženu, pa mu ona rodi bilo sinova bilo kæeri, i žena i njezina djeca neka pripadnu njezinu gospodaru, a on neka ide sam.

4. Sin autem dominus dederit illi uxorem, et pepererit filios et filias, mulier et liberi eius erunt domini sui; ipse vero exibit solus.

5. Ali ako rob otvoreno izjavi: 'Volim svoga gospodara, svoju ženu i svoju djecu, neæu da budem slobodan',

5. Quod si dixerit servus: "Diligo dominum meum et uxorem ac liberos, non egrediar liber",

6. neka ga onda njegov gospodar dovede k Bogu. Kad ga dovede k vratima ili dovratku, neka mu gospodar šilom probuši uho i neka mu trajno ostane u službi.

6. afferet eum dominus ad Deum et applicabit eum ad ostium vel postes perforabitque aurem eius subula; et erit ei servus in saeculum.

7. Kad èovjek proda svoju kæer za ropkinju, neka se ona ne oslobaða kao i muški robovi.

7. Si quis vendiderit filiam suam in famulam, non egredietur sicut servi exire consueverunt.

8. Ako se ne svidi svome gospodaru, koji ju je sebi bio odredio, neka joj dopusti da se otkupi. Nema prava prodati je strancima kad joj nije bio vjeran.

8. Si displicuerit oculis domini sui, cui tradita fuerat, faciat eam redimi; populo autem alieno vendendi non habebit potestatem, quia fraudavit eam.

9. A ako je odredi svome sinu, neka s njome postupa kao i sa kæeri.

9. Sin autem filio suo desponderit eam, iuxta morem filiarum faciet illi.

10. Ako se oženi drugom, ne smije prvoj uskraæivati hrane, odjeæe ili njezinih braènih prava.

10. Quod si alteram sibi acceperit, cibum et vestimentum et concubitum non negabit.

11. Ne bude li joj èinio ovo troje, neka je slobodna da ode bez otkupnine."

11. Si tria ista non fecerit ei, egredietur gratis absque pretio.

12. "Tko god udari èovjeka pa ga usmrti, neka se smræu kazni.

12. Qui percusserit hominem, et ille mortuus fuerit, morte moriatur.

13. Ali ako to ne uèini hotimièno, nego Bog pripusti da padne u njegovu šaku, odredit æu ti mjesto kamo može pobjeæi.

13. Qui autem non est insidiatus, sed Deus illum tradidit in manus eius, constituam tibi locum, in quem fugere debeat.

14. Tko hotimièno navali na svoga bližnjega te ga podmuklo ubije, odvuci ga i s moga žrtvenika da se pogubi.

14. Si quis de industria occiderit proximum suum et per insidias, ab altari meo evelles eum, ut moriatur.

15. Tko udari svoga oca ili svoju majku, neka se kazni smræu.

15. Qui percusserit patrem suum aut matrem, morte moriatur.

16. Tko otme èovjeka - bilo da ga proda, bilo da ga u svojoj vlasti zadrži - neka se kazni smræu.

16. Qui furatus fuerit hominem sive vendiderit eum sive inventus fuerit in manu eius, morte moriatur.

17. Tko prokune svoga oca ili svoju majku, neka se kazni smræu."

17. Qui maledixerit patri suo vel matri, morte moriatur.

18. "Ako se ljudi posvade, pa jedan od njih udari drugoga kamenom ili šakom, ali ovaj ne pogine nego padne u postelju,

18. Si rixati fuerint viri, et percusserit alter proximum suum lapide vel pugno, et ille mortuus non fuerit, sed iacuerit in lectulo,

19. ali poslije ustane i mogne izlaziti, makar i sa štapom, onda onome koji ga je udario neka je oprošteno, samo neka mu plati njegov gubitak vremena i pribavi mu posvemašnje izljeèenje.

19. si surrexerit et ambulaverit foris super baculum suum, impunitus erit, qui percusserit, ita tamen, ut operas eius deperditas et impensas pro medela restituat.

20. Ako tko udari batinom svoga roba ili svoju ropkinju te umru pod njegovom šakom, mora snositi osvetu.

20. Qui percusserit servum suum vel ancillam virga, et mortui fuerint in manibus eius, ultioni subiacetur.

21. Ali ako rob preživi dan-dva, neka se osveta ne provodi, jer je rob njegovo vlasništvo.

21. Sin autem uno die vel duobus supervixerit, non subiacebit poenae, quia pecunia illius est.

22. Ako se ljudi pobiju i udare trudnu ženu te ona pobaci, ali druge štete ne bude, onda onaj koji ju je udario neka plati odštetu koju zatraži njezin muž. On neka plati kako suci odrede.

22. Si rixati fuerint viri, et percusserit quis mulierem praegnantem et abortivum quidem fecerit, sed aliud quid adversi non acciderit, subiacebit damno, quantum maritus mulieris expetierit, et arbitri iudicaverint.

23. Bude li drugog zla, neka je kazna: život za život,

23. Sin autem quid adversi acciderit, reddet animam pro anima,

24. oko za oko, zub za zub, ruka za ruku, noga za nogu,

24. oculum pro oculo, dentem pro dente, manum pro manu, pedem pro pede,

25. opeklina za opeklinu, rana za ranu, modrica za modricu.

25. adustionem pro adustione, vulnus pro vulnere, livorem pro livore.

26. Udari li tko svoga roba ili svoju ropkinju u oko i upropasti ga, neka ga oslobodi zbog oka.

26. Si percusserit quispiam oculum servi sui aut ancillae et luscos eos fecerit, dimittet eos liberos pro oculo.

27. Ako izbije zub svome robu - ili svojoj ropkinji - neka ga oslobodi zbog zuba."

27. Dentem quoque si excusserit servo vel ancillae suae, dimittet eos liberos pro dente.

28. "Kad goveèe ubode èovjeka ili ženu pa ih usmrti, neka se kamenjem kamenuje. Njegovo se meso tada ne smije pojesti, a vlasniku njegovu neka je oprošteno.

28. Si bos cornu percusserit virum aut mulierem, et mortui fuerint, lapidibus obruetur, et non comedentur carnes eius; dominus autem bovis innocens erit.

29. Ali ako je to goveèe i prije bolo, a njegov vlasnik, iako opominjan, nije ga èuvao, pa ono usmrti èovjeka ili ženu, neka se to goveèe kamenuje; a i njegov se vlasnik ima pogubiti.

29. Quod si bos cornupeta fuerit ab heri et nudiustertius, et contestati sunt dominum eius, nec recluserit eum, occideritque virum aut mulierem: et bos lapidibus obruetur, et dominum illius occident.

30. Ako se vlasniku oznaèi otkupna cijena da svoj život iskupi, neka plati koliko mu se odredi.

30. Quod si pretium ei fuerit impositum, dabit pro anima sua, quidquid fuerit postulatus.

31. Ubode li goveèe djeèaka ili djevojèicu, neka se prema njemu postupi isto prema ovome pravilu.

31. Filium quoque vel filiam si cornu percusserit, simili sententiae subiacebit.

32. Ako ubode roba ili ropkinju, neka vlasnik isplati njihovu gospodaru trideset srebrnih šekela, a goveèe neka se kamenuje.

32. Si servum vel ancillam invaserit, triginta siclos argenti dabit domino; bos vero lapidibus opprimetur.

33. Kad tko ostavi bunar otvoren, ili tko iskopa bunar a ne pokrije ga, pa u nj upadne goveèe ili magare, vlasnik bunara ima dati naknadu:

33. Si quis aperuerit cisternam vel foderit et non operuerit eam, cedideritque bos vel asinus in eam,

34. neka isplati vlasniku u novcu, a uginula životinja neka njemu pripadne.

34. dominus cisternae reddet pretium iumentorum; quod autem mortuum est, ipsius erit.

35. Kad neèije goveèe ubode goveèe drugome te ono ugine, onda neka prodaju živo goveèe, a dobiveni novac neka podijele; i uginulo goveèe neka meðu sebe podijele.

35. Si bos alienus bovem alterius vulneraverit, et ille mortuus fuerit, vendent bovem vivum et divident pretium; cadaver autem mortui inter se dispertient.

36. Ali ako se zna da je to goveèe i prije bolo, a njegov ga gospodar nije èuvao, onda mora nadoknaditi goveèe za goveèe, dok æe uginulo živinèe biti njegovo."

36. Sin autem notum erat quod bos cornupeta esset ab heri et nudiustertius, et non custodivit eum dominus suus, reddet bovem pro bove et cadaver integrum accipiet.

37. "Tko ukrade goveèe ili marvinèe od sitne stoke, pa bilo da ga zakolje, bilo da ga proda, onda za jedno goveèe neka se vrati petero goveda, a za malo marvinèe èetvero marvinèadi.

37. Si quis furatus fuerit bovem aut ovem et occiderit vel vendiderit, quinque boves pro uno bove restituet et quattuor oves pro una ove.