Evanðelje po Luki, 12

1. Kad se uto skupilo mnoštvo, tisuæe i tisuæe, te su jedni druge gazili, poèe Isus govoriti najprije svojim uèenicima: "Èuvajte se kvasca farizejskoga, to jest licemjerja.

1. Interea multis turbis cir cumstantibus, ita ut se invi cem conculcarent, coepit dicere ad discipulos suos primum: “Attendite a fermento pharisaeorum, quod est hypocrisis.

2. Ništa nije skriveno što se neæe otkriti ni tajno što se neæe saznati.

2. Nihil autem opertum est, quod non reveletur, neque absconditum, quod non sciatur.

3. Naprotiv, sve što u tami rekoste, na svjetlu æe se èuti; i što ste po skrovištima u uho šaptali, propovijedat æe se po krovovima."

3. Quoniam, quae in tenebris dixistis, in lumine audientur; et, quod in aurem locuti estis in cubiculis, praedicabitur in tectis.

4. "A kažem vama, prijateljima svojim: ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, a nakon toga nemaju više što uèiniti.

4. Dico autem vobis amicis meis: Ne terreamini ab his, qui occidunt corpus et post haec non habent amplius, quod faciant.

5. Pokazat æu vam koga vam se bojati: onoga se bojte koji pošto ubije, ima moæ baciti u pakao. Da, velim vam, njega se bojte!

5. Ostendam autem vobis quem timeatis: Timete eum, qui postquam occiderit, habet potestatem mittere in gehennam. Ita dico vobis: Hunc timete.

6. Ne prodaje li se pet vrapèiæa za dva novèiæa? Pa ipak ni jednoga od njih Bog ne zaboravlja.

6. Nonne quinque passeres veneunt dipundio? Et unus ex illis non est in oblivione coram Deo.

7. A vama su i vlasi na glavi sve izbrojene. Ne bojte se! Vredniji ste nego mnogo vrabaca!"

7. Sed et capilli capitis vestri omnes numerati sunt. Nolite timere; multis passeribus pluris estis.

8. "A kažem vam: tko se god prizna mojim pred ljudima, i Sin Èovjeèji priznat æe se njegovim pred anðelima Božjim.

8. Dico autem vobis: Omnis, quicumque confessus fuerit in me coram hominibus, et Filius hominis confitebitur in illo coram angelis Dei;

9. A tko mene zanijeèe pred ljudima, bit æe zanijekan pred anðelima Božjim."

9. qui autem negaverit me coram hominibus, denegabitur coram angelis Dei.

10. "I tko god rekne rijeè na Sina Èovjeèjega, oprostit æe mu se. Ali tko pohuli protiv Duha Svetoga, neæe mu se oprostiti."

10. Et omnis, qui dicet verbum in Filium hominis, remittetur illi; ei autem, qui in Spiritum Sanctum blasphemaverit, non remittetur.

11. "Nadalje, kad vas budu dovodili pred sinagoge i poglavarstva i vlasti, ne budite zabrinuti kako æete se ili èime braniti, što li reæi!

11. Cum autem inducent vos in synagogas et ad magistratus et potestates, nolite solliciti esse qualiter aut quid respondeatis aut quid dicatis:

12. Ta Duh Sveti pouèit æe vas u taj èas što valja reæi."

12. Spiritus enim Sanctus docebit vos in ipsa hora, quae oporteat dicere”.

13. Tada mu netko iz mnoštva reèe: "Uèitelju, reci mome bratu da podijeli sa mnom baštinu."

13. Ait autem quidam ei de turba: “Magister, dic fratri meo, ut dividat mecum hereditatem”.

14. Nato mu on reèe: "Èovjeèe, tko me postavio sucem ili djeliocem nad vama?"

14. At ille dixit ei: “Homo, quis me constituit iudicem aut divisorem super vos?”.

15. I dometnu im: "Klonite se i èuvajte svake pohlepe: koliko god netko obilovao, život mu nije u onom što posjeduje."

15. Dixitque ad illos: “Videte et cavete ab omni avaritia, quia si cui res abundant, vita eius non est ex his, quae possidet”.

16. Kaza im i prispodobu: "Nekomu bogatu èovjeku obilno urodi zemlja

16. Dixit autem similitudinem ad illos dicens: “Hominis cuiusdam divitis uberes fructus ager attulit.

17. pa u sebi razmišljaše: 'Što da uèinim? Nemam gdje skupiti svoju ljetinu.'

17. Et cogitabat intra se dicens: “Quid faciam, quod non habeo, quo congregem fructus meos?”.

18. I reèe: 'Evo što æu uèiniti! Srušit æu svoje žitnice i podignuti veæe pa æu ondje zgrnuti sve žito i dobra svoja.

18. Et dixit: “Hoc faciam: destruam horrea mea et maiora aedificabo et illuc congregabo omne triticum et bona mea;

19. Tada æu reæi duši svojoj: dušo, evo imaš u zalihi mnogo dobara za godine mnoge. Poèivaj, jedi, pij, uživaj!'

19. et dicam animae meae: Anima, habes multa bona posita in annos plurimos; requiesce, comede, bibe, epulare”.

20. Ali Bog mu reèe: 'Bezumnièe! Veæ noæas duša æe se tvoja zaiskati od tebe! A što si pripravio, èije æe biti?'

20. Dixit autem illi Deus: “Stulte! Hac nocte animam tuam repetunt a te; quae autem parasti, cuius erunt?”.

21. Tako biva s onim koji sebi zgræe blago, a ne bogati se u Bogu."

21. Sic est qui sibi thesaurizat et non fit in Deum dives”.

22. Zatim reèe svojim uèenicima: "Zato vam kažem: ne budite zabrinuti za život: što æete jesti; ni za tijelo: u što æete se obuæi.

22. Dixitque ad discipulos suos: “Ideo dico vobis: nolite solliciti esse animae quid manducetis, neque corpori quid vestiamini.

23. Ta život je vredniji od jela i tijelo od odijela.

23. Anima enim plus est quam esca, et corpus quam vestimentum.

24. Promotrite gavrane! Ne siju niti žanju, nemaju spremišta ni žitnice, pa ipak ih Bog hrani. Koliko li ste vi vredniji od ptica!

24. Considerate corvos, quia non seminant neque metunt, quibus non est cellarium neque horreum, et Deus pascit illos; quanto magis vos pluris estis volucribus.

25. A tko od vas zabrinutošæu može svojemu stasu dodati lakat?

25. Quis autem vestrum cogitando potest adicere ad aetatem suam cubitum?

26. Ako dakle ni ono najmanje ne možete, što ste onda za ostalo zabrinuti?

26. Si ergo neque, quod minimum est, potestis, quid de ceteris solliciti estis?

27. Promotrite ljiljane, kako niti predu niti tkaju, a kažem vam: ni Salomon se u svoj svojoj slavi ne zaodjenu kao jedan od njih.

27. Considerate lilia quomodo crescunt: non laborant neque nent; dico autem vobis: Nec Salomon in omni gloria sua vestiebatur sicut unum ex istis.

28. Pa ako travu koja je danas u polju, a sutra se u peæ baca Bog tako odijeva, koliko li æe više vas, malovjerni!"

28. Si autem fenum, quod hodie in agro est et cras in clibanum mittitur, Deus sic vestit, quanto magis vos, pusillae fidei.

29. "Zato i vi: ne tražite što æete jesti, što piti. Ne uznemirujte se!

29. Et vos nolite quaerere quid manducetis aut quid bibatis et nolite solliciti esse.

30. Ta sve to traže pogani ovoga svijeta. Otac vaš zna da vam je sve to potrebno.

30. Haec enim omnia gentes mundi quaerunt; Pater autem vester scit quoniam his indigetis.

31. Nego, tražite kraljevstvo njegovo, a to æe vam se nadodati!"

31. Verumtamen quaerite regnum eius; et haec adicientur vobis.

32. "Ne boj se, stado malo: svidjelo se Ocu vašemu dati vam Kraljevstvo."

32. Noli timere, pusillus grex, quia complacuit Patri vestro dare vobis regnum.

33. "Prodajte što god imate i dajte za milostinju! Naèinite sebi kese koje ne stare, blago nepropadljivo na nebesima, kamo se kradljivac ne približava i gdje moljac ne rastaèe.

33. Vendite, quae possidetis, et date eleemosynam. Facite vobis sacculos, qui non veterescunt, thesaurum non deficientem in caelis, quo fur non appropiat, neque tinea corrumpit;

34. Doista, gdje vam je blago, ondje æe vam i srce biti."

34. ubi enim thesaurus vester est, ibi et cor vestrum erit.

35. "Neka vam bokovi budu opasani i svjetiljke upaljene,

35. Sint lumbi vestri praecincti et lucernae ardentes,

36. a vi slièni ljudima što èekaju gospodara kad se vraæa sa svadbe da mu odmah otvore èim stigne i pokuca.

36. et vos similes hominibus exspectantibus dominum suum, quando revertatur a nuptiis, ut, cum venerit et pulsaverit, confestim aperiant ei.

37. Blago onim slugama koje gospodar, kada doðe, naðe budne! Zaista, kažem vam, pripasat æe se, posaditi ih za stol pa æe pristupiti i posluživati ih.

37. Beati, servi illi, quos, cum venerit dominus, invenerit vigilantes. Amen dico vobis, quod praecinget se et faciet illos discumbere et transiens ministrabit illis.

38. Pa doðe li o drugoj ili o treæoj straži i naðe ih tako, blago njima!"

38. Et si venerit in secunda vigilia, et si in tertia vigilia venerit, et ita invenerit, beati sunt illi.

39. "A ovo znajte: kad bi domaæin znao u koji èas kradljivac dolazi, ne bi dao prokopati kuæe.

39. Hoc autem scitote, quia, si sciret pater familias, qua hora fur veniret, non sineret perfodi domum suam.

40. I vi budite pripravni jer u èas kad i ne mislite Sin Èovjeèji dolazi."

40. Et vos estote parati, quia, qua hora non putatis, Filius hominis venit”.

41. Nato æe Petar: "Gospodine, govoriš li tu prispodobu samo za nas ili i za sve?"

41. Ait autem Petrus: “Domine, ad nos dicis hanc parabolam an et ad omnes?”.

42. Reèe Gospodin: "Tko li je onaj vjerni i razumni upravitelj što æe ga gospodar postaviti nad svojom poslugom da im u pravo vrijeme daje obrok?

42. Et dixit Dominus: “Quis putas est fidelis dispensator et prudens, quem constituet dominus super familiam suam, ut det illis in tempore tritici mensuram?

43. Blago onome sluzi kojega gospodar kada doðe, naðe da tako radi.

43. Beatus ille servus, quem, cum venerit dominus eius, invenerit ita facientem.

44. Uistinu, kažem vam, postavit æe ga nad svim imanjem svojim."

44. Vere dico vobis: Supra omnia, quae possidet, constituet illum.

45. "No rekne li taj sluga u srcu: 'Okasnit æe gospodar moj' pa stane tuæi sluge i sluškinje, jesti, piti i opijati se,

45. Quod si dixerit servus ille in corde suo: “Moram facit dominus meus venire”, et coeperit percutere pueros et ancillas et edere et bibere et inebriari,

46. doæi æe gospodar toga sluge u dan u koji mu se ne nada i u èas u koji i ne sluti; rasjeæi æe ga i dodijeliti mu udes meðu nevjernicima."

46. veniet dominus servi illius in die, qua non sperat, et hora, qua nescit, et dividet eum partemque eius cum infidelibus ponet.

47. "I onaj sluga što je znao volju gospodara svoga, a nije bio spreman ili nije uèinio po volji njegovoj, dobit æe mnogo udaraca.

47. Ille autem servus, qui cognovit voluntatem domini sui et non praeparavit vel non fecit secundum voluntatem eius, vapulabit multis;

48. A onaj koji nije znao, ali je uèinio što zaslužuje udarce, dobit æe malo udaraca. Kome je god mnogo dano, od njega æe se mnogo iskati. Kome je mnogo povjereno, više æe se od njega iskati."

48. qui autem non cognovit et fecit digna plagis, vapulabit paucis. Omni autem, cui multum datum est, multum quaeretur ab eo; et cui commendaverunt multum, plus petent ab eo.

49. "Oganj doðoh baciti na zemlju pa što hoæu ako je veæ planuo!

49. Ignem veni mittere in terram et quid volo? Si iam accensus esset!

50. Ali krstom mi se krstiti i kakve li muke za me dok se to ne izvrši!"

50. Baptisma autem habeo baptizari et quomodo coartor, usque dum perficiatur!

51. "Mislite li da sam došao mir dati na zemlji? Nipošto, kažem vam, nego razdjeljenje.

51. Putatis quia pacem veni dare in terram? Non, dico vobis, sed separationem.

52. Ta bit æe odsada petorica u jednoj kuæi razdijeljena: razdijelit æe se trojica protiv dvojice i dvojica protiv trojice -

52. Erunt enim ex hoc quinque in domo una divisi: tres in duo, et duo in tres;

53. otac protiv sina i sin protiv oca, mati protiv kæeri i kæi protiv matere, svekrva protiv snahe i snaha protiv svekrve."

53. dividentur pater in filium et filius in patrem, mater in filiam et filia in matrem, socrus in nurum suam et nurus in socrum”.

54. Zatim je govorio mnoštvu: "Kad opazite da se oblak diže na zapadu, odmah kažete: 'Kiša æe!' I bude tako.

54. Dicebat autem et ad turbas: “Cum videritis nubem orientem ab occasu, statim dicitis: “Nimbus venit”, et ita fit;

55. Kad zapuše južnjak, kažete: 'Bit æe vruæine!' I bude.

55. et cum austrum flantem, dicitis: “Aestus erit”, et fit.

56. Licemjeri! Lice zemlje i neba umijete rasuditi, kako onda ovo vrijeme ne rasuðujete?"

56. Hypocritae, faciem terrae et caeli nostis probare, hoc autem tempus quomodo nescitis probare?

57. "Zašto sami od sebe ne sudite što je pravo?

57. Quid autem et a vobis ipsis non iudicatis, quod iustum est?

58. Kad s protivnikom ideš glavaru, na putu sve uloži da ga se oslobodiš pa te ne odvuèe k sucu. Sudac æe te predati izvršitelju, a izvršitelj baciti u tamnicu.

58. Cum autem vadis cum adversario tuo ad principem, in via da operam liberari ab illo, ne forte trahat te apud iudicem, et iudex tradat te exactori, et exactor mittat te in carcerem.

59. Kažem ti: neæeš iziæi odande dok ne isplatiš do posljednjega novèiæa."

59. Dico tibi: Non exies inde, donec etiam novissimum minutum reddas”.