1 Aleluja! Hvalite Jahvu jer je dobar, jer je vjeèna ljubav njegova!
2 Tko æe izreæ' djela moæi Jahvine, tko li mu iskazat' sve pohvale?
3 Blaženi što drže naredbe njegove i èine pravo u svako doba!
4 Sjeti me se, Jahve, po dobroti prema svome puku, pohodi me spasenjem svojim
5 da uživam sreæu izabranih tvojih, da se radujem radosti naroda tvoga, da tvojom se baštinom ponosim.
6 Zgriješismo kao oci naši, èinismo bezakonje, bezbožno radismo.
7 Oci naši u Egiptu, nehajni za èudesa tvoja, ne spominjahu se velike ljubavi tvoje, veæ na Svevišnjeg digoše se na Crvenom moru.
8 Al' on ih izbavi rad' imena svoga da pokaže silu svoju.
9 Zapovjedi Crvenome moru, i presahnu ono, provede ih izmed valÄa kao kroz pustinju.
10 Iz ruku mrzitelja njih izbavi, oslobodi iz ruku dušmana.
11 I prekriše vode neprijatelje njine, ne ostade nijednoga od njih.
12 Vjerovahu rijeèima njegovim i hvale mu pjevahu.
13 Zaboraviše brzo djela njegova, ne uzdaše se u volju njegovu.
14 Pohlepi se daše u pustinji, iskušavahu Boga u samoæi.
15 I dade im što iskahu, al' u duše njine on groznicu posla.
16 Zavidješe tada Mojsiju u taboru, Aronu, kog posveti Jahve.
17 Otvori se zemlja, Datana proždrije, Abiramovo pokri mnoštvo.
18 Oganj pade na sve mnoštvo njino i zlotvore plamen sažga.
19 Naèiniše tele na Horebu, klanjahu se liku od zlata slivenu.
20 Zamijeniše Slavu svoju likom bika što proždire travu.
21 Zaboraviše Boga, koji ih izbavi u Egiptu znamenja èineæi
22 i èudesa u Kamovoj zemlji i strahote na Crvenome moru.
23 Veæ namisli da ih satre, al' Mojsije, izabranik njegov, zauze se za njih da srdžbu mu odvrati, te ih ne uništi.
24 Prezreše oni zemlju željkovanu ne vjerujuæ' njegovoj rijeèi.
25 Mrmljahu pod šatorima svojim, ne poslušaše glasa Jahvina.
26 Zakle se tada podignutom rukom: sve æe ih pokosit' u pustinji,
27 potomstvo njino með' narode razbacat', njih razasut' po zemljama.
28 Posvetiše se Baal Peoru i jedoše žrtve bogova mrtvih.
29 Razjariše ga nedjelima svojim, i on na njih pošast baci.
30 Al' se Pinhas diže, sud izvrši i pošasti nesta tada.
31 U zasluge to mu uðe u sva pokoljenja dovijeka.
32 Razjariše ga opet kraj voda meripskih, i Mojsija zlo pogodi zbog njih,
33 jer mu duh veæ ogorèiše, nesmotrenu rijeè izusti.
34 I ne istrijebiše naroda za koje im Jahve bješe naredio.
35 S poganima miješahu se, nauèiše djela njina.
36 Štovahu likove njihove, koji im postaše zamka.
37 Žrtvovahu sinove svoje i svoje kæeri zlodusima.
38 Prolijevahu krv nevinu, krv sinova i kæeri svojih, koje žrtvovahu likovima kanaanskim. Zemlja bješe krvlju okaljana,
39 djelima se svojim uprljaše, uèiniše preljub svojim nedjelima.
40 Na svoj narod Jahve srdžbom planu, zgadi mu se njegova baština.
41 Predade ih u ruke pogana te vladahu njima mrzitelji njini.
42 Muèili ih neprijatelji i tlaèili rukom svojom.
43 Preèesto ih izbavljaše, al' ga razjariše naumima svojim: pokošeni bjehu za bezakonja svoja.
44 On pogleda opet na nevolju njinu kad njihove molitve zaèu
45 i sjeti se svog Saveza s njima, sažali se na njih u velikom milosrðu svome.
46 Uèini da naðu milost u onih što ih bjehu zarobili.
47 Spasi nas, Jahve, Bože naš, i saberi nas od bezbožnih naroda da slavimo tvoje sveto ime, da se tvojom slavom ponosimo.
48 Blagoslovljen Jahve, Bog Izraelov, od vijeka dovijeka! I sav narod neka kaže: "Amen! Aleluja!"
Versículos relacionados com Psalmi, 106:
Psalam 106 odraz je povijesti Izraela i njegovog odnosa s Bogom, obuhvaćajući i božansku milost i ljudsku nevjeru. Psalmist započinje poticanjem ljudi da zahvaljuju Bogu, a zatim sažima priču o Izraelu, uključujući Izlazak, Sinaj, Putovanje pustinje i osvajanje obećane zemlje, naglašavajući mnogo puta da su se ljudi pobunili protiv Boga i njegove posljedice. Evo pet stihova povezanih s temama obuhvaćenim psalmom 106:
Psalam 106:1: "Hvalite Gospoda. Hvalite Gospoda, jer je dobar; jer njegova ljubaznost traje zauvijek." Ovaj stih je poticaj da ljudi pohvale Gospoda, prepoznajući njihovu dobrotu i milost.
Psalam 106:6: "Sagriješili smo, poput naših roditelja; počinili smo bezakonje, pobijedili smo." Ovaj stih prepoznaje nevjeru naroda Izraela i njegovu sklonost odlasku od Boga.
Psalam 106:21-22: "Zaboravili su na Boga, njegovog Spasitelja, koji je u Egiptu učinio velike stvari, pita se u zemlji Cam, strahujućih stvari u Crvenom moru." Ovaj stih naglašava Božju milost u oslobađanju naroda Izraela iz Egipta i njihovu vjernost da ih vode kroz pustinju.
Psalam 106:32-33: "Također su ga nervirali zbog meribanskih voda, i zbog njih su loše uspjeli zbog njih; jer su pogoršali njegov duh tako da je nesmotreno govorio usana." Ovaj stih podsjeća na nevjeru naroda Izraela u Meribu, gdje su se žalili na Boga i izazvali Mojsijev gnjev.
Psalam 106:43: "Mnogo puta su ih isporučili, ali pobunili su se s njima u svojoj svrsi i zaklali su ih njihova bezakonja." Ovaj stih ističe Božju milost da se oslobodi naroda Izraela svojih neprijatelja, ali također prepoznaje nevjeru ljudi da se više puta pobuni protiv njega.
Chapters: