Eclesiástico, 38
1. Da al médico, por sus servicios, los honores que merece, que también a él le creó el Señor.
1. Èasti lijeènika èašæu koja mu pripada zbog njegove službe, jer je i njega Gospod stvorio.
2. Pues del Altísimo viene la curación, como una dádiva que del rey se recibe.
2. Lijeèenje od Svevišnjeg dolazi, kao što se dar od kralja dobiva.
3. La ciencia del médico realza su cabeza, y ante los grandes es admirado.
3. Znanje uzdiže glavu lijeèniku i moænici ga poštuju.
4. El Señor puso en la tierra medicinas, el varón prudente no las desdeña.
4. Gospod od zemlje pravi lijekove i razborit ih èovjek ne odbacuje.
5. ¿No fue el agua endulzada con un leño para que se conociera su virtud?
5. Nije li po drvetu voda postala slatka, pokazujuæ' tako svoju moæ?
6. El mismo dio a los hombres la ciencia para que se gloriaran en sus maravillas.
6. Ljudima je dao znanost da uzmognu slaviti snagu djela njegovih.
7. Con ellas cura él y quita el sufrimiento, con ellas el farmacéutico hace mixturas.
7. Njima se lijeèi i bol ublažuje, od njih ljekarnik lijekove priprema.
8. Así nunca se acaban sus obras, y de él viene la paz sobre la haz de la tierra.
8. Tako nema kraja djelima njegovim i po njemu se blagostanje širi svijetom.
9. Hijo, en tu enfermedad, no seas negligente, sino ruega al Señor, que él te curará.
9. Sine moj, u bolesti ne budi potišten, veæ se Bogu moli jer on zdravlje daje.
10. Aparta las faltas, endereza tus manos, y de todo pecado purifica el corazón.
10. Bježi od nepravde i ne budi pristran, i od svih grijeha oèisti srce.
11. Ofrece incienso y memorial de flor de harina, haz pingües ofrendas según tus medios.
11. Prinesi žrtvu blagomirisnu i spomen-žrtvu i pretio dar prema imanju svojem.
12. Recurre luego al médico, pues el Señor le creó también a él, que no se aparte de tu lado, pues de él has menester.
12. Ali i lijeèniku mjesta daj, i njega je Gospod stvorio: nek' nije daleko od tebe, jer i on je potreban.
13. Hay momentos en que en su mano está la solución,
13. Katkad je spas u ruci njihovoj,
14. pues ellos también al Señor suplicarán que les ponga en buen camino hacia el alivio y hacia la curación para salvar tu vida.
14. jer se i oni Bogu utjeèu da im poda milost izljeèenja i lijek za spas života.
15. El que peca delante de su Hacedor ¡caiga en manos del médico!
15. Tko griješi pred Stvoriteljem svojim nek padne u ruke lijeènièke.
16. Hijo, por un muerto lágrimas derrama, como quien sufre cruelmente, entona la lamentación; según el ceremonial entierra su cadáver y no seas negligente con su sepultura.
16. Sine moj, roni suze nad mrtvim, tužaljkom prokukaj kao patnik skrhan: ukopaj mu tijelo prema obièaju i ne uskrati poèasti grobu njegovu.
17. Llora amargamente, date fuertes golpes de pecho, haz el duelo según su dignidad, un día o dos, para evitar murmullos; después, consuélate de la tristeza.
17. Gorko plaèi i žarko ridaj i pokaži žalost koju zaslužuje: jedan ili dva dana, da izbjegneš govorkanje, a potom se utješi od žalosti svoje.
18. Porque de la tristeza sale la muerte, la tristeza del corazón enerva las fuerzas.
18. Jer od tuge dolazi prijeka smrt, i žalost slabi snagu životnu.
19. En la adversidad permanece también la tristeza, una vida de miseria va contra el corazón.
19. Neka žalost proðe s pogrebom, jer je život u žalosti nepodnošljiv.
20. No des tu corazón a la tristeza, evítala acordándote del fin.
20. Ne prepuštaj srce svoje žalosti: odagnaj je i misli na svoj svršetak.
21. No lo olvides: no hay retorno, a él no le aprovechará, y te harás daño a ti mismo.
21. I ne zaboravi: povratka nema; njemu ne koristiš, a sebi udiš.
22. «Recuerda mi sentencia, que será también la tuya: a mí ayer, a ti te toca hoy.»
22. Misli na njegovu kob koja je i tvoja: juèer meni, danas tebi.
23. Cuando un muerto reposa, deja en paz su memoria, consuélate de él, porque su espíritu ha partido.
23. Kad mrtvac poèine, nek' poèine i spomen njegov i utješi se kad izaðe njegov duh.
24. La sabiduría del escriba se adquiere en los ratos de sosiego, el que se libera de negocios se hará sabio.
24. U dokolici je mudrost zakonoznanca, i tko je od poslova slobodan postaje mudar.
25. ¿Cómo va a hacerse sabio el que empuña el arado, y se gloría de tener por lanza el aguijón, el que conduce bueyes, los arrea en sus trabajos y no sabe hablar más que de novillos?
25. Kako æe omudriti onaj tko upravlja plugom i komu je sva slava u šiljku ostana, tko tjera volove i bavi se radom oko njih i koji govori samo o teladi:
26. Aplica su corazón a abrir surcos, y sus vigilias a cebar terneras.
26. um je njegov obuzet brazdama koje slijedi, a bdijenja mu prolaze u tovu junadi.
27. De igual modo todo obrero o artesano, que trabaja día y noche; los que graban las efigies de los sellos, y su afán se centra en variar los detalles; ponen todo su corazón en igualar el modelo y gastan sus vigilias en rematar la obra.
27. Tako i svi radnici i rukotvorci koji rade i dan i noæ: oni koji rezbare peèatnjake i trude se neprestano oko novih šara svesrdno teže za što veæom sliènošæu uzoru i bde noæu da usavrše svoje djelo.
28. También el herrero sentado junto al yunque, atento a los trabajos del hierro; el vaho del fuego sus carnes derrite, en el calor de la fragua se debate, el ruido del martillo le ensordece, y en el modelo del objeto tiene fijos sus ojos; pone su corazón en concluir sus obras, y sus vigilias en adornarlas al detalle.
28. Tako i kovaè koji sjedi pokraj nakovnja i promatra sirovo željezo: dah ognja peèe mu kožu, a on se oko vrela ognjišta napreže; zvuk èekiæa zaglušuje uho njegovo, oèi upire u uzorak pred sobom; srcem misli na svršetak posla svog i noæu bdi da ga usavrši.
29. De igual modo el alfarero sentado a su tarea y dando a la rueda con sus pies, preocupado sin cesar por su trabajo, toda su actividad concentrada en el número;
29. Tako i lonèar koji sjedi kod posla svog i okreæe toèak nogama: uvijek je u brizi za djelo svoje i sve su mu kretnje odbrojane.
30. con su brazo moldea la arcilla, con sus pies vence su resistencia; pone su corazón en acabar el barnizado, y gasta sus vigilias en limpiar el horno.
30. Rukom daje oblik glini, a nogama je gnjeèi; srcem misli na laštenja i bdi noæu da peæ oèisti.
31. Todos éstos ponen su confianza en sus manos, y cada uno se muestra sabio en su tarea.
31. Svi se oni u ruke uzdaju, i svaki je vièan svome poslu.
32. Sin ellos no se construiría ciudad alguna, ni se podría habitar ni circular por ella.
32. Bez njih se nijedan grad ne može sagraditi, a nema ni naselja ni putovanja.
33. Mas para el consejo del pueblo no se les busca, ni se les distingue en la asamblea. No se sientan en sitial de juez, ni meditan en la alianza del juicio.
33. Ali njih ne pitaju u vijeæu narodnom i ne istièu se u opæini. Ne sjede na stolici sudaèkoj i ne shvaæaju Zakona zavjetnoga.
34. No demuestran instrucción ni juicio, ni se les encuentra entre los que dicen máximas. Pero aseguran la creación eterna, el objeto de su oración son los trabajos de su oficio.
34. Ne istièu se naobrazbom ni zdravom rasudbom i nema ih meðu tvorcima mudrih izreka. Ali oni održavaju stvoreni svijet i molitva im je na djelo usmjerena.
