Prva knjiga o kraljevima, 5

1. Salomon je proširio svoju vlast nad svim kraljevstvima od Rijeke sve do zemlje filistejske i do meðe egipatske. Ona su donosila svoj danak i služila Salomonu sve dane njegova života.

1. Salomon autem erat in dicione sua habens omnia regna a Flu mine usque ad terram Philisthim et ad terminum Aegypti offerentium sibi munera et servientium ei cunctis diebus vitae eius.

2. Svakoga je dana trebalo Salomonu za hranu: trideset kora finoga brašna i šezdeset kora obiènog brašna,

2. Erat autem cibus Salomonis per dies singulos triginta chori similae et sexaginta chori farinae,

3. deset ugojenih volova, dvadeset volova s paše, stotinu ovaca, osim jelena, srna, divokoza i ugojene peradi.

3. decem boves pingues et viginti boves pascuales et centum oves, excepta venatione cervorum, caprearum atque bubalorum et avium altilium.

4. Jer on je vladao nad svime onkraj Rijeke - od Tafse do Gaze, nad svim kraljevima s onu stranu Eufrata - i imao je mir po svim granicama naokolo.

4. Ipse enim obtinebat omnem regionem, quae erat trans Flumen, a Thaphsa usque Gazam, et cunctos reges illarum regionum; et habebat pacem ex omni parte in circuitu.

5. Juda i sav Izrael živjeli su bez straha, svaki pod svojom lozom i pod svojom smokvom, od Dana sve do Beer Šebe, svega vijeka Salomonova.

5. Habitabatque Iuda et Israel absque timore ullo, unusquisque sub vite sua et sub ficu sua a Dan usque Bersabee cunctis diebus Salomonis.

6. Salomon je imao èetrdeset tisuæa konja za vuèu i dvanaest tisuæa za jahanje.

6. Et habebat Salomon quattuor milia praesepia equorum currulium et duodecim milia equestres.

7. Ti su se namjesnici brinuli o opskrbi kralja Salomona i sviju koji su imali dijela za kraljevim stolom, svaki po mjesec dana; i nisu dopuštali da ièega ponestane.

7. Et praebebant supradicti praefecti necessaria mensae regis Salomonis et convivarum eius cum ingenti cura, unusquisque in suo mense.

8. I jeèam i slamu za konje i tegleæu marvu donosili su na mjesto gdje se zadržavao, svaki kako bi ga zapalo.

8. Hordeum quoque et paleas equorum et iumentorum deferebant in locum, ubi erat unicuique constitutum.

9. Jahve je dao Salomonu mudrost i izuzetnu razboritost i srce široko kao pijesak na obali morskoj.

9. Dedit quoque Deus sapientiam Salomoni et prudentiam multam nimis et latitudinem cordis quasi arenam, quae est in litore maris.

10. Mudrost je Salomonova bila veæa od mudrosti svih sinova Istoka i od sve mudrosti Egipta.

10. Et praecedebat sapientia Salomonis sapientiam omnium Orientalium et Aegyptiorum;

11. Bio je mudriji od svih ljudi, od Etana Ezrahanina, od Hemana, Kalkola i Darde, sinova Maholovih; njegovo se ime pronosilo meðu svim narodima unaokolo.

11. et erat sapientior cunctis hominibus, sapientior Ethan Ezrahita et Heman et Chalchol et Darda filiis Mahol et erat nominatus in universis gentibus per circuitum.

12. Izrekao je tri tisuæe mudrih izreka, a njegovih je pjesama bilo tisuæu i pet.

12. Locutus est quoque Salomon tria milia parabolas, et fuerunt carmina eius quinque et mille.

13. Zborio je o drveæu: od cedra što je na Libanonu pa do izopa što klija na zidu; raspravljao je o životinjama, o pticama, o gmazovima i o ribama.

13. Et disputavit super lignis, a cedro, quae est in Libano, usque ad hyssopum, quae egreditur de pariete; et disseruit de iumentis et volucribus et reptilibus et piscibus.

14. Dolazili su od sviju naroda da èuju mudrost Salomonovu, od svih zemaljskih kraljeva koji su èuli glas o njegovoj mudrosti.

14. Et veniebant de cunctis populis ad audiendam sapientiam Salomonis, ab universis regibus terrae, qui audiebant sapientiam eius.

15. Tirski kralj Hiram posla svoje sluge Salomonu, jer bijaše èuo da su ga pomazali za kralja na mjesto njegova oca, a Hiram je svagda bio prijatelj Davidov.

15. Misit quoque Hiram rex Tyri servos suos ad Salomonem; audivit enim quod ipsum unxissent regem pro patre eius, quia amicus fuerat Hiram David omni tempore.

16. Tada Salomon poruèi Hiramu:

16. Misit autem et Salomon ad Hiram dicens:

17. "Ti znaš dobro da moj otac David nije mogao sagraditi Doma imenu Jahve, svoga Boga, zbog ratova kojima su ga okružili neprijatelji sa svih strana, sve dok ih Jahve nije položio pod stopala nogu njegovih.

17. “Tu scis voluntatem David patris mei et quia non potuerit aedificare domum nomini Domini Dei sui propter bella imminentia per circuitum, donec daret Dominus eos sub vestigio pedum eius.

18. Sada mi je Jahve, Bog moj, dao mir posvuda unaokolo: nemam neprijatelja ni zlih udesa.

18. Nunc autem requiem dedit Dominus Deus meus mihi per circuitum; non est adversarius neque occursus malus.

19. Namjeravam, dakle, sagraditi Dom imenu Jahve, Boga svoga, kako je Jahve rekao mome ocu Davidu: 'Tvoj sin koga æu mjesto tebe postaviti na tvoje prijestolje, on æe sagraditi Dom mome Imenu.'

19. Quam ob rem cogito aedificare templum nomini Domini Dei mei, sicut locutus est Dominus David patri meo dicens: “Filius tuus, quem dabo pro te super solium tuum, ipse aedificabit domum nomini meo”.

20. Stoga sada zapovjedi da mi nasijeku cedrova na Libanonu; moje æe sluge biti sa slugama tvojim, i ja æu platiti nadnicu tvojim slugama prema svemu kako mi odrediš. Ti znaš dobro da u nas nema ljudi koji umiju sjeæi drva kao Sidonci."

20. Praecipe igitur, ut praecidant mihi cedros de Libano, et servi mei sint cum servis tuis; mercedem autem servorum tuorum dabo tibi quamcumque praeceperis; scis enim quoniam non est in populo meo vir, qui noverit ligna caedere sicut Sidonii”.

21. Kada je Hiram primio Salomonovu poruku, veoma se obradova i reèe: "Neka je blagoslovljen danas Jahve koji je dao mudra sina Davidu, koji upravlja ovim velikim narodom."

21. Cum ergo audisset Hiram verba Salomonis, laetatus est valde et ait: “Benedictus Dominus hodie, qui dedit David filium sapientissimum super populum hunc plurimum”.

22. I Hiram javi Salomonu: "Primio sam tvoju poruku. Ispunit æu u svemu tvoju želju glede drva cedrova i drva èempresova.

22. Et misit Hiram ad Salomonem dicens: “Audivi, quaecumque mandasti mihi; ego faciam omnem voluntatem tuam in lignis cedrinis et abiegnis.

23. Moje æe ih sluge dopremiti s Libanona na more, složit æu ih u splavi i pustiti ih morem do mjesta koje æeš mi oznaèiti; ondje æu ih razložiti i ti æeš ih uzeti. Ti æeš pak ispuniti moju želju i dati hranu mojoj èeljadi."

23. Servi mei deponent ea de Libano ad mare, et ego componam ea in ratibus in mari usque ad locum, quem significaveris mihi, et applicabo ea ibi, et tu tolles ea; praebebisque necessaria mihi, ut detur cibus domui meae”.

24. Hiram je davao Salomonu drva cedrova i èempresova koliko je htio,

24. Itaque Hiram dabat Salomoni ligna cedrina et ligna abiegna iuxta omnem voluntatem eius.

25. a Salomon je davao Hiramu dvadeset tisuæa kora pšenice za hranu ljudstvu, i dvadeset tisuæa kora ulja od tiještenih maslina. Toliko je Salomon davao Hiramu godinu za godinom.

25. Salomon autem praebebat Hiram viginti milia chororum tritici in cibum domui eius et viginti choros purissimi olei; haec tribuebat Salomon Hiram per annos singulos.

26. Jahve je dao mudrost Salomonu, kako mu bijaše obeæao; izmeðu Hirama i Salomona vladao je mir te oni sklopiše savez.

26. Dedit quoque Dominus sapientiam Salomoni, sicut locutus est ei; et erat pax inter Hiram et Salomonem, et percusserunt foedus ambo.

27. Tada diže kralj Salomon kuluèare iz svega Izraela; kuluèara je bilo u svemu trideset tisuæa ljudi.

27. Elegitque rex Salomon operas de omni Israel, et erat indictio triginta milia virorum.

28. Slao ih je naizmjence na Libanon, svakog mjeseca deset tisuæa ljudi: bili su mjesec dana na Libanonu, a dva mjeseca kod kuæe. Adoniram je bio nad svim kuluèarima.

28. Mittebatque eos in Libanum decem milia per menses singulos vicissim, ita ut duobus mensibus essent in domibus suis; et Adoniram erat super huiuscemodi indictione.

29. Salomon je imao i sedamdeset tisuæa nosaèa tereta, osamdeset tisuæa kamenorezaca u gori,

29. Fueruntque Salomoni septuaginta milia eorum, qui onera portabant, et octoginta milia latomorum in monte,

30. ne raèunajuæi glavara službenièkih koji su upravljali poslovima; njih je bilo tri tisuæe i tri stotine, a upravljali su narodom zaposlenim na radovima.

30. absque praepositis, qui praeerant singulis operibus numero trium milium et trecentorum praecipientium populo, his, qui faciebant opus.

31. Kralj je zapovjedio da lome gromade biranog kamena i da ih klešu za temelje Hrama.

31. Praecepitque rex, ut tollerent lapides grandes, lapides pretiosos in fundamentum templi, lapides quadratos;

32. Graditelji Salomonovi i Hiramovi, i oni iz Gibela, tesali su i pripremali drvo i klesali za gradnju Hrama.

32. dolaverunt ergo caementarii Salomonis, caementarii Hiram et Giblii ligna et lapides et praeparaverunt ad aedificandam domum.