Biblija u jednoj godini.

Na 284. dan istražujemo hrabrost i vjeru koju su Makabejci pokazali u odlučujućim bitkama. Sirah 7-9 naglašava etiku, integritet i razboritost. Izreke 22:5-8 uče nas o pažljivom planiranju i putovima razboritosti, jačajući naš svakodnevni život iz božanske perspektive.

1. Matatiju je naslijedio sin njegov Juda Makabej.

2. Podupriješe ga sva njegova braæa i sve pristalice njegova oca i oduševljeno povedoše rat Izraelov.

3. On proširi nadaleko slavu svoga naroda. Poput diva on se u oklop obukao, bojno oružje sebi pripasao. Mnoge je bojeve zametnuo, oštrim maèem tabor štiteæi.

4. Premac lavu svojim djelima, postade k'o laviæ što za plijenom rièe.

5. Gonio je otpadnike, trag im njušeæi; palio je tlaèitelje svoga naroda.

6. Od straha pred njim dah im prestajao, bezakonici pred njim drhtahu. Spasenje se ruci njegovoj posreæilo.

7. Mnogog kralja on je ojadio, a Jakova djelima obradovao. Dok je vijeka blagoslivljat æe se uspomena njegova.

8. Obilazio gradovima Jude da istrijebi iz njih bezbožnike, od Izraela srdžbu da odvrati.

9. Do krajeva zemlje ime mu doprlo, oko sebe sabra raspršene.

10. Apolonije sabra pogane i velika vojska krenu iz Samarije da zavojšti na Izraela.

11. Saznao za to Juda, pa ga presrete, potuèe ga i ubi. Mnogi nasmrt ranjeni pogiboše, a ostali pobjegoše.

12. Oplijeniše ih, a Juda sebi prisvoji maè Apolonijev i nosio ga je u boju svega svog života.

13. Kad je Seron, sirski vojvoda, èuo da je Juda skupio oko sebe ljude, zbor vjernih, spremnih da svaki èas krenu u rat,

14. reèe: "Steæi æu ime i proslavit æu se u kraljevstvu ako se zaratim s Judom i sa svima njegovima koji preziru kraljevu rijeè."

15. I krenu i uzaðe s njim snažna vojska bezbožnika da ga potpomognu i da se osvete sinovima Izraelovim.

16. Dok je uzlazio uza strmen Bet Horona, isprijeèi mu se Juda sa šakom ljudi.

17. Kad ovi ugledaju vojsku koja je izlazila na njih, rekoše Judi: "Kako æe se oduprijeti nas šaèica tome silnom mnoštvu? K tome smo obnemogli, cio dan bez hrane."

18. A Juda im odgovori: "Lako se može dogoditi da i šaèica ljudi ukliješti mnoštvo. A Nebu je svejedno izvojevati spasenje s mnogima ili sa šaèicom.

19. Pobjeda u ratu ne zavisi od jaèine vojske, jer nam od Neba dolazi jakost.

20. Ovi izlaze na nas u premoæi drskosti i bezakonja, da istrijebe nas i naše žene i djecu našu i da nas oplijene,

21. a mi vojujemo za goli život i za svoje svete uredbe.

22. Zato æe ih Gospod pred našim oèima satrti, i ništa se ne bojte."

23. Tako reèe i obori se iznenada na njih i razbi Serona i svu njegovu vojsku.

24. Naže za njima niz kosinu Bet Horona sve do ravnice. Pade ih kakvih osam stotina ljudi, a ostali pobjegoše u Filisteju.

25. I zavlada strah pred Judom i braæom njegovom i obuze prepast sve okolne narode.

26. Do kralja doprije ime njegovo i po svim se narodima pripovijedalo o Judinim djelima.

27. Kad je sve to èuo kralj Antioh, planu on gnjevom i posla da se skupe sve snage njegova kraljevstva - vojska silna.

28. Otvori svoje riznice i isplati vojsku za godinu dana i naredi da bude spremna za svaku priliku.

29. Uto opazi da presušuje blago u njegovim riznicama i da su mu državni dohoci sve manji zbog razdora i udaraca kojima je izmuèio zemlju zatiruæi zakone koji postojahu odiskona.

30. Poboja se dakle da neæe, kako je veæ bivalo, imati odakle podmiriti troškove i smoæi darove što ih je prije dijelio podašnom rukom, premašujuæi u tom svoje prethodnike.

31. U toj je tjeskobi odluèi poæi na Perziju da prigrabi danak od zemalja i da tako namakne mnogo novca.

32. Ostavi Liziju, èovjeka ugledna, kraljevskog roda, da vodi državne poslove od Eufrata pa do egipatske granice.

33. I povjeri mu skrbništvo nad svojim sinom Antiohom sve dok se on ne vrati.

34. Preda mu polovicu svoje vojske s bojnim slonovima i dade mu naredbe o svemu što je naumio, osobito o stanovnicima Judeje i Jeruzalema:

35. da se pošalje na njih vojska, da se satre i istrijebi snaga Izraelova i preostatak Jeruzalema, pa da se izbriše i spomen na to mjesto,

36. a onda da se na svem onom podruèju nasele tuðinci i njima da se razdijeli njihova zemlja.

37. Tada kralj povede sa sobom ostalu polovicu vojske i krenu iz Antiohije, prijestolnice svoga kraljevstva, godine sto èetrdeset i sedme. Prijeðe preko Eufrata i poèe se probijati kroz gornje krajeve.

38. Lizija je izabrao Ptolemeja, sina Dorimenova, Nikanora i Gorgiju, muževe junaène, prijatelje kraljeve.

39. S njima posla èetrdeset tisuæa pješaka i sedam tisuæa konjanika da navale na Judeju i da je opustoše po zapovijedi kraljevoj.

40. I pokrenu se sva ta vojska, stiže do Emausa i utabori se ondje u nizini.

41. Kad se o tome proèulo meðu trgovcima u onomu kraju, uzeše oni mnogo srebra i zlata i okova te doðoše u tabor da Izraelce pokupuju kao roblje. A zavojevaèima se pridružila vojska iz Sirije i drugih zemalja.

42. Juda pak i njegova braæa vidješe da se množe zla i da su se vojske utaborile na njihovu podruèju, a saznali su i za kraljeve naredbe da im se narod zatre i uništi.

43. Rekoše tada jedni drugima: "Podignimo narod svoj od propasti i poðimo u rat za narod svoj i za svetinje svoje!"

44. I sazvaše sav zbor da se svi spreme za boj i da se pomole i vapiju za milost i milosrðe.

45. Opustje Jeruzalem kao pustinja. Ne bijaše nikog od sve djece njegove da uðe ili da iziðe. Po Svetištu se gazilo, u Tvrðavi se nastaniše stranci, poganima posta svratište. Jakovu je radost išèezla, umuknula mu frula i citara.

46. Izraelci se sastadoše u Masfi, pred Jeruzalemom, jer je nekoæ Izrael u Masfi imao molitveno mjesto.

47. Postili su toga dana i obukli se u kostrijet, posuli glavu pepelom i razderali svoje haljine.

48. Razvili su knjigu Zakona da potraže u njoj ono što inaèe pogani traže od svojih idola.

49. Iznesoše sveæenièku odjeæu i prvine i desetine i pozvaše nazirejce koji su ispunili razdoblje svoga zavjeta.

50. I zavapiše tada jakim glasom k Nebu: "Što da sada uèinimo sa svim ovim i kamo da ove smjestimo?

51. Svetište se tvoje gazi i skvrni, sveæenstvo je tvoje tužno, poniženo.

52. Pogani se, evo, udružiše protiv nas da nas istrijebe. Ti jedini znadeš što nam spremaju.

53. Kako æemo im odoljeti ako nam ti ne priteèeš u pomoæ?"

54. I zatrubiše nato u trublje i povikaše iz sveg glasa.

55. Juda tada postavi narodu starješine: tisuænike, stotnike, pedesetnike i desetnike.

56. Onima pak koji su baš gradili kuæu, ili su se tek oženili, ili su sadili vinograd, ili bijahu strašljivice, naredi da se svaki takav, kako i Zakon zapovijeda, vrati kuæi.

57. I vojska krenu i utabori se južno od Emausa.

58. Juda izda zapovijed: "Opašite se i budite junaci! Spremni stojte ranom zorom za boj protiv pogana koji se, eto, udružiše da istrijebe nas i naše svetinje.

59. Bolje nam je u boju izginuti nego da gledamo zlo svog naroda i svojih svetinja.

60. Bit æe onako kako Nebo hoæe."

Poglavlje 7

1. Ne èini zla, pa te zlo neæe stiæi.

2. Kloni se nepravde, i ona æe biti daleko od tebe.

3. Ne sij, sine moj, u brazde nepravde, da ih ne požanješ sedmerostruko.

4. Ne traži od Gospoda najviše mjesto, niti od kralja poèasno sjedalo.

5. Ne razmeæi se vrlinom pred Gospodom niti mudrošæu pred kraljem.

6. Ne traži da budeš sudac ako nemaš snage iskorijeniti nepravdu, da ne bi popustio pred moguænikom i postavio stupicu pravednosti svojoj.

7. Ne griješi prema javnom zboru, da ne izgubiš ugled u zajednici.

8. Nemoj dvaput griješiti, jer veæ zbog prvog grijeha neæeš umaæi kazni.

9. Ne reci: "Pogledat æe Bog na mnoge moje darove i primit æe Svevišnji Bog kad mu ih prinesem."

10. Ne budi malodušan u molitvi svojoj i ne zanemari dati milodar.

11. Ne preziri èovjeka turobna srca, jer onaj tko ponizuje može i uzvisiti.

12. Ne pleti prijevare bratu svojem, niti prijatelju takvo što èini.

13. Kloni se svake laži, jer od nje dobra nikakva.

14. Ne govori predugo na zboru staraca i ne ponavljaj rijeèi u molitvi svojoj.

15. Ne prezri tegobna rada ni ratarskog posla što ga je Svevišnji dao.

16. Ne ubrajaj se meðu grešnike, sjeti se da srdžba ne kasni!

17. Ponizi duboko dušu svoju, jer su vatra i crvi kazna bezbožniku.

18. Ne mijenjaj prijatelja za novac ni brata za ofirsko zlato.

19. Ne odbacuj razumne i dobre žene, jer njezina je ljupkost dragocjenija od zlata.

20. Ne zlostavljaj roba koji pošteno radi ni sluge koji ti vjerno služi.

21. Ljubi razumna roba kao sebe samog i ne uskrati mu slobode.

22. Imaš li živinèe, pazi ga; ako ti je od koristi, saèuvaj ga.

23. Imaš li djece, pouèi ih i povij im vrat za mladosti.

24. Imaš li kæeri, èuvaj im tijelo i ne pokazuj im odveæ prijazno lice.

25. Udaj kæer, i obavio si krupan posao, ali je daj èovjeku razumnu.

26. Imaš li ženu po srcu svojem, ne otpuštaj je; ako li je ne voliš, ne uzdaj se u nju.

27. Svim srcem poštuj oca svoga i ne zaboravi majèinih bolova.

28. Sjeti se da im svoj život duguješ: kako da im uzvratiš sve što uèiniše za te?

29. Svom dušom svojom boj se Gospoda i štuj njegove sveæenike.

30. Svom snagom svojom ljubi Stvoritelja svoga i ne ostavljaj slugu njegovih.

31. Boj se Boga i štuj sveæenika, daj mu dio kako ti je naloženo: prvine, naknadnice i prinos pleæaka, posvetnice i prvence svetinja.

32. I siromahu pruži ruku, da bude savršen tvoj blagoslov.

33. Budi darežljiv svakomu živom stvoru, pa ni mrtvomu ne uskrati milosti.

34. Ne uklanjaj se od onih koji plaèu, veæ s tužnim tuguj.

35. Ne zaboravi posjetiti bolesnika, jer æe te za to ljubiti.

36. U svim svojim djelima misli na svoj konac, pa neæeš nikada griješiti.

Poglavlje 8

1. Ne bori se s velikašem, da mu ne padneš u šake.

2. Ne pravdaj se s bogatašem, da se ne pokaže težim od tebe. Jer zlato je veæ mnoge uništilo i zavelo srce kraljevima.

3. Ne prepiri se s èovjekom hitra jezika i ne meæi mu drva na vatru.

4. Ne šali se s neodgojenim èovjekom, da ti ne bi uvrijedio predaka.

5. Ne sramoti èovjeka koji se obratio od grijeha; sjeti se da smo svi krivci.

6. Ne prezri starca èovjeka, jer æe i od nas neki ostarjeti.

7. Ne likuj nad preminulim; sjeti se da svi umiremo.

8. Ne odbacuj razgovora mudrih, nego razmišljaj o njihovim izrekama, jer æeš tako steæi nauk i umijeæe za službu velikašima.

9. Ne podcjenjuj govora staraca, jer oni su uèili od svojih roditelja, a od njih æeš se ti nauèiti razboru i u pravo vrijeme odgovarati.

10. Ne raspiruj ugljevlja grešnikova, da se ne ožežeš njegovim plamenom.

11. Ne dopusti da te rugaè razgnjevi i postavi ti zamku tvojim vlastitim rijeèima.

12. Ne uzajmljuj èovjeku moænijem od sebe; ako si uzajmio, kao da si izgubio.

13. Ne jamèi preko svojih moguænosti; ako si jamèio, misli kako æeš platiti.

14. Ne parbi se sa sucem, jer æe mu dosuditi po volji.

15. Ne idi na put s pustolovom, da ti se on ne natovari: jer on æe èiniti po svojoj volji, i njegova æe ludost obojicu upropastiti.

16. S èovjekom gnjevnim ne zameæi svaðe i ne putuj s njim po pustinji, jer njemu nije ništa proliti krv, i na mjestu gdje nema pomoæi ubit æe te.

17. Luðaka ne pitaj za savjet, jer ne može saèuvati tajne.

18. Ne pokazuj tajne pred tuðinom, jer ne znaš što æe se izleæi.

19. Ne otkrivaj svoga srca svakom èovjeku i ne oèekuj dobra od svakoga.

Poglavlje 9

1. Ne budi ljubomoran na svoju ljubljenu ženu i ne uèi je pakosti na svoju štetu.

2. Ne prepuštaj se posve ženi, da ona potpuno ne zavlada tobom.

3. Ne približuj se bludnici, da ne padneš u zamke njezine.

4. Ne druži se s pjevaèicom, da te ne smete umijeæem svojim.

5. Ne upiri pogled u djevicu, da ne bi bio kažnjen zajedno s njom.

6. Ne daj bludnici svoje duše, da ne izgubiš imetak svoj.

7. Ne obziri se po gradskim ulicama i ne skitaj se pustim zakucima.

8. Odvrati pogled svoj od ljupke žene i ne gledaj tuðu ljepotu. Mnoge veæ zavede ženina ljepota, koja želju raspaljuje kao vatru.

9. Ne sjedaj nikad s udatom ženom i zajedno s njom ne pij vina, da ti srce ne podlegne njezinim dražima i da u strasti svojoj ne srneš u propast.

10. Ne odbacuj starog prijatelja, jer mu novi neæe biti jednak. Nov prijatelj, vino novo; kad ostari, piješ ga s užitkom.

11. Ne zavidi grešniku na uspjehu, jer ne znaš kakav æe mu kraj biti.

12. Ne naslaðuj se onim èime i bezbožnici; sjeti se da im sreæa neæe trajati do Podzemlja.

13. Drži se daleko od èovjeka koji je kadar ubiti, i neæe te progoniti strah od smrti. Ako mu se približiš, dobro se pazi da te ne liši života. Znaj da meðu zamkama hodiš i kroèiš po kruništu zidina gradskih.

14. Koliko možeš, druži se sa svojim bližnjim i savjetuj se s mudracima.

15. Za razgovor traži razborite ljude, i tvoje rijeèi nek' su po Zakonu Svevišnjeg.

16. Jedi kruh svoj s pravednicima i u strahu Gospodnjem neka je tvoj ponos.

17. Djelo vještih ruku zaslužuje hvalu, a knez naroda mora biti vièan govoru.

18. Užas je gradu èovjek jezièav, a brbljavac je omražen.

5. Trnje i zamke su na putu varalici: tko èuva život svoj, daleko je od oboga.

6. Upuæuj dijete prema njegovu putu, pa kad i ostari, neæe odstupiti od njega.

7. Bogataš vlada nad siromasima, a dužnik je sluga vjerovniku.

8. Tko sije nepravdu, žanje nesreæu, i šiba njegova gnjeva udarit æe njega samog.