Mudre izreke, 17

1. Bolji je zalogaj suha kruha s mirom nego sa svaðom kuæa puna žrtvene peèenke.

1. Melior est buccella sicca cum pace quam domus plena victimis cum iurgio.

2. Razuman sluga vlada nad sinom sramotnim i s braæom æe dijeliti baštinu.

2. Servus sapiens dominabitur filiis inhonestis et inter fratres hereditatem dividet.

3. Taljika je za srebro i peæ za zlato, a srca iskušava Jahve sam.

3. Sicut igne probatur argentum et aurum camino, ita corda probat Dominus.

4. Zloèinac rado sluša usne prijevarne, i lažac spremno prisluškuje pogubnu jeziku.

4. Malus oboedit labio iniquo, et fallax obtemperat linguae mendaci.

5. Tko se ruga siromahu, podruguje se Stvoritelju njegovu, i tko se veseli nesreæi, ne ostaje bez kazne.

5. Qui despicit pauperem, exprobrat Factori eius; et, qui in ruina laetatur alterius, non erit impunitus.

6. Unuci su vijenac starcima, a sinovima ures oci njihovi.

6. Corona senum filii filiorum, et gloria filiorum patres eorum.

7. Ne dolikuje budali uzvišena besjeda, a još manje odlièniku usne lažljive.

7. Non decent stultum verba composita, nec principem labium mentiens.

8. Dar je èarobni kamen u oèima onoga koji ga daje: kamo se god okrene, uspijeva.

8. Gemma gratissima munus in oculis domini eius; quocumque se verterit, prospere aget.

9. Tko prikriva prijestup, traži ljubav, a tko glasinu širi, razgoni prijatelje.

9. Qui celat delictum, quaerit amicitias; qui sermone repetit, separat foederatos.

10. Razumna se ukor jaèe doima nego bezumna stotina udaraca.

10. Plus proficit correptio apud prudentem quam centum plagae apud stultum.

11. Opak èovjek ide samo za zlom, ali se okrutan glasnik šalje na nj.

11. Semper iurgia quaerit malus; angelus autem crudelis mittetur contra eum.

12. Bolje je nabasati na medvjedicu kojoj ugrabiše mlade nego na bezumnika u njegovoj ludosti.

12. Expedit magis ursae occurrere, raptis fetibus, quam fatuo confidenti in stultitia sua.

13. Tko dobro zlom uzvraæa neæe ukloniti nesreæu od doma svojeg.

13. Qui reddit mala pro bonis, non recedet malum de domo eius.

14. Zametnuti svaðu isto je kao pustiti poplavu: stoga prije nego svaða izbije, udalji se!

14. Aquarum proruptio initium est iurgiorum; et, antequam exacerbetur contentio, desere.

15. Tko opravdava krivoga i tko osuðuje pravoga, obojica su mrski Jahvi.

15. Qui iustificat impium et qui condemnat iustum, abominabilis est uterque apud Dominum.

16. Èemu novac u ruci bezumnomu? Da njime mudrost kupi, kad nema razbora!

16. Ad quid pretium in manu stulti? Ad emendam sapientiam, cum careat corde?

17. Prijatelj ljubi u svako vrijeme, a u nevolji i bratom postaje.

17. Omni tempore diligit, qui amicus est, et frater ad angustiam natus est.

18. Nerazuman èovjek daje ruku i jamèi pred svojim bližnjim.

18. Stultus homo iungit manus, cum spoponderit pro amico suo.

19. Grijeh ljubi tko ljubi svaðu, i tko visoko diže svoja vrata, traži propast.

19. Qui diligit delictum, diligit rixas; et, qui exaltat ostium, quaerit effracturam.

20. Opak srcem ne nalazi sreæe, i komu je jezik zao, zapada u nesreæu.

20. Qui perversi cordis est, non inveniet bonum; et, qui vertit linguam, incidet in malum.

21. Tko rodi bezumna, na tugu mu je; a nije veseo ni otac budale.

21. Qui generat stultum, maerorem generat sibi, sed nec pater in fatuo laetabitur.

22. Veselo je srce izvrstan lijek, a neveseo duh suši kosti.

22. Animus gaudens aetatem floridam facit, spiritus tristis exsiccat ossa.

23. Opaki prima dar iz njedara da bi iskrivio putove pravici.

23. Munera de sinu impius accipit, ut pervertat semitas iudicii.

24. Razuman ima mudrost pred sobom, a bezumniku su oèi na kraj zemlje.

24. In facie prudentis lucet sapientia, oculi stultorum in finibus terrae.

25. Briga je ocu bezuman sin i žalost roditeljki svojoj.

25. Ira patris filius stultus et dolor matris, quae genuit eum.

26. Ne valja kažnjavati pravednika, a nije pravo ni tuæi odliènike.

26. Non est bonum multam inferre iusto nec percutere principem contra rectitudinem.

27. Tko usteže svoje rijeèi, razumije mudrost, i razuman je èovjek mirna duha.

27. Qui moderatur sermones suos, novit scientiam, et lenis spiritu est vir prudens.

28. I luðak se smatra mudrim kada šuti i razumnim kad susteže svoje usne.

28. Stultus quoque, si tacuerit, sapiens reputabitur et, si compresserit labia sua, intellegens.