Evanðelje po Luki, 10

1. Nakon toga odredi Gospodin drugih sedamdesetdvojicu uèenika i posla ih po dva pred sobom u svaki grad i u svako mjesto kamo je kanio doæi.

1. Post haec autem designavit Dominus alios septuaginta duos et misit illos binos ante faciem suam in omnem civitatem et locum, quo erat ipse venturus.

2. Govorio im je: "Žetva je velika, ali radnika malo. Molite dakle gospodara žetve da radnike pošalje u žetvu svoju.

2. Et dicebat illis: “Messis quidem multa, operarii autem pauci; rogate ergo Dominum messis, ut mittat operarios in messem suam.

3. Idite! Evo, šaljem vas kao janjce meðu vukove.

3. Ite; ecce ego mitto vos sicut agnos inter lupos.

4. Ne nosite sa sobom ni kese, ni torbe, ni obuæe. I nikoga putem ne pozdravljajte.

4. Nolite portare sacculum neque peram neque calceamenta et neminem per viam salutaveritis.

5. U koju god kuæu uðete, najprije recite: 'Mir kuæi ovoj!'

5. In quamcumque domum intraveritis, primum dicite: “Pax huic domui”.

6. Bude li tko ondje prijatelj mira, poèinut æe na njemu mir vaš. Ako li ne, vratit æe se na vas.

6. Et si ibi fuerit filius pacis, requiescet super illam pax vestra; sin autem, ad vos revertetur.

7. U toj kuæi ostanite, jedite i pijte što se kod njih naðe. Ta vrijedan je radnik plaæe svoje. Ne prelazite iz kuæe u kuæu."

7. In eadem autem domo manete edentes et bibentes, quae apud illos sunt: dignus enim est operarius mercede sua. Nolite transire de domo in domum.

8. "Kad u koji grad uðete pa vas prime, jedite što vam se ponudi

8. Et in quamcumque civitatem intraveritis, et susceperint vos, manducate, quae apponuntur vobis,

9. i lijeèite bolesnike koji su u njemu. I kazujte im: 'Približilo vam se kraljevstvo Božje!'

9. et curate infirmos, qui in illa sunt, et dicite illis: “Appropinquavit in vos regnum Dei”.

10. A kad u neki grad uðete pa vas ne prime, iziðite na njegove ulice i recite:

10. In quamcumque civitatem intraveritis, et non receperint vos, exeuntes in plateas eius dicite:

11. 'I prašinu vašega grada, koja nam se nogu uhvatila, stresamo vam sa sebe! Ipak znajte ovo: Približilo se kraljevstvo Božje!'

11. “Etiam pulverem, qui adhaesit nobis ad pedes de civitate vestra, extergimus in vos; tamen hoc scitote, quia appropinquavit regnum Dei”.

12. Kažem vam: Sodomcima æe u onaj dan biti lakše negoli tomu gradu."

12. Dico vobis quia Sodomis in die illa remissius erit quam illi civitati.

13. "Jao tebi, Korozaine! Jao tebi, Betsaido! Da su se u Tiru i Sidonu zbila èudesa koja su se dogodila u vama, odavna bi veæ, sjedeæ u kostrijeti i pepelu, èinili pokoru.

13. Vae tibi, Chorazin! Vae tibi, Bethsaida! Quia si in Tyro et Sidone factae fuissent virtutes, quae in vobis factae sunt, olim in cilicio et cinere sedentes paeniterent.

14. Ali Tiru i Sidonu bit æe na Sudu lakše negoli vama.

14. Verumtamen Tyro et Sidoni remissius erit in iudicio quam vobis.

15. I ti Kafarnaume! Zar æeš se do neba uzvisiti? Do u Podzemlje æeš se strovaliti.

15. Et tu, Capharnaum, numquid usque in caelum exaltaberis? Usque ad infernum demergeris!

16. Tko vas sluša, mene sluša; tko vas prezire, mene prezire. A tko mene prezire, prezire onoga koji mene posla."

16. Qui vos audit, me audit; et, qui vos spernit, me spernit; qui autem me spernit, spernit eum, qui me misit”.

17. Vratiše se zatim sedamdesetdvojica radosni govoreæi: "Gospodine, i zlodusi nam se pokoravaju na tvoje ime!"

17. Reversi sunt autem septuaginta duo cum gaudio dicentes: “Domine, etiam daemonia subiciuntur nobis in nomine tuo!”.

18. A on im reèe: "Promatrah Sotonu kako poput munje s neba pade.

18. Et ait illis: “Videbam Satanam sicut fulgur de caelo cadentem.

19. Evo, dao sam vam vlast da gazite po zmijama i štipavcima i po svoj sili neprijateljevoj i ništa vam neæe naškoditi.

19. Ecce dedi vobis potestatem calcandi supra serpentes et scorpiones et supra omnem virtutem inimici; et nihil vobis nocebit.

20. Ali ne radujte se što vam se duhovi pokoravaju, nego radujte se što su vam imena zapisana na nebesima."

20. Verumtamen in hoc nolite gaudere, quia spiritus vobis subiciuntur; gaudete autem quod nomina vestra scripta sunt in caelis”.

21. U taj isti èas uskliknu Isus u Duhu Svetom: "Slavim te, Oèe, Gospodaru neba i zemlje, što si ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima. Da, Oèe! Tako se tebi svidjelo.

21. In ipsa hora exsultavit Spiritu Sancto et dixit: “Confiteor tibi, Pater, Domine caeli et terrae, quod abscondisti haec a sapientibus et prudentibus et revelasti ea parvulis; etiam, Pater, quia sic placuit ante te.

22. Sve mi preda Otac moj i nitko ne zna tko je Sin - doli Otac; niti tko je Otac - doli Sin i onaj kome Sin hoæe da objavi."

22. Omnia mihi tradita sunt a Patre meo; et nemo scit qui sit Filius, nisi Pater, et qui sit Pater, nisi Filius et cui voluerit Filius revelare”.

23. Tada se okrene uèenicima pa im nasamo reèe: "Blago oèima koje gledaju što vi gledate!

23. Et conversus ad discipulos seorsum dixit: “Beati oculi, qui vident, quae videtis.

24. Kažem vam: mnogi su proroci i kraljevi htjeli vidjeti što vi gledate, ali nisu vidjeli; i èuti što vi slušate, ali nisu èuli!"

24. Dico enim vobis: Multi prophetae et reges voluerunt videre, quae vos videtis, et non viderunt, et audire, quae auditis, et non audierunt”.

25. I gle, neki zakonoznanac usta i, da ga iskuša, upita: "Uèitelju, što mi je èiniti da život vjeèni baštinim?"

25. Et ecce quidam legis peritus surrexit tentans illum dicens: “Magister, quid faciendo vitam aeternam possidebo?”.

26. A on mu reèe: "U Zakonu što piše? Kako èitaš?"

26. At ille dixit ad eum: “In Lege quid scriptum est? Quomodo legis?”.

27. Odgovori mu onaj: Ljubi Gospodina Boga svojega iz svega srca svoga, i svom dušom svojom, i svom snagom svojom, i svim umom svojim; i svoga bližnjega kao sebe samoga!"

27. Ille autem respondens dixit: “Diliges Dominum Deum tuum ex toto corde tuo et ex tota anima tua et ex omnibus viribus tuis et ex omni mente tua et proximum tuum sicut teipsum”.

28. Reèe mu na to Isus: "Pravo si odgovorio. To èini i živjet æeš."

28. Dixitque illi: “Recte respondisti; hoc fac et vives”.

29. Ali hoteæi se opravdati, reèe on Isusu: "A tko je moj bližnji?"

29. Ille autem, volens iustificare seipsum, dixit ad Iesum: “Et quis est meus proximus?”.

30. Isus prihvati i reèe: "Èovjek neki silazio iz Jeruzalema u Jerihon. Upao meðu razbojnike koji ga svukoše i izraniše pa odoše ostavivši ga polumrtva.

30. Suscipiens autem Iesus dixit: “Homo quidam descendebat ab Ierusalem in Iericho et incidit in latrones, qui etiam despoliaverunt eum et, plagis impositis, abierunt, semivivo relicto.

31. Sluèajno je onim putem silazio neki sveæenik, vidje ga i zaobiðe.

31. Accidit autem, ut sacerdos quidam descenderet eadem via et, viso illo, praeterivit;

32. A tako i levit: prolazeæi onuda, vidje ga i zaobiðe.

32. similiter et Levita, cum esset secus locum et videret eum, pertransiit.

33. Neki Samarijanac putujuæi doðe do njega, vidje ga, sažali se

33. Samaritanus autem quidam iter faciens, venit secus eum et videns eum misericordia motus est,

34. pa mu pristupi i povije rane zalivši ih uljem i vinom. Zatim ga posadi na svoje živinèe, odvede ga u gostinjac i pobrinu se za nj.

34. et appropians alligavit vulnera eius infundens oleum et vinum; et imponens illum in iumentum suum duxit in stabulum et curam eius egit.

35. Sutradan izvadi dva denara, dade ih gostionièaru i reèe: 'Pobrini se za njega. Ako što više potrošiš, isplatit æu ti kad se budem vraæao.'"

35. Et altera die protulit duos denarios et dedit stabulario et ait: “Curam illius habe, et, quodcumque supererogaveris, ego, cum rediero, reddam tibi”.

36. "Što ti se èini, koji je od ove trojice bio bližnji onomu koji je upao meðu razbojnike?"

36. Quis horum trium videtur tibi proximus fuisse illi, qui incidit in latrones?”.

37. On odgovori: "Onaj koji mu iskaza milosrðe." Nato mu reèe Isus: "Idi pa i ti èini tako!"

37. At ille dixit: “Qui fecit misericordiam in illum”. Et ait illi Iesus: “Vade et tu fac similiter”.

38. Dok su oni tako putovali, uðe on u jedno selo. Žena neka, imenom Marta, primi ga u kuæu.

38. Cum autem irent, ipse intravit in quoddam castellum, et mulier quaedam Martha nomine excepit illum.

39. Imala je sestru koja se zvala Marija. Ona sjede do nogu Gospodinovih i slušaše rijeè njegovu.

39. Et huic erat soror nomine Maria, quae etiam sedens secus pedes Domini audiebat verbum illius.

40. A Marta bijaše sva zauzeta posluživanjem pa pristupi i reèe: "Gospodine, zar ne mariš što me sestra samu ostavila posluživati? Reci joj dakle da mi pomogne."

40. Martha autem satagebat circa frequens ministerium; quae stetit et ait: “Domine, non est tibi curae quod soror mea reliquit me solam ministrare? Dic ergo illi, ut me adiuvet”.

41. Odgovori joj Gospodin: "Marta, Marta! Brineš se i uznemiruješ za mnogo,

41. Et respondens dixit illi Dominus: “Martha, Martha, sollicita es et turbaris erga plurima,

42. a jedno je potrebno. Marija je uistinu izabrala bolji dio, koji joj se neæe oduzeti."

42. porro unum est necessarium; Maria enim optimam partem elegit, quae non auferetur ab ea”.