Prva knjiga o Makabejcima, 11

1. Egipatski je kralj sakupio mnogo vojske kao što je pijeska na morskoj obali, a tako i mnogo brodova, u namjeri da se lukavo doèepa Aleksandrova kraljevstva i pripoji ga svome.

1. Et rex Aegypti congregavit exercitum sicut arena, quae est circa oram maris, et naves multas et quaerebat obtinere regnum Alexandri dolo et addere illud regno suo.

2. Poðe u Siriju s prijateljskim rijeèima. Graðani su mu otvarali vrata gradova, izlazili mu u susret, jer je kralj Aleksandar naložio da ga primaju. Bio mu je tast.

2. Et exiit in Syriam verbis pacificis, et aperiebant ei civitates et occurrebant ei, quia mandaverat Alexander rex exire ei obviam, eo quod socer suus esset.

3. Ali èim bi Ptolemej ušao u koji grad, ondje bi odmah smjestio posadu.

3. Cum autem introiret civitatem, Ptolemaeus ponebat custodias militum in singulis civitatibus.

4. Kad se približavao Azotu, pokazali su mu spaljen Dagonov hram, opustošeni Azot s okolinom, razbacana mrtva tijela i izgorjele ostake onih koje je Jonatan spalio u ratu. Nagomilali su ih na hrpu na kraljevu putu.

4. Et, ut appropiavit Azoto, ostenderunt ei templum Dagon succensum et Azotum et suburbana eius demolita et corpora proiecta et combustos, quos combusserat in bello; fecerant enim tumulos eorum in via eius.

5. Pripovijedali su kralju što je Jonatan uèinio, željeli ga oklevetati. Ali je kralj šutio.

5. Et narraverunt regi, quae fecit Ionathas, ut vituperarent eum; et tacuit rex.

6. Jonatan je došao u Jopu i sveèano se pridružio kralju. Pozdravili su se i tu prenoæili.

6. Et occurrit Ionathas regi in Ioppen cum gloria, et invicem se salutaverunt et dormierunt illic.

7. Jonatan je kralja ispratio do rijeke koja se zove Eleuter, a zatim se vratio u Jeruzalem.

7. Et abiit Ionathas cum rege usque ad fluvium, qui vocatur Eleutherus, et reversus est in Ierusalem.

8. Kralj Ptolemej zavladao je primorskim krajevima do Seleucije na moru. Poèeo je snovati pakosne osnove protiv Aleksandra.

8. Rex autem Ptolemaeus obtinuit dominium civitatum maritimarum usque Seleuciam maritimam et cogitabat in Alexandrum consilia mala.

9. Poslao je poslanike kralju Demetriju s porukom: "Hajde da meðu sobom sklopimo savez. Dat æu ti svoju kæer koju ima Aleksandar i kraljevat æeš u kraljevstvu svog oca.

9. Et misit legatos ad Demetrium dicens: “Veni, componamus inter nos pactum, et dabo tibi filiam meam, quam habet Alexander, et regnabis in regno patris tui;

10. Žao mi je što sam njemu dao svoju kæer. On mi radi o glavi."

10. paenitet enim me quod dederim illi filiam meam: quaesivit enim me occidere”.

11. Oklevetao ga je jer je poželio njegovo kraljevstvo.

11. Et vituperavit eum, propterea quod concupisceret regnum eius.

12. Oduzeo mu je svoju kæer i dao je Demetriju. Raskinuo je veze s Aleksandrom, i njihovo neprijateljstvo postade oèito.

12. Et abstulit filiam suam et dedit eam Demetrio et alienavit se ab Alexandro, et manifestatae sunt inimicitiae eorum.

13. Ptolemej je ušao u Antiohiju i okrunio se krunom Azije; tako se okrunio dvjema krunama: egipatskom i azijskom.

13. Et intravit Ptolemaeus Antiochiam et imposuit duo diademata capiti suo, Aegypti et Asiae.

14. Kralj Aleksandar bio je u to vrijeme u Ciliciji, jer su se stanovnici onih krajeva pobunili.

14. Alexander autem rex erat in Cilicia illis temporibus, quia rebellabant, qui erant de locis illis;

15. Kad je Aleksandar za sve to èuo, pošao je protiv njega u boj. Ptolemej krenu na nj s jakom vojskom i natjera ga u bijeg.

15. et audivit Alexander et venit ad eum in bello. Et produxit Ptolemaeus exercitum et occurrit ei in manu valida et fugavit eum.

16. Aleksandar pobježe u Arabiju da se ondje skloni, a Ptolemej je slavio slavlje.

16. Et fugit Alexander in Arabiam, ut ibi protegeretur; rex autem Ptolemaeus exaltatus est.

17. Arapin Zabdiel odrubi Aleksandru glavu i posla je Ptolemeju.

17. Et abstulit Zabdiel Arabs caput Alexandri et misit Ptolemaeo.

18. Treæi dan potom umro je kralj Ptolemej, a graðani su pobili njegove posade po tvrðavama.

18. Et rex Ptolemaeus mortuus est in die tertia; et qui erant in munitionibus, perierunt ab his, qui erant in munitionibus.

19. Kraljem je godine sto šezdeset i sedme postao Demetrije.

19. Et regnavit Demetrius anno centesimo sexagesimo septimo.

20. U to je vrijeme Jonatan sabrao one koji su bili u Judeji da osvoji jeruzalemsku Tvrðu. Napao ju je s mnogo bojnih naprava.

20. In diebus illis congregavit Ionathas eos, qui erant de Iudaea, ut expugnarent arcem, quae est in Ierusalem; et fecerunt contra eam machinas multas.

21. Tada su neki mrzitelji svog naroda, ljudi bezakonici, otišli kralju i javili mu kako Jonatan opsjeda Tvrðu.

21. Et abierunt quidam, qui oderant gentem suam, viri iniqui ad regem et renuntiaverunt ei quod Ionathas obsideret arcem.

22. Na tu se vijest kralj razgnjevi. Èim je to èuo, odmah krenu u Ptolemaidu. Odande je pisao Jonatanu da prekine opsadu i što prije doðe u Ptolemaidu na razgovor s njim.

22. Et audiens iratus est et statim, ut audivit, movit castra et venit ad Ptolemaidam et scripsit Ionathae, ne obsideret arcem et ut occurreret sibi ad colloquium in Ptolemaidam festinato.

23. Kad je Jonatan primio taj poziv, zapovjedio je da se nastavi opsada. U pratnji izraelskih starješina i sveæenika, koje je izabrao, i sam se izvrže opasnosti.

23. Ut audivit autem Ionathas, iussit obsidere et elegit de senioribus Israel et de sacerdotibus et dedit se periculo

24. Ponijevši srebra i zlata, odjeæe i mnogo drugih darova, otišao je kralju u Ptolemaidu. Kralj ga primi milostivo.

24. et accepit argentum et aurum et vestem et alia xenia multa et abiit ad regem in Ptolemaidam et invenit gratiam in conspectu eius.

25. Neki su ga odmetnici optuživali,

25. Et interpellabant adversus eum quidam iniqui ex gente sua.

26. ali je kralj uèinio s njime kao što i njegovi prethodnici: odlikova ga pred svim svojim prijateljima.

26. Et fecit ei rex, sicut fecerant ei qui ante eum fuerant, et exaltavit eum in conspectu omnium amicorum suorum

27. Potvrdio mu je veliko sveæeništvo i sve ostale èasti što ih je imao otprije i uvrstio ga meðu svoje prve prijatelje.

27. et statuit ei principatum sacerdotii et, quaecumque alia habuit prius pretiosa, et fecit eum principem primorum amicorum.

28. Jonatan je zamolio kralja da Judeju oslobodi od plaæanja poreza, a ujedno i tri pokrajine Samarije, a za to mu obeæa tri stotine talenata.

28. Et postulavit Ionathas a rege, ut immunem faceret Iudaeam et tres toparchias et Samaritidem, et promisit ei talenta trecenta.

29. Kralj bijaše s time sporazuman te Jonatanu o svemu tome izda pismo ovog sadržaja:

29. Et consensit rex et scripsit Ionathae epistulas de his omnibus hunc modum continentes:

30. "Kralj Demetrije pozdravlja brata Jonatana i judejski narod.

30. “Rex Demetrius fratri Ionathae salutem et genti Iudaeorum.

31. Prijepis pisma što smo ga o vama pisali svome roðaku Lastenu upuæujemo i vama da znate:

31. Exemplum epistulae, quam scripsimus Lastheni parenti nostro de vobis, scripsimus et ad vos, ut sciretis:

32. kralj Demetrije pozdravlja oca Lastena.

32. “Rex Demetrius Lastheni patri salutem.

33. Odluèili smo da uèinimo dobro judejskom narodu, svojim prijateljima i vjernim saveznicima, zbog njihove blagonaklonosti prema nama.

33. Genti Iudaeorum amicis nostris et conservantibus, quae iusta sunt apud nos, decrevimus benefacere propter benignitatem ipsorum, quam erga nos habent.

34. Potvrðujemo im i judejsko podruèje i tri pokrajine - Aferemu, Lidu i Ramataim - koje su bile oduzete Samariji i pripojene Judeji, sa svime što im pripada. Svima koji prinose žrtve u Jeruzalemu to je u naknadu za poreze što ih je kralj ondje svake godine ubirao na poljski prirod i plodove drveæa.

34. Statuimus ergo illis fines Iudaeae et tres regiones, Apherema et Lydda et Ramathaim, quae additae sunt Iudaeae ex Samaritide, et omnia confinia earum, omnibus sacrificantibus in Hierosolymis, pro regalibus, quae ab eis prius accipiebat rex per singulos annos de fructibus terrae et pomorum;

35. Što se tièe naših ostalih prava na desetine i namete, na solarinu i krunski danak što nam pripada, sve im to od danas otpuštamo.

35. et alia, quae ad nos pertinent ex hoc tempore decimarum et tributorum pertinentium ad nos, et salis stagna et pertinentes ad nos coronas, omnia ipsis concedimus.

36. Ništa od toga neæe biti opozvano odsele pa dovijeka.

36. Et nihil horum irritum erit ex hoc et in omne tempus.

37. Zato se sad pobrinite i naèinite od ovoga prijepis, pa dajte Jonatanu da se na svetoj Gori stavi na vidljivo mjesto."

37. Nunc ergo curate facere horum exemplum, et detur Ionathae et ponatur in monte sancto in loco celebri””.

38. Kad je kralj Demetrije vidio da mu se zemlja pod njegovom vladom umirila i da mu se više nitko ne opire, otpustio je sve svoje èete, svaku u svoje mjesto, osim onih stranih, koje je unovaèio na otocima pogana. Zato su ga zamrzile sve èete njegovih otaca.

38. Et videns Demetrius rex quod siluit terra in conspectu suo, et nihil ei resistit, dimisit totum exercitum suum, unumquemque in locum suum, excepto peregrino exercitu, quem contraxit ab insulis gentium; et inimici erant ei omnes exercitus patrum eius.

39. Tada je Trifon, koji je prije pristajao uz Aleksandra, videæi da se sve èete bune protiv Demetrija, otišao k Arapinu Jamlikuu, koji je odgajao Aleksandrova sina Antioha.

39. Tryphon autem erat quidam partium Alexandri prius et vidit quoniam omnis exercitus murmurabat contra Demetrium et ivit ad Imalcue Arabem, qui nutriebat Antiochum filium Alexandri;

40. Usrdno ga je nagovarao da mu preda djeèaka, da se sin zakralji umjesto svog oca. Obavijestio ga je o svemu što je uèinio Demetrije i kako ga mrze njegove èete. Ondje je ostao mnogo vremena.

40. et assidebat ei, ut traderet eum ipsi, ut regnaret loco patris sui. Et enuntiavit ei quanta constituerat Demetrius et inimicitias exercituum eius adversus illum; et mansit ibi diebus multis.

41. Meðuto je Jonatan zatražio od kralja Demetrija da iz jeruzalemske Tvrðe i ostalih tvrðava povuèe posade koje su neprestano ratovale s Izraelcima.

41. Et misit Ionathas ad Demetrium regem, ut eiceret eos, qui in arce erant in Ierusalem et qui in praesidiis erant, quia impugnabant Israel.

42. Demetrije je poruèio Jonatanu: "Ne samo da æu to za tebe i tvoj narod uèiniti negu æu tebe i tvoj narod obasuti èastima èim mi se za to pruži prilika.

42. Et misit Demetrius ad Ionathan dicens: “Non haec tantum faciam tibi et genti tuae, sed gloria illustrabo te et gentem tuam, cum fuerit opportunum;

43. Zasad bi dobro uèinio kad bi mi u pomoæ poslao ljude, jer su mi se sve moje èete iznevjerile."

43. nunc ergo recte feceris, si miseris in auxilium mihi viros, quia discessit omnis exercitus meus”.

44. Jonatan mu je u Antiohiju poslao tri tisuæe ljudi viènih ratu. Kad su stigli kralju, on se njihovu dolasku silno obradova.

44. Et misit ei Ionathas tria milia virorum fortium Antiochiam, et venerunt ad regem, et delectatus est rex in adventu eorum.

45. Gotovo stotinu i dvadeset tisuæa graðana okupilo se usred grada u namjeri da ubiju kralja.

45. Et convenerunt, qui erant de civitate, centum viginti milia virorum, et volebant interficere regem;

46. Kralj je utekao u dvor, a graðani zaposjeli ulice i poèeli napadati.

46. et fugit rex in aulam, et occupaverunt, qui erant de civitate, itinera civitatis et coeperunt pugnare.

47. Tada kralj pozva u pomoæ Židove. Oni se svi odmah skupiše oko njega, potom se raziðoše po gradu i toga dana pobiše do stotinu tisuæa stanovnika.

47. Et vocavit rex Iudaeos in auxilium, et convenerunt omnes simul ad eum et dispersi sunt per civitatem; et occiderunt in illa die centum milia hominum.

48. Zapalili su grad i pokupili toga dana mnogo plijena i tako izbaviše kralja.

48. Et succenderunt civitatem et ceperunt spolia multa in die illa et liberaverunt regem.

49. Kad su graðani vidjeli da Židovi po miloj volji gospodare gradom, klonuli su srcem i zavapili kralju:

49. Et viderunt, qui erant de civitate, quod obtinuissent Iudaei civitatem, sicut volebant, et infirmati sunt mente sua et clamaverunt ad regem cum precibus dicentes:

50. "Pruži nam desnicu, pa neka Židovi prestanu udarati na nas i na grad."

50. “Da nobis dextras, et cessent Iudaei oppugnare nos et civitatem”.

51. Odbacili su oružje te sklopili mir. Židovi su se proslavili pred kraljem i pred svima pripadnicima njegova kraljevstva. Istakli su se u njegovim državama i vratili u Jeruzalem s mnogo plijena.

51. Et proiecerunt arma sua et fecerunt pacem; et glorificati sunt Iudaei in conspectu regis et in conspectu omnium, qui erant in regno eius, et nominati sunt in regno et regressi sunt in Ierusalem habentes spolia multa.

52. Kralj je Demetrije opet sjeo na svoje kraljevsko prijestolje, i zemlja je pod njegovom upravom bila mirna.

52. Et sedit Demetrius rex in sede regni sui, et siluit terra in conspectu eius.

53. Ali je prekršio sva svoja obeæanja, zavadio se s Jonatanom, nije više priznavao njegovih usluga nego ga silno žalostio. Okršaj kod Hasora

53. Et mentitus est omnia, quaecumque dixit, et abalienavit se a Ionatha et non retribuit ei secundum beneficia, quae sibi tribuerat, et vexabat eum valde.

54. Poslije toga vratio se Trifon i s njim djeèak Antioh, koji se zakraljio i ovjenèao krunom.

54. Post haec autem reversus est Tryphon, et Antiochus cum eo puer adulescentior; et regnavit et imposuit sibi diadema.

55. Tada su se oko njega skupile sve èete kojih se Demetrije riješio. Zaratile su s Demetrijem, natjerale ga u bijeg i porazile.

55. Et congregati sunt ad eum omnes exercitus, quos disperserat Demetrius, et pugnaverunt contra eum, et fugit et terga vertit.

56. Trifon se doèepao slonova i zavladao Antiohijom.

56. Et accepit Tryphon bestias et obtinuit Antiochiam.

57. Mladi je Antioh pisao Jonatanu ovo: "Potvrðujem te za vrhovnog sveæenika i postavljam te nad èetiri pokrajine i odreðujem da budeš meðu kraljevim prijateljima."

57. Et scripsit Antiochus adulescentior Ionathae dicens: “Constituo tibi summum sacerdotium et constituo te super quattuor regiones et ut sis de amicis regis”.

58. Ujedno mu je poslao zlatno posuðe i stolni pribor, ovlastio ga da pije iz zlatnih èaša, da se oblaèi u grimiz i nosi zlatnu kopèu.

58. Et misit illi vasa aurea et ministerium et dedit ei potestatem bibendi in auro et esse in purpura et habere fibulam auream.

59. Njegova brata Šimuna postavio je za vojskovoðu od Tirskih stepenica do meða egipatskih.

59. Et Simonem fratrem eius constituit ducem a descensu Tyri usque ad fines Aegypti.

60. Jonatan krenu na obilazak Prekorjeèja i gradova. Sva sirska vojska prešla je na njegovu stranu da se s njim zajedno bori. Kad je došao u Askalon, graðani su ga sveèano doèekali.

60. Et exiit Ionathas et perambulabat trans flumen et in civitatibus, et congregatus est ad eum omnis exercitus Syriae in auxilium; et venit Ascalonem, et occurrerunt ei honorifice de civitate.

61. Odande je otišao u Gazu. Gaza je zatvorila vrata, pa ju je uzeo opsjedati, a okolicu paliti i plijeniti.

61. Et abiit inde Gazam, et concluserunt, qui erant Gazae; et obsedit eam et succendit, quae erant in circuitu civitatis, et praedatus est ea.

62. Gažani su stali Jonatana zaklinjati, a on im dade mira, ali je sinove njihovih starješina uzeo za taoce i poslao ih u Jeruzalem. Potom je prošao zemljom do Damaska.

62. Et rogaverunt Gazenses Ionathan, et dedit illis dexteram et accepit filios principum eorum obsides et misit illos in Ierusalem; et perambulavit regionem usque Damascum.

63. Jonatan je èuo da su Demetrijevi zapovjednici došli u Kedeš u Galileji s velikom vojskom da ga maknu s dužnosti.

63. Et audivit Ionathas quod aderant principes Demetrii in Cades, quae est in Galilaea, cum exercitu multo volentes eum removere a negotio;

64. On krenu prema njima, a svoga brata Šimuna ostavi u zemlji.

64. et occurrit illis, fratrem autem suum Simonem reliquit in regione.

65. Šimun je opsjedao Betsur, napadao ga mnogo dana i opkoljavao stanovnike.

65. Et applicuit Simon ad Bethsuram et expugnabat eam diebus multis et conclusit eos.

66. Tada ga zamoliše za mir, a on prihvati. Ali moradoše isprazniti to mjesto, a on zaposjede grad i smjesti u nj posadu.

66. Et postulaverunt ab eo dextras accipere, et dedit illis; et eiecit eos inde et cepit civitatem et posuit in ea praesidium.

67. Jonatan se sa svojom vojskom utaborio kod Genezaretskoga jezera, a u ranu su zoru dosegli ravnicu Hasor.

67. Et Ionathas et castra eius applicuerunt ad aquam Gennesar et ante lucem vigilaverunt in campo Asor.

68. Strana vojska poðe ravnicom da ga presretne, pošto mu je u gorama postavila zasjedu. Dok je ta vojska nadirala ravno,

68. Et ecce castra alienigenarum occurrebant ei in campo et tendebant ei insidias in montibus; ipsi autem occurrerunt ex adverso.

69. ljudi iz zasjede izbili su iz skrovišta i zametnuli bitku.

69. Insidiae vero exsurrexerunt de locis suis et commiserunt proelium.

70. Svi se Jonatanovi ljudi razbježaše, nijedan od njih nije ostao, osim Matatije, Apsalomova sina, i Jude, Halfijeva sina, zapovjednika njegovih vojnika.

70. Et fugerunt, qui erant ex parte Ionathae omnes, et nemo relictus est ex eis, nisi Matthathias filius Absalomi et Iudas filius Chalphi princeps militiae exercitus.

71. Tada Jonatan razdrije odjeæu na sebi, glavu posu prašinom i pomoli se.

71. Et scidit Ionathas vestimenta sua et posuit terram in capite suo et oravit.

72. Vrati se u borbu i suzbi neprijatelja i natjera ga u bijeg.

72. Et reversus est ad eos in proelium et convertit eos in fugam; et fugerunt.

73. Kad su to vidjeli oni koji bijahu pobjegli, vratiše se k njemu te su s njim tjerali neprijatelja do Kedeša, do njegova tabora, pa se tu i oni utaboriše.

73. Et viderunt, qui fugiebant partis illius, et reversi sunt ad eum et insequebantur cum eo usque Cades, usque ad castra ipsorum, et applicuerunt illic.

74. Taj su dan pale tri tisuæe ljudi tuðinske vojske. Jonatan se tada vrati u Jeruzalem.

74. Et ceciderunt de alienigenis in die illa tria milia virorum; et reversus est Ionathas in Ierusalem.