Druga knjiga Ljetopisa, 9

1. Uto kraljica od Sabe èu glas o Salomonu; hoteæi iskušati Salomona zagonetkama, doðe u Jeruzalem s mnogobrojnom pratnjom i s devama koje su nosile miomirise, mnogo zlata i dragulja. Došavši k Salomonu, porazgovori se s njim o svemu što joj bijaše na srcu.

1. Regina quoque Saba, cum audisset famam Salomonis, venit, ut tentaret eum in aenigmatibus in Ierusalem cum magno comitatu et camelis, qui portabant aromata et auri plurimum gemmasque pretiosas. Cumque venisset ad Salomonem, locuta est ei, quaecumque erant in corde suo.

2. Salomon joj odgovori na sva pitanja; nije bilo Salomonu sakriveno ništa da joj ne bi umio objasniti.

2. Et exposuit ei Salomon omnia, quae proposuerat, nec quidquam fuit quod ei non perspicuum fecerit.

3. Kad kraljica od Sabe vidje njegovu mudrost, dvor koji bijaše sagradio,

3. Quae postquam vidit, sapientiam scilicet Salomonis et domum, quam aedificaverat,

4. jela na njegovu stolu, odaje njegove i dvorane, otmjenost njegove posluge i njihova odijela, i njegove peharnike i njihova odijela, i njegove paljenice koje je prinosio u Jahvinu domu, zastade joj dah.

4. necnon et cibaria mensae eius et sessionem servorum et officia ministrorum eius et vestimenta eorum, pincernas quoque et vestes eorum et victimas, quas immolabat in domo Domini, non erat prae stupore ultra in ea spiritus.

5. Tada reèe kralju: "Istina je bila što sam u svojoj zemlji èula o tebi i o tvojoj mudrosti.

5. Dixitque ad regem: “Verus est sermo, quem audieram in terra mea, de rebus tuis et sapientia tua;

6. Ali nisam htjela vjerovati što se pripovijeda dokle god nisam došla i vidjela na svoje oèi; i doista, ni pola mi nije bilo reèeno o tvojoj velikoj mudrosti; nadvisio si glas koji sam slušala.

6. non credebam narrantibus, donec ipsa venissem, et vidissent oculi mei, et probassem vix medietatem sapientiae tuae mihi fuisse narratam; vicisti famam, quam audivi.

7. Blago tvojim ljudima i tvojim slugama koji stoje pred tobom i slušaju tvoju mudrost!

7. Beati viri tui et beati servi tui, qui assistunt coram te omni tempore et audiunt sapientiam tuam!

8. Neka je blagoslovljen Jahve, tvoj Bog, komu si tako omilio da te postavio na svoje prijestolje da kraljuješ umjesto Jahve, svojega Boga, jer Bog tvoj ljubi Izraela da bi ga održao dovijeka; i zato je postavio tebe za kralja da èiniš pravo i pravicu."

8. Sit Dominus Deus tuus benedictus, qui voluit te ordinare super thronum suum regem Domini Dei tui! Quia diligit Deus tuus Israel et vult servare eum in aeternum, idcirco posuit te super eum regem, ut facias iudicia atque iustitiam”.

9. Dala je tada kralju sto i dvadeset zlatnih talenata i mnogo miomirisa i dragulja. Nikad više nije bilo takvih miomirisa kakve je kraljica od Sabe dala kralju Salomonu.

9. Dedit autem regi centum viginti talenta auri et aromata multa nimis et gemmas pretiosissimas; non fuerunt aromata talia ut haec, quae dedit regina Saba regi Salomoni.

10. Hiramove sluge, koje su sa Salomonovim slugama donosile zlata iz Ofira, dovezle su takoðer sandalovine i dragulja.

10. Sed et servi Hiram cum servis Salomonis attulerunt aurum de Ophir et ligna thyina et gemmas pretiosissimas;

11. Kralj je napravio i citre i harfe za pjevaèe: nikad se prije nisu vidjele takve stvari u zemlji judejskoj.

11. et fecit rex de lignis thyinis gradus in domo Domini et in domo regia, citharas quoque et psalteria cantoribus. Numquam visa sunt in terra Iudae ligna talia.

12. Kralj Salomon dade kraljici od Sabe što je zaželjela i zatražila, izuzev ono što je sama donijela kralju. Potom ona krenu i sa slugama ode u svoju zemlju.

12. Rex autem Salomon dedit reginae Saba cuncta, quae voluit et quae postulavit, et multo plura quam attulerat ad eum. Quae reversa abiit in terram suam cum servis suis.

13. Zlato što je dolazilo Salomonu svake godine bilo je teško šest stotina šezdeset i šest zlatnih talenata,

13. Erat autem pondus auri, quod afferebatur Salomoni per singulos annos, sescenta sexaginta sex talenta auri,

14. osim onoga što je dolazilo od trgovaca i putujuæih prodavaèa. I svi su arapski kraljevi i zemaljski upravitelji Salomonu donosili zlato i srebro.

14. excepta ea summa, quae proveniebat ex tributis mercatorum et negotiatorum afferentium et omnium regum Arabiae et ducum terrae, qui comportabant aurum et argentum Salomoni.

15. Kralj Salomon naèini dvjesta štitova od kovanoga zlata; za svaki je štit upotrijebio šest stotina šekela kovanoga zlata;

15. Fecit igitur rex Salomon ducenta scuta aurea de summa sescentorum aureorum, qui in singulis scutis expendebantur,

16. i naèini trista štitiæa od kovanoga zlata; za svaki je štitiæ utrošio trista zlatnih šekela. Kralj ih je pohranio u kuæu zvanu Libanonska šuma.

16. trecentas quoque peltas aureas trecentorum aureorum, quibus tegebantur singulae peltae, posuitque ea rex in domo Saltus Libani.

17. Kralj je napravio i veliko prijestolje od bjelokosti i obložio ga èistim zlatom.

17. Fecit quoque rex solium eburneum grande et vestivit illud auro mundissimo;

18. Prijestolje je imalo šest stepenica i zlatno podnožje sastavljeno s prijestoljem, i ruèice s obiju strana prijestolja, a kraj ruèica stajala dva lava.

18. sex quoque gradus, quibus ascendebatur ad solium, et scabellum aureum et brachiola duo altrinsecus et duos leones stantes iuxta brachiola,

19. Dvanaest je lavova stajalo s obiju strana onih šest stepenica. Takvo što nije bilo izraðeno ni u jednom kraljevstvu.

19. sed et alios duodecim leunculos stantes super sex gradus ex utraque parte; non fuit tale solium in universis regnis.

20. Sve posude iz kojih je pio kralj Salomon bijahu zlatne i sve posuðe u kuæi zvanoj Libanonska šuma bijaše od suhoga zlata; srebro se smatralo bezvrijednim u Salomonovo vrijeme.

20. Omnia quoque vasa convivii regis erant aurea, et vasa domus Saltus Libani ex auro purissimo; argentum enim in diebus Salomonis pro nihilo reputabatur.

21. Kraljeve su laðe išle u Taršiš s Hiramovim slugama; svake treæe godine vraæale su se i dolazile taršiške laðe donoseæi zlato i srebro, slonovu kost, majmune i paune.

21. Siquidem naves regis ibant in Tharsis cum servis Hiram; semel in annis tribus veniebant naves Tharsis portantes aurum et argentum et ebur et simias et pavos.

22. Tako je kralj Salomon natkrilio sve zemaljske kraljeve bogatstvom i mudrošæu.

22. Magnificatus est igitur rex Salomon super omnes reges terrae divitiis et sapientia.

23. Svi su zemaljski kraljevi željeli vidjeti Salomona i èuti mudrost koju mu je Bog ulio u srce.

23. Omnesque reges terrarum desiderabant faciem videre Salomonis, ut audirent sapientiam, quam dederat Deus in corde eius,

24. Svatko mu je donosio dar, srebrno i zlatno posuðe, haljine, oružje i miomirise, konje i mazge, iz godine u godinu.

24. et deferebant ei munera, vasa argentea et aurea et vestes et arma et aromata, equos et mulos per singulos annos.

25. Salomon je imao èetiri tisuæe konjskih jasala i bojnih kola i dvanaest tisuæa konjanika, koje je rasporedio po gradovima bojnih kola i kod kralja u Jeruzalemu.

25. Habuit quoque Salomon quattuor milia stabula equorum et curruum equitumque duodecim milia; constituitque eos in urbibus quadrigarum et, ubi erat rex, in Ierusalem.

26. Vladao je nad svim kraljevima od Rijeke do zemlje filistejske i do egipatske meðe.

26. Exercuit etiam potestatem super cunctos reges, a fluvio Euphrate usque ad terram Philisthinorum et usque ad terminos Aegypti;

27. Kralj je uèinio da u Jeruzalemu bude srebra kao kamenja, a cedrova kao divljih smokava što rastu u Judejskoj nizini.

27. tantamque copiam praebuit argenti in Ierusalem quasi lapidum, et cedrorum tantam multitudinem velut sycomororum, quae gignuntur in Sephela.

28. Salomon je uvozio konje iz Musrija i iz svih zemalja.

28. Adducebantur autem ei equi de Aegypto cunctisque regionibus.

29. Ostala djela Salomonova, od prvih do posljednjih, zapisana su u povijesti proroka Natana, u proroèkoj knjizi Šilonjanina Ahije i u proroèkoj besjedi vidioca Adona o Nebatovu sinu Jeroboamu.

29. Reliqua vero operum Salomonis priorum et novissimorum scripta sunt in verbis Nathan prophetae et in prophetia Ahiae Silonitis, in visione quoque Addo videntis super Ieroboam filium Nabat.

30. Salomon je vladao u Jeruzalemu nad svim Izraelom èetrdeset godina.

30. Regnavit autem Salomon in Ierusalem super omnem Israel quadraginta annis;

31. Potom je poèinuo kod otaca i sahranili su ga u gradu oca mu Davida, a na njegovo se mjesto zakraljio sin mu Roboam.

31. dormivitque cum patribus suis, et sepelierunt eum in civitate David patris eius. Regnavitque Roboam filius eius pro eo.