Biblija u jednoj godini.

Četrdeset devetog dana, Izlazak 35-36 ističe velikodušnost naroda i vještinu obrtnika u izgradnji šatora. Levitski zakonik 25 uvodi jubilejsku godinu, vrijeme oslobođenja i obnove. Psalam 82 osuđuje nepravdu među moćnicima i potiče na obranu potlačenih. Ova čitanja podsjećaju nas da se pravo štovanje izražava u svetosti, velikodušnosti i socijalnoj pravdi.

Poglavlje 35

1. Mojsije sazva svu zajednicu sinova Izraelovih pa im reèe: "Ovo vam je Jahve naložio da èinite:

2. Neka se posao obavlja šest dana. Sedmi dan neka vam bude sveti dan, dan potpunog poèinka u èast Jahvi. Tko bi radio u taj dan neka se kazni smræu.

3. Na subotnji dan ni vatre ne ložite po svojim stanovima."

4. Nadalje Mojsije reèe svoj zajednici izraelskoj: "Ovo je Jahve naredio:

5. Meðu sobom pokupite prinos Jahvi! Tko god je plemenita srca neka Jahvi donese prinos: zlata, srebra i tuèa;

6. ljubièastog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana;

7. uèinjenih ovnujskih koža, onda finih koža, bagremova drva,

8. ulja za svjetlo, mirodija za ulje pomazanja i miomirisni tamjan;

9. oniksa i drugoga dragog kamenja za umetanje u opleæak i naprsnik.

10. A svi koji su meðu vama vješti neka doðu praviti što je Jahve naredio:

11. Prebivalište, njegov Šator i pokrov; njegove kuke i trenice, njegove prijeènice i stupce; njegova podnožja;

12. njegov Kovèeg i motke; Pomirilište pa zavjesu za zaklon;

13. stol s njegovim motkama i sve njegove potrepštine; prinesene hljebove;

14. svijeænjak za svjetlo, njegov pribor i njegove svijeæe, onda ulje za svjetlo;

15. kadioni žrtvenik i njegove motke; ulje za pomazanje i miomirisni tamjan; zastorak na ulazu u Prebivalište;

16. žrtvenik za žrtve paljenice s njegovom rešetkom od tuèa; motke za nj i sav njegov pribor; umivaonik i njegov stalak;

17. zastore za dvorište; stupce i njihova podnožja, pa zastor na ulazu u dvorište;

18. koèiæe za Prebivalište i koèiæe za dvorište s njihovim uzicama;

19. sveèano ruho za vršenje službe u Svetištu - posveæena odijela za sveæenika Arona i odijela za sveæenièku službu njegovih sinova."

20. Nato se sva izraelska zajednica povuèe ispred Mojsija.

21. A onda svatko koga je srce vuklo i duša poticala doðe noseæi svoj prinos u èast Jahvi za gradnju Šatora sastanka, za svaku službu u njemu i za posveæena odijela.

22. Strèaše se muževi i žene: svi koje je srce vuklo donesoše zapinjaèa, naušnica, prstenja, narukvica, ogrlica i svakovrsna zlatnog nakita; svi koji bijahu zavjetovali kakvu zlatninu u èast Jahvi.

23. Svi kod kojih se našlo ljubièastog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana, uèinjenih ovnujskih koža ili finih koža donesoše svoje.

24. Nadalje, svatko tko je mogao dati kakav dar u srebru ili tuèu donese to kao prinos u èast Jahvi. Svatko u koga se našlo bagremova drva za upotrebu u bilo kojem poslu, donese ga.

25. Sve žene koje su bile vješte prele su svojim rukama i donosile što bijahu oprele: ljubièastog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana.

26. Sve opet žene koje je njihovo srce poticalo zbog njihove vještine prele su kostrijet.

27. Glavari su donosili oniksa i drugoga dragog kamenja za umetanje u opleæak i naprsnik;

28. pa mirodije i ulje za svjetlo, ulje za pomazanje i miomirisni tamjan.

29. I tako Izraelci - svi ljudi i sve žene koje je srce poticalo da pridonesu bilo što poslu koji je Jahve po Mojsiju naredio da se izvrši - donesoše to kao dragovoljan prinos u èast Jahvi.

30. Potom reèe Mojsije Izraelcima: "Vidite! Jahve je po imenu pozvao Besalela, sina Urijeva, od koljena Hurova a iz plemena Judina.

31. Njega je napunio duhom Božjim, dao mu umješnost, sposobnost i razumijevanje u svim poslovima:

32. da zamišlja nacrte i da radove izvodi od zlata, srebra i tuèa;

33. da reže dragulje za umetanje; da urezuje u drvetu i da umješno radi svaki posao.

34. Njemu i Oholiabu, sinu Ahisamakovu, od plemena Danova, udijeli i sposobnost da pouèavaju druge.

35. Obdari ih umještvom u svakom poslu rezbarskom, krojaèkom, veziljskom i tkalaèkom; oni tkaju tkanine od ljubièastog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana, sposobni su u svakom poslu i vješti u nacrtima.

Poglavlje 36

1. Stoga neka Besalel, Oholiab i svi vještaci koje je Jahve obdario vještinom i sposobnošæu da vješto izvedu sve poslove oko podizanja Svetišta obave sve kako je Jahve naredio."

2. Mojsije onda pozva Besalela, Oholiaba i sve one što ih je Jahve obdario vještinom; sve koje je srce poticalo da se prihvate posla i izvedu ga.

3. Oni preuzmu od Mojsija sve prinose koje Izraelci bijahu donijeli da se izvedu poslovi oko podizanja Svetišta. Ali kako su oni i dalje donosili prinose jutro za jutrom,

4. svi majstori koji su gradili Svetište doðu - svaki s posla na kojem je radio -

5. i reknu Mojsiju: "Svijet donosi mnogo više nego što je potrebno za izvoðenje posla koji nam je Jahve naredio da izvedemo."

6. Zato Mojsije izda naredbu koju po taboru proglase: "Neka više nijedan èovjek ni žena ne donosi nikakva priloga za Svetište!" Tako ustave narod te nije donosio novih darova.

7. Što imahu bijaše dosta da se izvede sve djelo; i još je pretjecalo.

8. I tako najvještiji ljudi meðu radnicima naprave Prebivalište. Naèine ga od deset zavjesa od prepredenog lana i ljubièastog, crvenog i tamnocrvenog prediva. Na njima bijahu izvezeni likovi kerubina.

9. Dužina je svake zavjese iznosila dvadeset osam lakata, a širina svake zavjese èetiri lakta. Sve su zavjese bile iste mjere.

10. Pet zavjesa sastave jednu s drugom, a pet drugih zavjesa sastave opet jednu s drugom.

11. Na rubu posljednje od zavjesa sastavljenih u jedno naèine petlje od modre vune; jednako ih naèine i na rubu posljednje zavjese drugoga dijela;

12. naèine pedeset petlji na jednome komadu, a pedeset na rubu zavjese drugoga komada. Petlje su stajale jedna spram druge.

13. Onda naprave pedeset zlatnih kopèa pa sastave zavjese kopèama jednu s drugom. Tako je Prebivalište bilo kao jedna cjelina.

14. Zatim za Šator povrh Prebivališta naèine zavjese od kostrijeti; naèine ih jedanaest.

15. Dužina svake zavjese bila je trideset lakata, a širina èetiri lakta. Tih jedanaest zavjesa bilo je iste mjere.

16. Sastave pet zavjesa za se, a šest drugih opet za se.

17. Naprave pedeset petlji na rubu zavjese jednoga komada, a pedeset naèine na rubu drugoga komada.

18. Naèine i pedeset kopèa od tuèa da sastave Šator zajedno, tako da bude jedna cjelina.

19. Zatim naprave pokrov za Šator od uèinjenih ovnujskih koža, a povrh njega drugi, od finih koža.

20. Trenice nauzgor za Prebivalište izrade od bagremova drva.

21. Duljina je svake trenice bila deset lakata, a širina lakat i pol.

22. Svaka je trenica imala dva klina da je drže uspravno. To su napravili na svakoj trenici za Šator.

23. Trenice za Prebivalište napravili su ovako: dvadeset trenica za južnu stranu;

24. napravili su èetrdeset podnožja od srebra pod dvadeset trenica - dva podnožja pod prvu trenicu za njezina dva klina i dva podnožja pod svaku slijedeæu trenicu za njezina dva klina.

25. Za drugu, sjevernu, stranu Prebivališta naprave dvadeset trenica

26. i za njih èetrdeset podnožja od srebra - dva podnožja pod prvu trenicu, a po dva podnožja pod svaku slijedeæu trenicu.

27. Prebivalištu straga, prema zapadu, napraviše šest trenica.

28. Naprave i dvije trenice za uglove Prebivališta straga.

29. Pri dnu su bile rastavljene, ali su se pri vrhu, kod prvoga koluta, sastajale. Tako su ih obje postavili za dva ugla.

30. Bilo je osam trenica s njihovim podnožjima od srebra: šesnaest podnožja, pod svakom trenicom dva.

31. Naèine prijeènice od bagremova drva: pet njih za trenice s jedne strane Prebivališta,

32. a pet opet prijeènica za trenice s druge strane Prebivališta te pet prijeènica za trenice Prebivalištu straga, prema zapadu.

33. Onda naèine središnju prijeènicu što je prolazila sredinom trenica s kraja na kraj.

34. Trenice oblože zlatom, a njihove kolutove, kroz koje su prijeènice bile provuèene, naèine od zlata. I prijeènice oblože zlatom.

35. Naprave zavjesu od ljubièastog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana; naèine je s izvezenim kerubinima.

36. Za nju naprave èetiri stupa od bagremova drva i oblože ih zlatom. Kuke su im bile od zlata, a saliju im i èetiri podnožja od srebra.

37. Na ulazu u Šator naprave zavjesu od ljubièastog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana, umjetnièki protkanu, i za nju pet stupèiæa s njihovim kukama. Vrhove stupèiæa i njihove šipke oblože zlatom, dok im pet podnožja naprave od tuèa.

1. Jahve reèe Mojsiju na Sinajskom brdu:

2. "Govori Izraelcima i kaži im: Kad uðete u zemlju koju vam dajem, neka ta zemlja održava Jahvin subotni poèinak.

3. Šest godina zasijavaj svoju njivu, šest godina svoj vinograd obrezuj i beri njegov plod.

4. Ali sedme godine neka i zemlja uživa subotnji poèinak, Jahvinu subotu: svoje njive ne zasijavaj niti obrezuj svoga vinograda.

5. Što samo od sebe uzraste na tvojoj njivi nemoj žeti niti beri grožðe s neobrezane loze. Neka to bude zemlji godina poèivanja.

6. Zemljišni poèinak neka vam priskrbi prehranu: tebi, tvome sluzi, tvojoj sluškinji, tvome najamniku koji s tobom živi;

7. a i tvojoj stoci i zvjeradi u tvojoj zemlji neka njezini plodovi služe za hranu."

8. "Nabroj sedam sedmica takvih godina, sedam puta sedam godina. Sedam sedmica godina iznosit æe ti èetrdeset devet godina.

9. A onda zaori u trubu! U sedmome mjesecu, desetoga dana toga mjeseca, na Dan pomirenja, zatrubite u trubu širom svoje zemlje.

10. Tu pedesetu godinu proglasite svetom! Zemljom proglasite oslobaðanje svim njezinim stanovnicima. To neka vam bude jubilej, oprosna godina. Neka se svatko vaš vrati na svoju oèevinu; neka se svatko vrati k svome rodu!

11. Ta pedesetogodišnjica neka vam je jubilejska godina: nemojte sijati, nemojte žeti što samo od sebe uzraste niti berite grožðe s neobrezane loze.

12. Jer jubilej vam mora biti svet! Hranite se onim što njiva donese od sebe.

13. Te jubilejske godine neka se svatko vrati na svoju oèevinu.

14. Zato, kad prodajete imanje svome sunarodnjaku ili kupujete od svoga sunarodnjaka, nemojte nanositi štete svome bratu!

15. Od svoga sunarodnjaka kupuj, odbivši samo broj godina poslije jubileja, a on neka ti proda prema broju proizvodnih godina.

16. Što više godina, više i cijenu povisi; što manje godina, neka je i cijena manja. Jer, ono što ti on prodaje jest broj ljetina.

17. Neka nitko od vas ne nanosi štete svome sunarodnjaku, nego se boj Boga svoga! Jer ja sam Jahve, Bog vaš.

18. Vršite moje zakone i moje naredbe; vjerno ih provodite u djelo pa æete u sigurnosti živjeti na zemlji.

19. Zemlja æe davati svoj rod, jest æete do sitosti i živjet æete u sigurnosti.

20. Ako biste rekli: 'Èime æemo se hraniti te sedme godine kad ne budemo ni sijali ni brali plodova?'

21. evo, blagoslov æu svoj pustiti na vas: šesta godina rodom æe roditi za tri godine.

22. Kad budete sijali osme godine, hranit æete se starim prihodom sve do devete godine; dok ne doðe njezin prihod, jest æete stari."

23. "Zemlja se ne smije prodati potpuno, jer zemlja pripada meni, dok ste vi samo stranci i gosti kod mene.

24. Zato u svakome kraju gdje imate zemljišne posjede morate dopustiti otkupljivanje zemlje.

25. Ako tvoj brat zapadne u škripac te moradne prodati dio svoje oèevine, neka doðe njegov najbliži izbavitelj i otkupi što je njegov brat prodao.

26. Ako nema koga da mu ga otkupi, a poslije i sam postane imuæan te stekne sredstva da je otkupi,

27. neka prebroji godine od prodaje, isplati kupcu svotu za preostalo vrijeme i vrati se na svoju oèevinu.

28. Ako nema sredstava da je vrati, onda prodano neka ostane u rukama kupca do jubilejske godine. A stupivši u jubilej, neka se vrati na svoju oèevinu.

29. Ako tko proda stojnu kuæu u gradu zidom obzidanu, može je otkupiti dokle se ne navrši godina poslije prodaje; otkupni rok neka je, dakle, jedna godina.

30. Ako je ne otkupi u roku od godine, onda kuæa u gradu zidom opasana prelazi potpuno kupcu i njegovim potomcima: ni za jubileja neka se ne vraæa.

31. Ali kuæe po selima što nemaju zidova oko sebe neka se smatraju kao posjedi u polju; mogu se otkupljivati. U jubileju kupac mora iz njih iziæi.

32. Kuæe koje u levitskim gradovima pripadaju levitima mogu leviti otkupiti u svako vrijeme.

33. Ako se koji levit ne posluži svojim pravom otkupa, onda æe kuæa što bude prodana u gradu njegova vlasništva biti za jubileja vraæena. Jer kod Izraelaca kuæe u gradovima levita njihovo su vlasništvo.

34. Neograðena zemlja oko njihovih gradova ne može se prodati, jer je ona njihovo vlasništvo za sva vremena."

35. "Ako tvoj brat zapadne u škripac i ne mogne održavati svoje odnose s tobom, primi ga; i neka s tobom živi kao stranac ili gost.

36. Ne uzimaj od njega ni lihve ni kamata. Boga se svoga boj, i neka tvoj brat živi s tobom!

37. Ne uzajmljuj mu novac na kamate niti mu lihvarski davaj svoju hranu.

38. Ja, Jahve, Bog vaš, izbavio sam vas iz zemlje egipatske da vam dadem zemlju kanaansku i budem vaš Bog.

39. Ako li tvoj brat padne u škripac dok je s tobom u urednim odnosima te se moradne tebi prodati, nemoj ga prisiliti da služi kao rob; neka bude kod tebe kao najamnik ili nadnièar.

40. Neka služi kod tebe do jubilejske godine.

41. Onda neka bude slobodan da ode od tebe - i on i njegova djeca s njim; neka ide natrag svome rodu i opet zaposjedne svoju djedovinu.

42. TÓa oni su moji službenici, ja sam ih izbavio iz zemlje egipatske; oni se ne smiju prodavati kao robovi.

43. Nemoj s njim grubo postupati! Boga se svoga boj!

44. A robove i ropkinje, budeš li ih htio imati, možete kupiti, i muške i ženske, od naroda koji su oko vas.

45. Možete ih kupovati i od pridošlica koji s vama borave; od njihovih obitelji što žive s vama i roðeni su u vašoj zemlji. Takvi mogu postati vašim vlasništvom.

46. Njih možete predati u nasljedstvo svojoj djeci da ih zavazda naslijede u baštinu. Prema njima možete postupati kao prema robovima. Ali prema svojoj braæi, Izraelcima, nitko ne smije grubo postupati.

47. Ako se stranac s tobom nastanjen obogati, a tvoj brat, u svojim odnosima prema njemu, zapadne u škripac te se proda strancu koji je s tobom nastanjen ili kojemu god potomku stranèeve obitelji,

48. on ima pravo i nakon prodaje biti otkupljen. Neka ga otkupi netko od njegove braæe;

49. ili neka ga otkupi njegov stric, njegov roðak ili bilo tko od njegove obitelji koji bude od njegove krvi. Ili, ako ima sredstava, neka se sam otkupi.

50. Sa svojim kupcem neka proraèuna vrijeme od godine kad mu se prodao do jubilejske godine. Cijena za njegovo osloboðenje neka bude prema broju godina. Vrijeme što ga je proveo sa svojim vlasnikom neka se procijeni kao vrijeme jednog najamnika.

51. Ako ostaje još mnogo godina, neka isplati za svoju otkupninu u omjeru svoje prodajne svote.

52. A ako ostaje samo nekoliko godina do jubilejske godine, neka izraèuna pa isplati za svoj otkup prema godinama službe.

53. Prema njemu neka bude kao prema najamniku koji se iznajmljuje od godine na godinu. Neka se na tvoje oèi s njim ne postupa grubo.

54. Ne bude li iskupljen ovako, onda i on i njegova djeca s njim neka odu u jubilejskoj godini.

55. Jer Izraelci su moji službenici; oni su moji službenici koje sam ja izveo iz zemlje egipatske, ja, Jahve, Bog vaš."

1. Psalam. Asafov. Bog ustaje u skupštini "bogova", usred "bogova" sud održava.

2. "Dokle æete sudit' krivo, iæ' na ruku bezbožnima?

3. Štitite slaba i sirotu, vratite pravicu jadniku i siromahu!

4. Izbavite potlaèenog i ubogog: istrgnite ga iz ruku bezbožnih!"

5. Ne shvaæaju nit' razumiju, po mraku hodaju: poljuljani su svi temelji zemlje.

6. Rekoh doduše: "Vi ste bogovi i svi ste sinovi Višnjega!

7. Ali æete k'o svi ljudi umrijeti, past æete kao svatko od velikih!"

8. Ustani, Bože, i sudi zemlju, jer si s pravom gospodar svih naroda.