Biblija u jednoj godini.

Na 149. dan, 1. Kraljevima 7 detaljno opisuje unutarnju i vanjsku izgradnju Salomonovog hrama. Propovjednik 1-3 poziva nas da razmislimo o uzaludnosti ljudskih ambicija bez Boga i protoku vremena. Psalam 5 podsjeća nas da Bog štiti pravednike i čuje njihove molitve, nudeći im vodstvo i sigurnost.

1. Salomon je sagradio i svoj dvor; u trinaest ga je godina potpuno dovršio.

2. Sagradio je dvor od libanonske šume: stotinu lakata dug, pedeset širok i trideset lakata visok, na èetiri reda cedrovih stupova, a na stupovima bijahu cedrove grede.

3. Bio je pokriven cedrovinom iznad soba koje su poèivale na stupovima. Ovih je bilo èetrdeset i pet: petnaest u svakom redu.

4. Bila su tri reda prozora: po tri su prozora gledala jedan prema drugome.

5. Sva vrata s dovratnicima bila su èetverokutna i po tri su prozora stajala jedan prema drugome.

6. Naèinio je trijem od stupova, pedeset lakata dug i trideset širok.

7. Zatim je sagradio prijestolni trijem gdje je sudio; i sudaèki trijem, obložen cedrovinom od poda do stropa.

8. Njegovo prebivalište, u drugom dvorištu i unutar predvorja, bilo je istoga oblika. Sagradio je i kuæu, nalik na onaj trijem, faraonovoj kæeri, kojom se bijaše oženio.

9. Sve su te graðevine bile od biranog kamena, sjeèena po mjeri, a klesana iznutra i izvana, od temelja sve do drvenih spojnica, a vani sve do velikog predvorja.

10. Temelji su im bili od birana, velikog kamena: od deset i od osam lakata,

11. a nadgradnja od birana, po mjeri klesana kamena i od cedrovine.

12. A tri su reda klesanog kamena i red cedrovih greda okruživali veliko predvorje, a tako i unutrašnje predvorje Doma Jahvina.

13. Salomon posla po Hirama iz Tira.

14. Bio je to sin udovice iz plemena Naftalijeva, ali mu otac bijaše iz Tira, kovaè tuèa. Bio je pun vještine, umijeæa i znanja da svašta izraðuje od tuèa. Doðe on kralju Salomonu i sav mu posao izradi.

15. Salio je dva stupa od tuèa; jedan je stup bio visok osamnaest lakata, a koncem mjeren unaokolo imao je dvanaest lakata, isto tako i drugi.

16. I naèini dvije glavice od tuèa da se stave povrh stupova; jedna je glavica bila visoka pet lakata i druga je bila pet lakata visoka.

17. Naèini dva opleta u obliku pletera i lanèaste žice da pokriju glavice na vrhu stupova; sedam za jednu glavicu i sedam za drugu.

18. Onda izradi mogranje: bili su u dva reda oko svake mreže.

19. Glavice na vrhu stupova pred trijemom imale su oblik ljiljana, od èetiri lakta.

20. Stajale su na oba stupa kod izboèine što je bila prema lanèancu. Dvije stotine mogranja bilo je oko prve glavice i dvije stotine oko druge.

21. Podiže stupove pred trijemom Hekala; jedan postavi na desnu stranu i nazva ga Jahin; postavi drugi stup na lijevu stranu i dade mu ime Boaz.

22. Na samom vrhu stupova postavi izraðene ljiljane. I tako dovrši stupove.

23. Tada od rastaljene kovine izli more koje je od ruba do ruba mjerilo deset lakata; bilo je okruglo naokolo, pet lakata visoko, a u opsegu, mjereno vrpcom, imalo je trideset lakata.

24. Pod rubom mu bijahu uresi kao cvjetne èaške koje su ga optakale sasvim: po deset na lakat optakale su more unaokolo; cvjetne su èaške bile u dva reda i salivene s njim.

25. Poèivalo je na dvanaest volova: tri su gledala na sjever, tri na zapad, tri na jug, a tri na istok; more je stajalo na njima i svi su stražnjim dijelom bili okrenuti unutra.

26. Bilo je debelo pedalj, rub mu kao rub u èaše, kao cvijet, a moglo je primiti tri tisuæe bata.

27. Naèinio je deset tuèanih podnožja; svako je podnožje bilo èetiri lakta dugo, èetiri lakta široko, a tri lakta visoko.

28. Podnožja su bila ovako izraðena: imala su okvire, a okviri su stajali meðu preponama.

29. Na okvirima meðu preponama bili su lavovi, volovi i kerubini; a na samim preponama, kako iznad lavova i volova tako i pod njima, bijahu ukrasi poput vijenaca.

30. Svako je podnožje imalo èetiri tuèana toèka i osovine od tuèa; èetiri su njihove noge imale držaèe; pod umivaonikom bijahu držaèi sliveni s ukrasima.

31. Gore, gdje su se držaèi sastavljali, bio je otvor podnožja; imao je lakat i pol; otvor je bio okrugao, u obliku ukrasne posude, a na njemu su bili uklesani i ukrasi; ali prepone bijahu èetvrtaste, a ne okrugle.

32. Èetiri su toèka bila pod preponom. Osovine im izlazile na podnožju; svaki toèak bijaše visok lakat i pol.

33. Toèkovi su bili slièni toèkovima obiènih kola: njihove osovine, naplaci, paoci i glavèine - sve bijaše liveno.

34. Bila su èetiri držaèa na èetiri ugla svakog podnožja; podnožje i držaèi saèinjavahu jednu cjelinu.

35. Pri vrhu podnožja bio je sve unaokolo krug visok pol lakta; povrh podnožja bili su klinovi; prepone su s njima saèinjavale cjelinu.

36. Po oplošjima klinova i prepona urezao je kerube, lavove i palme, veæ prema velièini praznog oplošja i vijenaca naokolo.

37. Tako naèini deset podnožja: jednako salivenih, jednake velièine i oblika.

38. I naèini deset umivaonika od tuèa. Svaki je umivaonik sadržavao èetrdeset bata, a svaki je umivaonik bio od èetiri lakta; na svako od deset podnožja došao je po jedan umivaonik.

39. Postavi pet podnožja na desnoj strani Hrama, a pet na lijevoj strani Hrama; a more stavi s desne strane Hrama, prema jugoistoku.

40. Hiram naèini lonce, lopate i kotliæe. Dovrši on sav posao što ga je obavljao kralju Salomonu za Dom Jahvin:

41. dva stupa, okrugle glavice što su bile navrh stupova; dva opleta da pokriju dvije glavice što bijahu navrh stupova;

42. èetiri stotine mogranja za oba opleta; dva reda mogranja za svaki oplet da prekriju dvije glavice navrh stupova;

43. deset podnožja i deset umivaonika na podnožjima;

44. jedno more i dvanaest volova pod njim;

45. lonce, lopate i kotliæe. Svi ti predmeti koje je Hiram naèinio kralju Salomonu za Dom Jahvin bili su od sjajnog tuèa.

46. Kralj je zapovjedio da sve to lijevaju u kalupima od gline, u Jordanskoj dolini, izmeðu Sukota i Sartana.

47. Na koncu je Salomon odredio da rasporede sve te predmete, a bijaše ih toliko da se nije mogla obraèunati težina tuèa.

48. Salomon naèini sve predmete koji su bili u Domu Jahvinu: zlatni žrtvenik i zlatni stol na kojemu su stajali prineseni hljebovi;

49. pet svijeænjaka s desne i pet s lijeve strane pred Debirom, od èistoga zlata; cvjetove, svjetiljke, usekaèe od zlata;

50. vrèeve, noževe, kotliæe, plitice i kadionice od èistoga zlata; stožere za vrata nutarnje dvorane - to je Svetinja nad svetinjama - i za vrata Hekala - to jest Hrama - sve od zlata.

51. Tako bi priveden kraju sav posao što ga Salomon obavi za Dom Jahvin. Salomon unese sve svete darove oca svoga Davida - srebro, zlato i posuðe - i stavi ih u riznicu Doma Jahvina.

Poglavlje 1

1. Misli Propovjednika, Davidova sina, kralja u Jeruzalemu.

2. Ispraznost nad ispraznošæu, veli Propovjednik, ispraznost nad ispraznošæu, sve je ispraznost!

3. Kakva je korist èovjeku od svega truda njegova kojim se trudi pod suncem?

4. Jedan naraštaj odlazi, drugi dolazi, a zemlja uvijek ostaje.

5. Sunce izlazi, sunce zalazi i onda hiti svojem mjestu odakle izlazi.

6. Vjetar puše na jug i okreæe se na sjever, kovitla sad ovamo sad onamo i vraæa se u novom vrtlogu.

7. Sve rijeke teku u more i more se ne prepunja; odakle teku rijeke, onamo se vraæaju da ponovo poènu svoj tok.

8. Sve je muèno. Nitko ne može reæi da se oèi nisu do sita nagledale i uši dovoljno naslušale.

9. Što je bilo, opet æe biti, i što se èinilo, opet æe se èiniti, i nema ništa novo pod suncem.

10. Ima li išta o èemu bi se moglo reæi: "Gle, ovo je novo!" Sve je veæ davno prije nas postojalo.

11. Samo, od prošlosti ne ostade ni spomena, kao što ni u buduænosti neæe biti sjeæanja na ono što æe poslije doæi.

12. Ja, Propovjednik, bijah kralj nad Izraelom u Jeruzalemu.

13. I trudih se da mudrošæu istražim i dokuèim sve što biva pod nebom; o, kako muènu zadaæu zadade Bog sinovima ljudskim.

14. Vidjeh sve što se èini pod suncem: kakve li ispraznosti i puste tlapnje!

15. Što je krivo, ne može se ispraviti; èega nema, izbrojiti se ne može.

16. Rekoh onda sam sebi: "Gle, stekao sam veæu mudrost nego bilo tko od mojih prethodnika u Jeruzalemu. Duh moj sabrao je golemu mudrost i znanje."

17. Mudrost pomnjivo prouèih, a tako i glupost i ludost, ali sam spoznao da je to pusta tlapnja.

18. Mnogo mudrosti - mnogo jada; što više znanja, to više boli.

Poglavlje 2

1. Tad rekoh u srcu svom: "Daj da okušam užitak i vidim što naslada pruža" - ali gle: i to je ispraznost!

2. O smijehu rekoh: "Ludost je"; o užitku: "Èemu valja?"

3. Odluèih tijelo krijepiti vinom, a srce posvetiti mudrosti; poželjeh prigrliti i ludost, kako bih spoznao usreæava li ljude ono što pod nebesima èine za izbrojenih dana svojega života.

4. Uèinih velika djela: sazidah sebi palaèe, zasadih vinograde;

5. uredih perivoje i voænjake, nasadih u njima voæke svakojake.

6. Naèinih jezera da plodna sadišta natapam.

7. Nakupovah robova i robinja, imadoh i sluge domaæe, a tako i stada krupne i sitne stoke više no itko prije mene u Jeruzalemu.

8. Nagomilah srebro i zlato i blago kraljeva i pokrajina, nabavih pjevaèe i pjevaèice i svakoga raskošja ljudskog, sve škrinju na škrinji.

9. I postadoh tako velik, veæi no bilo tko prije mene u Jeruzalemu; a nije me ni mudrost moja ostavila.

10. I što god su mi oèi poželjele, nisam im uskratio, niti branih srcu svojemu kakva veselja, veæ se srce moje veselilo svakom trudu mojem, i takva bi nagrada svakom mojem naporu.

11. A onda razmotrih sva svoja djela, sve napore što uložih da do njih doðem - i gle, sve je to opet ispraznost i pusta tlapnja! I ništa nema valjano pod suncem.

12. Okrenuh zatim misao svoju mudrosti, gluposti i ludosti. Što, na priliku, èini kraljev nasljednik? Ono što je veæ uèinjeno.

13. I spoznadoh da je bolja mudrost od ludosti, kao što je svjetlost bolja od tame.

14. Mudracu su oèi u glavi, a bezumnik luta u tami. Ali takoðer znam da obojicu stiže ista kob.

15. Zato rekoh u sebi: "Kakva je sudbina luðaku, takva je i meni. Èemu onda žudjeti za mudrošæu?" I rekoh u srcu: "I to je ispraznost!"

16. Jer trajna spomena nema ni mudru ni bezumniku: obojicu æe poslije nekog vremena prekriti zaborav! I, jao, mudrac mora umrijeti kao i bezumnik.

17. Omrznuh život, jer mi se uèini muènim sve što se zbiva pod suncem: sve je ispraznost i pusta tlapnja.

18. Zamrzih sve za što sam se pod suncem trudio i što sad ostavljam svome nasljedniku.

19. Tko zna hoæe li on biti mudar ili lud? Pa ipak on æe biti gospodar sve moje muke u koju uložih sav svoj napor i mudrost pod suncem. I to je ispraznost.

20. I stao sam srcem oèajavati zbog velikog napora kojim sam se trudio pod suncem.

21. Jer èovjek se trudi mudro i umješno i uspješno, pa sve to mora ostaviti u baštinu drugomu koji se oko toga nije uopæe trudio. I to je ispraznost i velika nevolja.

22. Jer što on dobiva za sav svoj napor i trud koji je pod suncem podnio?

23. Jer svi su njegovi dani doista mukotrpni, poslovi mu puni brige; èak ni noæu ne miruje srce njegovo. I to je ispraznost.

24. Nema èovjeku druge sreæe veæ jesti i piti i biti zadovoljan svojim poslom. I to je, vidim, dar Božje ruke.

25. Jer tko bi mogao jesti, tko li nezadovoljan biti, osim po njemu.

26. Mudrost, spoznaju, radost on daruje onom tko mu je po volji, a grešniku nameæe zadaæu da sabira i skuplja za onoga tko je po volji Bogu. I to je ispraznost i pusta tlapnja.

Poglavlje 3

1. Sve ima svoje doba i svaki posao pod nebom svoje vrijeme.

2. Vrijeme raðanja i vrijeme umiranja; vrijeme saðenja i vrijeme èupanja posaðenog.

3. Vrijeme ubijanja i vrijeme lijeèenja; vrijeme rušenja i vrijeme graðenja.

4. Vrijeme plaèa i vrijeme smijeha; vrijeme tugovanja i vrijeme plesanja.

5. Vrijeme bacanja kamenja i vrijeme sabiranja kamenja; vrijeme grljenja i vrijeme kad se ostavlja grljenje.

6. Vrijeme traženja i vrijeme gubljenja; vrijeme èuvanja i vrijeme odbacivanja.

7. Vrijeme deranja i vrijeme š§ijenja; vrijeme šutnje i vrijeme govorenja.

8. Vrijeme ljubljenja i vrijeme mržnje; vrijeme rata i vrijeme mira.

9. Koja je posleniku korist od njegovih napora?

10. Razmišljam o muènoj zadaæi što je Bog zadade sinovima ljudskim.

11. Sve što on èini prikladno je u svoje vrijeme; ali iako je dopustio èovjeku uvid u vjekove, èovjek ne može dokuèiti djela koja Boga èini od poèetka do kraja.

12. Znam da nije druge sreæe èovjeku osim da se veseli i èini dobro za svojega života.

13. I kad èovjek jede i pije i uživa u svojem radu, i to je Božji dar.

14. I znam da sve što Bog èini, èini za stalno. Tome se ništa dodati ne može niti mu se može oduzeti; a Bog èini tako da ga se boje.

15. Što biva, veæ bijaše, i što æe biti, veæ je bilo; a Bog obnavlja što je prohujalo.

16. Još vidim kako pod suncem umjesto pravice vlada nepravda i umjesto pravednika zloèinac.

17. Zato rekoh u sebi: "Bog æe suditi i pravedniku i zloèincu, jer ovdje ima vrijeme za svaku namjeru i èin."

18. Još rekoh u sebi: "Ljudi se ponašaju tako da Bog može pokazati kakvi su uistinu, da su jedni drugima poput zvijeri."

19. Jer zaista, kob ljudi i zvijeri jedna je te ista. Kako ginu oni, tako ginu i one; i dišu jednakim dahom, i èovjek nièim ne nadmašuje zvijer, jer sve je ispraznost.

20. I jedni i drugi odlaze na isto mjesto; svi su postali od praha i u prah se vraæaju.

21. Tko zna da li dah ljudski uzlazi gore, a dah zvijeri silazi dolje k zemlji?

22. Uviðam da èovjeku druge sreæe nema osim radosti u svome djelu, jer to je ljudska sudbina. A tko æe ga dovesti do toga da dozna što æe biti poslije njega?

1. Zborovoði. Uz frule. Psalam. Davidov.

2. Èuj, o Jahve, rijeèi moje, jecaje moje razaberi!

3. Osvrni se na glas mog prizivanja, o Kralju moj i Bože moj, jer tebe vruæe zazivam!

4. Jahve, zorom glas mi veæ èuješ, zorom ti veæ lijem molitve u nadi èekajuæ'.

5. Jer ti nisi Bog kom je nepravda mila: zlobniku nema boravka s tobom,

6. opaki ne mogu opstati pred tvojim pogledom. Mrziš sve što èine bezakonje

7. i uništavaš lažljivce. Varalica i krvopija Jahvi se gadi.

8. Po velikoj dobroti tvojoj uniæi æu u Dom tvoj; past æu nièice pred svetim Domom tvojim, Jahve, prepun poštovanja.

9. U svojoj me pravdi vodi poradi mojih dušmana, svoj put mi poravnaj pred oèima.

10. U njihovim ustima iskrenosti nema, srce im je puno zloæe; grlo im je grob otvoren, a jezikom laskaju.

11. Kazni ih, o Bože! Nek' propadnu oni i osnove njine, otjeraj ih zbog mnogih nedjela njihovih; tÓa oni se digoše na tebe.

12. Nek' se raduju svi što se utjeèu tebi, neka klièu sve dovijeka! Štiti ih i nek se vesele u tebi koji ljube ime tvoje,

13. jer pravednika, Jahve, ti blagoslivljaš, dobrotom ga svojom k'o štitom zaklanjaš.