Biblija u jednoj godini.

Na 283. dan pratimo izazove i pobjede Makabejaca u njihovoj borbi za slobodu i vjernost Bogu. Sirah 4-6 nudi praktične savjete o ponašanju i pravdi. Izreke 22:1-4 ističu važnost časti, marljivosti i straha Gospodnjeg kao temelja pravednog života.

1. U one dane Matatija, sin Ivana Šimunova, sveæenik iz koljena Joaribova, ode iz Jeruzalema i udari sjedište u Modinu.

2. A imao je pet sinova: Ivana prozvana Gadi,

3. Šimuna prozvana Tasi,

4. Judu prozvana Makabej,

5. Eleazara prozvana Avaran, Jonatu prozvana Afus.

6. Videæi kakva se bogohulstva zbivaju u Judeji i u Jeruzalemu, Matatija

7. zavapi: "Jao, zar se zato rodih da gledam zator svog naroda i zator Svetoga grada pa da besposlen sjedim dok nam ga predaju u ruke neprijatelja - Svetište naše u ruke tuðinaca?

8. Svetište njegovo postade k'o èovjek bez èasti,

9. posuðe, slava njegova, za plijen opljaèkano; nejaèad njegova po trgovima poklana, mladiæi njegovi hrana oštrim maèevima!

10. Ima li naroda kojemu ne pripade dio našega kraljevstva, koji ne prigrabi sebi plijena našega?!

11. Sav mu je nakit otet, slobodu zamijeni s ropstvom.

12. Gle, Svetište naše - ljepota i slava naša - opustje, oskvrnuše ga pogani!

13. Èemu nam život?"

14. I razdrije Matatija i njegovi sinovi svoju odjeæu, navukoše kostrijet i proplakaše gorko.

15. Uto kraljevi ljudi, poslani da sile na otpad, doðoše u Modin da prinude na žrtvovanje.

16. Mnogi su od Izraela prišli k njima. Ali Matatija i njegovi sinovi ostadoše postojani.

17. Kraljevi ljudi priðu Matatiji i stanu ga nagovarati: "Ti si èovjek ugledan u ovom gradu, èastan i utjecajan; uz tebe su tvoji sinovi i braæa.

18. Priði dakle prvi i izvrši zapovijed kraljevu, kao što to uèiniše drugi narodi, ostali Judejci i preostalo stanovništvo Jeruzalema, pa æeš i ti i tvoji sinovi uæi u krug kraljevih prijatelja i bit æete èašæeni srebrom i zlatom i mnogim darovima."

19. Matatija im jakim glasom odgovori: "Neka se i svi narodi pod kraljevom vlašæu njemu pokore tako te svaki od njih odstupi od bogoštovlja svojih predaka i privoli njegovim naredbama,

20. ja i moji sinovi i sva braæa moja slijedit æemo Savez otaca svojih.

21. Ne dalo Nebo da ostavimo Zakon i zapovijedi.

22. I zato ne možemo poslušati kraljevih naloga da prestupimo svoje bogoštovlje ni udesno ni ulijevo."

23. Tek što je on to kazao, a Židov neki priðe pred oèima sviju da prema kraljevoj zapovijedi žrtvuje na žrtveniku u Modinu.

24. Vidje to Matatija, razgnjevi se i srce mu zadrhta, obuzet pravednim gnjevom, potrèi i zakla ga na žrtveniku.

25. U isti èas ubi i kraljeva èovjeka koji je silio na žrtvovanje i obori žrtvenik.

26. Tako provali njegova gorljivost za Zakon kao nekoæ Pinhasova protiv Zimrija, sina Šalumova.

27. Matatija tada stade vikati gradom iza glasa: "Svaki koji gori ljubavlju za Zakon i stoji uza Savez, neka ide za mnom."

28. I pobjegoše u gore on i njegovi sinovi, ostavivši u gradu sve svoje.

29. Mnogi tada kojima je bilo stalo do pravednosti i do pravde pobjegoše u pustinju

30. sa svojom djecom i ženama i sa svom stokom, jer se zlo oborilo na njih.

31. I bi javljeno kraljevim ljudima i posadi koja bijaše u Jeruzalemu, u Davidovu gradu, da su ljudi koji su prekršili kraljevu zapovijed odbjegli u pustinjska skrovišta.

32. Jaka vojska dade se za njima u potjeru i stiže ih. Svrstaše se protiv njih, spremni da zametnu s njima bitku u dan subotnji.

33. I poruèiše im: "Dosta je! Iziðite, pokorite se kraljevu nalogu da spasite život!"

34. Ali im oni odgovoriše: "Ne izlazimo i neæemo se pokoriti kraljevu nalogu da skvrnemo dan subotnji."

35. Napadoše ih bez oklijevanja.

36. A oni im nisu uzvraæali: ni da bi se kamenom na njih nabacili, a kamoli da se utvrde u svojim skrovištima.

37. "Umrimo svi," govorahu, "u svojoj nedužnosti. Svjedoèe nam nebo i zemlja da nas ubijate nepravedno."

38. I zagna se vojska na njih u samu subotu te izginuše svi oni sa svojom djecom i ženama i stokom - oko tisuæu duša.

39. Doznaše za to Matatija i njegove pristalice i proplakaše gorko:

40. "Ako uèinimo svi mi tako", rekoše jedan drugomu, "kao ova naša braæa, i ne poðemo u boj protiv pogana za svoj život i za svoje svetinje, ubrzo æe nas istrijebiti sa zemlje."

41. I tako toga dana donesoše odluku: "Tko god nas napadne u dan subotnji, vojevat æemo protiv njega da svi ne izginemo kao što izgiboše braæa naša u zbjegovima."

42. Pridružila im se i zajednica Hasidejaca, poizbor junaka u Izraelu, sve ljudi odanih Zakonu.

43. I svi drugi koji su bježali od progonstva pridruživali se njima, i tako im je raslo pojaèanje.

44. Prikupila se tako cijela vojska te su udarali u svom gnjevu na krivce i u svojoj srdžbi na bezakonike. Ostali se razbježaše - da se spase - po poganskim zemljama.

45. A Matatija i njegove pristalice stanu obilaziti i razvaljivati žrtvenike.

46. Silom su obrezivali neobrezane djeèake koje bi našli na podruèju Izraela.

47. Progonili su drske tuðince. I pothvat im je uspijevao.

48. Zaštitili su tako Zakon od ruku pogana i kraljeva i ne dadoše da osili sila grešnièka.

49. A kada se Matatijini dani primicahu kraju, reèe on svojim sinovima: "U ovo vrijeme, gle, osilila se drskost i pogrda; nastalo je doba razora i ljutog gnjeva.

50. Djeco moja! Gorljivo se zauzmite za Zakon i život svoj izložite za Savez naših otaca.

51. Spominjite se djela što ih oci naši izvršiše u svoje vrijeme. Steæi æete tako slavu veliku, bit æe vam besmrtno ime.

52. Nije li se Abraham vjeran pokazao u kušnji i nije li mu to uzeto u pravednost?

53. A Josip je u svojoj nevolji oèuvao zapovijed i postao gospodar Egipta.

54. Pinhas, otac naš, nosio se gorljivošæu i primio je obeæanje vjeènog sveæeništva.

55. Jošua je ispunio nalog i postao sucem Izraela.

56. Kaleb je u zboru bio svjedok istini i zato mu pripade baština u zemlji.

57. Davidu, jer bijaše pobožan, kraljevsko je prijestolje zauvijek dano u baštinu.

58. Ilija, jer bijaše gorljiv borac Zakona, bi uznesen na nebo.

59. Hananija, Azarja i Mišael vjerom se spasiše iz plamena.

60. Daniel zbog svoje nedužnosti bi izbavljen iz lavljih ralja.

61. Razmotrite i vidite iz koljena u koljeno: svi koji se u nj uzdaše ne poklekoše nikada.

62. Ne strašite se prijetnja grešnikovih, jer slava bezbožnikova za gnojište je i za hranu crvima.

63. Danas se visoko diže, sutra ga veæ naæi ne možeš: u prah svoj se vratio, propale mu osnove.

64. Junaci mi, djeco, budite; Zakona se èvrsto držite da se u njem proslavite.

65. Evo vam Šimuna, brata vašega: znam ga, èovjek je razuman; slušajte ga uvijek, on æe vam biti otac!

66. Juda Makabej, poizbor junak od svoje mladosti, bit æe vam vojskovoða i zapovijedat æe u ratu protiv pogana.

67. Skupite oko sebe sve koji vrše Zakon i osvetite svoj narod.

68. Milo za drago vratite poganima i držite se propisa Zakona."

69. Tada ih Matatija blagoslovi i bi pridružen svojim ocima.

70. Umro je u godini sto èetrdeset i šestoj; sahraniše ga u grobnici otaca njegovih u Modinu. Oplakao ga je sav Izrael. Ê(166.-160. prije Krista)

Poglavlje 4

1. Sine moj, ne uskraæuj milodara siromahu i ne daj da dugo išèekuju oèi ubogoga.

2. Ne žalosti dušu gladnu i ne draži èovjeka u oskudici njegovoj.

3. Ne razdražuj srca ogorèena i ne pusti uboga da èeka na dan tvoj.

4. Ne odbij molbe nevoljnika i ne odvraæaj lice svoje od siromaha.

5. Ne odvrati pogleda svoga od potrebita i ne daj nikomu prilike da te kune.

6. Jer prokune li te tko u tjeskobi duše svoje, Tvorac æe njegov uslišiti mu vapaj.

7. Nastoj omiljeti društvu i prigni glavu pred vladarem.

8. Saslušaj siromaha i uljudno mu odzdravi;

9. izbavi potlaèena od njegova tlaèitelja i ne budi podao u svojoj presudi.

10. Budi kao otac sirotama i kao muž budi na pomoæ udovicama. I bit æeš kao sin Svevišnjemu, koji æe te ljubiti više nego tvoja majka.

11. Mudrost odgaja sinove svoje i brine se za one koji je traže.

12. Tko ljubi nju, ljubi život, i koji je rano traže ispunit æe se sreæom.

13. Tko je posjeduje baštinit æe èast, i kamo god krene, Gospod ga blagoslivlja.

14. Služe Svetomu koji njoj služe, i Gospod ljubi one koji ljube nju.

15. Tko nju posluša sudi pravedno, i tko se nje drži on je na pouzdanu.

16. Ako se u nju ufa, onda je i baštini, i ona ostaje u posjedu njegovih potomaka.

17. Jer iako u poèetku vodi putem krivudavim, nagoni ga na tjeskobu i drhtavicu, muèi ga stegom svojom dok se ne mogne u nj pouzdati, iskušava ga zapovijedima svojim,

18. a na kraju æe ga privesti pravom putu i otkriti mu svoje tajne.

19. Ako odluta, ona ga ostavlja i predaje njegovoj propasti.

20. Sine moj, pazi na prilike i èuvaj se zla, i ne stidi se samoga sebe.

21. Jer ima stid što vodi grijehu, kao i stid koji je èast i milost.

22. Ne budi pristran protiv sebe samoga i ne stidi se na svoju propast.

23. Ne susteži svoje rijeèi u pravo vrijeme i ne skrivaj svoje mudrosti.

24. Jer se u govoru oèituje mudrost i po rijeèima otkriva naobrazba.

25. Ne protivi se istini, radije se crveni zbog svojeg neznanja.

26. Ne stidi se priznati svoje grijehe i ne opiri se struji rijeke.

27. Ne ponizuj se pred budalom i ne budi pristran pred moguænicima.

28. Do smrti se bori za istinu, i Gospod æe se boriti za te.

29. Ne budi silovit na jeziku a lijen i mlitav na djelu.

30. Ne budi kao lav u svojoj kuæi, a strašljivac prema svojim slugama.

31. Nek' ti ne bude ruka ispružena za primanje, a stisnuta u vrijeme vraæanja.

Poglavlje 5

1. Ne oslanjaj se na svoje bogatstvo i ne reci: "Ja imam dosta."

2. Ne idi za svojom željom i svojom snagom, slijedeæi strasti svoga srca.

3. Ne reci: "Tko mi što može?" jer æe te Gospod kazniti.

4. Ne reci: "Griješio sam, pa što!" jer Gospod umije èekati.

5. Ne uzdaj se toliko u oproštenje da gomilaš grijeh na grijeh.

6. Ne reci: "Veliko je milosrðe njegovo, oprostit æe mi moje mnoge grijehe!" jer je s njime milosrðe i gnjev te na grešnike pada srdžba njegova.

7. Ne oklijevaj vratiti se njemu, i ne odgaðaj iz dana u dan; jer æe iznenada njegov gnjev planuti, i u èas osvetni ti æeš propasti.

8. Ne uzdaj se u blago krivo steèeno, ono ti ništa neæe koristiti u dan nesreæe.

9. Ne povijaj se sa svakim vjetrom i ne idi po svakoj stazi (tako èini grešnik licemjerni).

10. Budi postojan u nazorima svojim i neka je jedna tvoja rijeè.

11. Budi brz i pripravan saslušati, a spor odgovarati.

12. Ako znaš, odgovori svojem bližnjemu; ako ne znaš, stavi ruku na usta.

13. I slava i sramota dolaze od rijeèi, i jezik je èovjekov propast njegova.

14. Ne budi klevetnik i jezikom svojim ne postavljaj zamke, jer kao što lupeža èeka sramota, tako podlaca oèekuje teška osuda.

15. Ne budi opak ni u malu ni u veliku i ne budi neprijatelj umjesto prijatelj.

Poglavlje 6

1. Jer zao glas donosi zazor i sramotu, kako to biva grešniku licemjernom.

2. Ne predaj se u ruke svojoj strasti, da ti ona dušu ne rastrga kao razbješnjeli bik;

3. da ti ne obrsti lišæe i da ti ne propadnu plodovi i ne ostaneš poput sasušena drveta.

4. Jer strastvena duša propast je onome èija je i èini od njega ruglo pred njegovim neprijateljima.

5. Umilna rijeè umnožava prijatelje, i jezik uljudan izaziva prijazne odgovore.

6. Neka su ti mnogi poznanici, ali pouzdanik samo jedan od tisuæu.

7. Ako želiš imati prijatelja, steci ga kušanjem i nemoj se prebrzo u nj pouzdati.

8. Jer netko je prijatelj samo kad to njemu odgovara i taj ne ostaje vjeran u dan nevolje.

9. A neki æe se prijatelj prometnuti u neprijatelja i tvoju sramotu iznijeti na vidjelo.

10. Gdjekoji je opet prijatelj za stolom, ali ga nema u èasu nevolje.

11. Dok si sretan, on æe ti biti kao ti sam sebi: s ukuæanima tvojim povjerljiv æe biti;

12. a stigne li te zlo, okrenut æe se protiv tebe i bježat æe od tvog pogleda.

13. Odvoji se od svojih neprijatelja i èuvaj se svojih prijatelja.

14. Vjeran prijatelj pouzdana je zaštita; i tko ga je stekao našao je blago.

15. Pravom prijatelju nema cijene niti se može izmjeriti njegova vrijednost.

16. Pravi je prijatelj balzam života, nalazi ga onaj tko se Gospoda boji.

17. Tko se Gospoda boji, nalazi prave prijatelje, jer kakav èovjek, takav mu i prijatelj.

18. Sine, uèi od mladosti svoje, prigrli pouku, pa æeš do svojih sjedina nalaziti mudrost.

19. Prilazi joj kao oraè i sijaè i oèekuj obilnu ljetinu, jer malo æeš se oko nje truditi i brzo æeš jesti od ploda njezina.

20. Veoma je opora nepokornima, i nerazborit ne ustraje u njoj.

21. Ona ga tišti kao težak kamen i on ne oklijeva da je odbaci.

22. Jer stega je vjerna svojem imenu, ona mnogima nije dostupna.

23. Poslušaj, sine, primi moj naputak i ne odbaci savjeta mog.

24. Stavi svoje noge u njezine okove i vrat svoj u njezin jaram.

25. Podmetni svoja leða pod njezin teret, i neka ti ne smetaju njezine uzde.

26. Svom dušom svojom pristupi k njoj i svom snagom svojom slijedi putove njezine.

27. Ispituj i istražuj je, i ona æe ti se objaviti; i kad je jednom uhvatiš, ne puštaj je.

28. Jer æeš naposljetku u njoj naæi mir, i ona æe ti se pretvoriti u radost.

29. Njezini okovi bit æe moæna zaštita i njezin jaram halja èasti.

30. Njezin jaram bit æe zlatni ures, njezine uzde grimizne vrpce.

31. Nosit æeš je kao sveèanu odoru i vezat æeš je kao krasni vijenac.

32. Ako si voljan, sine, možeš postati mudar; i ako se potrudiš, steæi æeš razboritost.

33. Ako si pripravan slušati, nauèit æeš; ako poslušaš, bit æeš mudar.

34. Nek' ti je mjesto u staraèkom zboru; i vidiš li mudraca, drži se uz njega.

35. Rado slušaj svaku rijeè koja dolazi od Boga i neka ti ne promaknu oštroumne izreke.

36. Vidiš li razborita èovjeka, rano ga posjeti i neka tvoja stopala istaru njegov prag.

37. Razmišljaj o zapovijedima Gospodnjim i neprestano se drži njegovih naredaba, i Gospod æe osnažiti tvoje srce i steæi æeš mudrost koju želiš.

1. Dobro je ime bolje od velika bogatstva, i bolja je naklonost od srebra i zlata.

2. Bogataš se i siromah sreæu: obojicu ih Jahve stvori.

3. Pametan èovjek vidi zlo i skrije se, a glupaci idu bezbrižno i trpe kaznu.

4. Nagrada je poniznosti strah Gospodnji, bogatstvo, èast i život.