Biblija u jednoj godini.

Na 148. dan, 1. Kraljevima 6 opisuje pedantno gradnju Salomonovog hrama, naglašavajući svetost i predanost. 2. Ljetopisa 9 prepričava posjet stranih kraljeva, prepoznajući mudrost i prosperitet kraljevstva. Psalam 4 podsjeća nas da se uzdamo u Boga i tražimo Njegovo vodstvo usred naših briga.

1. Èetiri stotine i osamdesete godine poslije izlaska Izraelaca iz zemlje egipatske, èetvrte godine kraljevanja svoga nad Izraelom, mjeseca Ziva - to je drugi mjesec - poèeo je Salomon graditi Dom Jahvin.

2. Hram što ga je kralj Salomon gradio Jahvi bio je dug šezdeset lakata, širok dvadeset, a visok dvadeset i pet lakata.

3. Trijem pred Hekalom Hrama bio je dvadeset lakata dug, prema širini Hrama, a deset lakata širok, prema dužini Hrama.

4. Na Hramu je napravio prozore zatvorene rešetkama.

5. Uza zid Hrama oko Hekala i Debira sagradio je prigradnju na katove, sve unaokolo.

6. Donji kat bio je pet lakata širok, srednji šest, a treæi sedam lakata, jer je zasjeke rasporedio s vanjske strane naokolo Hrama da ih ne bi morao ugraðivati u hramske zidove.

7. Hram je graðen od kamena koji je veæ u kamenolomu bio oklesan, tako da se za gradnje nije èuo ni èekiæ ni dlijeto, ni ikakvo željezno oruðe.

8. Ulaz u donji kat bio je s desne strane Hrama, a zavojnim se stubama uspinjalo na srednji kat i sa srednjega na treæi.

9. Sagradio je tako Hram i dovršio ga; i pokrio ga cedrovim gredama i daskama.

10. I sagradi još prigradnju oko cijeloga Hrama; bila je pet lakata visoka, a vezana s Hramom cedrovim gredama.

11. I rijeè Jahvina stiže Salomonu:

12. "To je Dom što ga gradiš ... Ako budeš hodio prema naredbama mojim, ako budeš vršio naredbe moje i držao se mojih zapovijedi, tada æu ispuniti tebi obeæanje što sam ga dao tvome ocu Davidu:

13. prebivat æu meðu sinovima Izraelovim i neæu ostaviti naroda svoga Izraela."

14. I tako Salomon sazida Hram i dovrši ga.

15. I obloži iznutra zidove Hrama cedrovim daskama - od poda do stropa obloži ih drvetom iznutra - a daskama èempresovim obloži pod Hrama.

16. I naèini pregradu od dvadeset lakata, od cedrovih dasaka, s poda pod strop, i odijeli taj dio Hrama za Debir, za Svetinju nad svetinjama.

17. A Hekal - Svetište, dio Hrama ispred Debira - imaše èetrdeset lakata.

18. A po cedrovini unutar Hrama bijahu urezani ukrasi - pleteri od pupoljaka i cvijeæa; sve je bilo od cedrovine i nigdje se nije vidio kamen.

19. Debir je uredio unutra u Hramu da onamo smjesti Kovèeg saveza Jahvina.

20. Debir bijaše dvadeset lakata dug, dvadeset lakata širok i dvadeset lakata visok, a obložio ga je èistim zlatom. Napravio je i Žrtvenik od cedrovine,

21. pred Debirom, i obložio ga èistim zlatom.

22. I sav je Hram obložio zlatom, sav Hram i sav oltar koji je pred Debirom obložio je zlatom.

23. U Debiru naèini dva kerubina od maslinova drveta. Bili su visoki deset lakata.

24. Jedno je krilo u kerubina bilo pet lakata i drugo je krilo u kerubina bilo pet lakata; deset je lakata bilo od jednoga kraja krila do drugoga.

25. I drugi je kerubin bio od deset lakata: jednaka mjera i jednak oblik obaju kerubina.

26. Visina jednog kerubina bila je deset lakata, tako i drugoga.

27. Smjestio je kerubine usred nutarnje prostorije; širili su svoja krila, tako da je krilo jednoga ticalo jedan zid, a krilo drugoga ticalo drugi zid; u sredini prostorije krila im se doticahu.

28. I kerubine je obložio zlatom.

29. Po svim zidovima Hrama unaokolo, iznutra i izvana, urezao je likove kerubina, palma i rastvorenih cvjetova,

30. zlatom je pokrio i pod Hramu iznutra i izvana.

31. A za ulaz u Debir naèini dvokrilna vrata od maslinova drveta; dovraci s pragom bijahu na pet uglova.

32. Oba krila na vratima od maslinova drveta ukrasi likovima kerubina, palma i rastvorenih cvjetova, i sve ih obloži zlatom; listiæima zlata oblijepi kerubine i palme.

33. Tako i za ulaz u Hekal naèini vrata od maslinova drveta, sa èetverokutnim dovracima.

34. Oba krila na vratima bijahu od èempresova drveta i oba se otvarahu na jednu i na drugu stranu.

35. Urezao je na njima kerubine, palme i rastvorene cvjetove i obložio zlatom sve što bijaše urezano.

36. Potom je sagradio unutrašnje predvorje od tri reda klesanog kamena i jednoga reda tesanih greda cedrovih.

37. Temelji su Hramu Jahvinu bili položeni èetvrte godine, mjeseca Ziva;

38. a jedanaeste godine, mjeseca Bula - to je osmi mjesec - Hram je dovršen sa svim dijelovima i sa svim što mu pripada. Salomon ga sagradi za sedam godina.

1. Uto kraljica od Sabe èu glas o Salomonu; hoteæi iskušati Salomona zagonetkama, doðe u Jeruzalem s mnogobrojnom pratnjom i s devama koje su nosile miomirise, mnogo zlata i dragulja. Došavši k Salomonu, porazgovori se s njim o svemu što joj bijaše na srcu.

2. Salomon joj odgovori na sva pitanja; nije bilo Salomonu sakriveno ništa da joj ne bi umio objasniti.

3. Kad kraljica od Sabe vidje njegovu mudrost, dvor koji bijaše sagradio,

4. jela na njegovu stolu, odaje njegove i dvorane, otmjenost njegove posluge i njihova odijela, i njegove peharnike i njihova odijela, i njegove paljenice koje je prinosio u Jahvinu domu, zastade joj dah.

5. Tada reèe kralju: "Istina je bila što sam u svojoj zemlji èula o tebi i o tvojoj mudrosti.

6. Ali nisam htjela vjerovati što se pripovijeda dokle god nisam došla i vidjela na svoje oèi; i doista, ni pola mi nije bilo reèeno o tvojoj velikoj mudrosti; nadvisio si glas koji sam slušala.

7. Blago tvojim ljudima i tvojim slugama koji stoje pred tobom i slušaju tvoju mudrost!

8. Neka je blagoslovljen Jahve, tvoj Bog, komu si tako omilio da te postavio na svoje prijestolje da kraljuješ umjesto Jahve, svojega Boga, jer Bog tvoj ljubi Izraela da bi ga održao dovijeka; i zato je postavio tebe za kralja da èiniš pravo i pravicu."

9. Dala je tada kralju sto i dvadeset zlatnih talenata i mnogo miomirisa i dragulja. Nikad više nije bilo takvih miomirisa kakve je kraljica od Sabe dala kralju Salomonu.

10. Hiramove sluge, koje su sa Salomonovim slugama donosile zlata iz Ofira, dovezle su takoðer sandalovine i dragulja.

11. Kralj je napravio i citre i harfe za pjevaèe: nikad se prije nisu vidjele takve stvari u zemlji judejskoj.

12. Kralj Salomon dade kraljici od Sabe što je zaželjela i zatražila, izuzev ono što je sama donijela kralju. Potom ona krenu i sa slugama ode u svoju zemlju.

13. Zlato što je dolazilo Salomonu svake godine bilo je teško šest stotina šezdeset i šest zlatnih talenata,

14. osim onoga što je dolazilo od trgovaca i putujuæih prodavaèa. I svi su arapski kraljevi i zemaljski upravitelji Salomonu donosili zlato i srebro.

15. Kralj Salomon naèini dvjesta štitova od kovanoga zlata; za svaki je štit upotrijebio šest stotina šekela kovanoga zlata;

16. i naèini trista štitiæa od kovanoga zlata; za svaki je štitiæ utrošio trista zlatnih šekela. Kralj ih je pohranio u kuæu zvanu Libanonska šuma.

17. Kralj je napravio i veliko prijestolje od bjelokosti i obložio ga èistim zlatom.

18. Prijestolje je imalo šest stepenica i zlatno podnožje sastavljeno s prijestoljem, i ruèice s obiju strana prijestolja, a kraj ruèica stajala dva lava.

19. Dvanaest je lavova stajalo s obiju strana onih šest stepenica. Takvo što nije bilo izraðeno ni u jednom kraljevstvu.

20. Sve posude iz kojih je pio kralj Salomon bijahu zlatne i sve posuðe u kuæi zvanoj Libanonska šuma bijaše od suhoga zlata; srebro se smatralo bezvrijednim u Salomonovo vrijeme.

21. Kraljeve su laðe išle u Taršiš s Hiramovim slugama; svake treæe godine vraæale su se i dolazile taršiške laðe donoseæi zlato i srebro, slonovu kost, majmune i paune.

22. Tako je kralj Salomon natkrilio sve zemaljske kraljeve bogatstvom i mudrošæu.

23. Svi su zemaljski kraljevi željeli vidjeti Salomona i èuti mudrost koju mu je Bog ulio u srce.

24. Svatko mu je donosio dar, srebrno i zlatno posuðe, haljine, oružje i miomirise, konje i mazge, iz godine u godinu.

25. Salomon je imao èetiri tisuæe konjskih jasala i bojnih kola i dvanaest tisuæa konjanika, koje je rasporedio po gradovima bojnih kola i kod kralja u Jeruzalemu.

26. Vladao je nad svim kraljevima od Rijeke do zemlje filistejske i do egipatske meðe.

27. Kralj je uèinio da u Jeruzalemu bude srebra kao kamenja, a cedrova kao divljih smokava što rastu u Judejskoj nizini.

28. Salomon je uvozio konje iz Musrija i iz svih zemalja.

29. Ostala djela Salomonova, od prvih do posljednjih, zapisana su u povijesti proroka Natana, u proroèkoj knjizi Šilonjanina Ahije i u proroèkoj besjedi vidioca Adona o Nebatovu sinu Jeroboamu.

30. Salomon je vladao u Jeruzalemu nad svim Izraelom èetrdeset godina.

31. Potom je poèinuo kod otaca i sahranili su ga u gradu oca mu Davida, a na njegovo se mjesto zakraljio sin mu Roboam.

1. Zborovoði. Uz žièana glazbala. Psalam. Davidov.

2. Kad zazovem, usliši me, Bože, pravdo moja, ti što me u tjeskobi izbavÄi: smiluj mi se, usliši moju molitvu!

3. Sinovi èovjeèji, dokle æe vam srca ostati tvrda? Zašto ispraznost ljubite, opsjenu slijedite?

4. Znajte: Jahve èudesno uzvisuje prijatelja svoga; Gospodin æe me uslišiti kad ga zazovem.

5. Promislite u srcima i ne griješite, dršæite na svojim ležajima i zanijemite.

6. Prinesite žrtve pravedne, u Jahvu se uzdajte!

7. Mnogi govore: "Tko æe nam pokazati sreæu?" Obasjaj nas, Jahve, svjetlom svoga lica!

8. Više si u srce moje ulio radosti nego kad obilno rode pšenica i vino.

9. Èim legnem, odmah u miru i usnem, jer mi samo ti, o Jahve, daješ miran poèinak.