Biblija u jednoj godini.

Na 305. dan, 2. Makabejci u 8. poglavlju opisuje mudro i strateško vodstvo Makabejaca u vrijeme sukoba. Mudrost 5-6 nas nadahnjuje da tražimo pravdu i razumijevanje, dok Izreke 24:30-34 upozoravaju na važnost marljivosti i brige u našim svakodnevnim odgovornostima.

1. Juda Makabej i njegovi ljudi stali su krišom obilaziti sela te sazivati svoje roðake i prikupljati one koji su ostali vjerni židovstvu. I tako se skupilo kojih šest tisuæa ljudi.

2. Molili su Gospodina da pogleda narod od svih potlaèen, da se smiluje Hramu koji oskvrnuše bezbožni ljudi;

3. da se sažali na grad kojemu prijeti propast i opasnost da ga sravne sa zemljom; da usliši krv koja vapi k njemu;

4. da se spomene zloèinaèkog pokolja nejaèadi; da osveti pogrde svoga Imena.

5. Kad je Makabej stao na èelo svoje vojske, pogani mu nisu mogli odolijevati buduæi da se Gospodinov gnjev preokrenuo u milosrðe.

6. Vršio je prepade na gradove i sela i spaljivao ih; zauzimao je pogodne položaje i neprijatelja èesto tjerao u bijeg.

7. Takve je navale najradije vršio pod plaštem noæi. Glas o njegovu junaštvu pronosio se na sve strane.

8. Videæi da taj èovjek u kratko vrijeme nezaustavno napreduje i sve više uspijeva, Filip zatraži pismeno od Ptolemeja, upravitelja Celesirije i Fenicije, da kraljevoj stvari pritekne u pomoæ.

9. Taj izabra Patroklova sina Nikanora, jednoga od svojih prvih prijatelja, i posla ga smjesta, na èelu od najmanje dvadeset tisuæa ljudi skupljenih od razlièitih naroda, da istrijebi sav židovski narod. Pridružio mu je Gorgiju, vojskovoðu od zanata, vješta bojnim poslovima.

10. Nikanor je napose namjeravao da prodajom židovskih zarobljenika isplati kraljev danak od dvije tisuæe talenata što ih dugovaše Rimljanima.

11. Zato žurno pozva primorske gradove na prodaju židovskog roblja. Obeæa ih devedeset za jedan talenat. Nije ni slutio kakva æe ga kazna stiæi od ruke Svemoguæega.

12. Uto je Juda doznao za Nikanorov dolazak. Kad je svojim ljudima saopæio da se približava neprijateljska vojska,

13. pobjegoše kukavice i oni koji se nisu pouzdavali u Božju pravdu.

14. Drugi pak prodaše sve što im je preostalo i zavapiše Gospodinu da ih izbavi od bezbožnoga Nikanora, koji ih je prodao još prije nego što je došlo do boja;

15. neka ih izbavi, ako i ne zbog njih samih, a ono zbog Saveza s njihovim ocima i zbog toga što se zovu njegovim svetim i velièanstvenim Imenom.

16. Kad je, dakle, Makabej prikupio oko sebe šest tisuæa ljudi, stao ih je hrabriti da se ne plaše neprijatelja niti boje mnoštva pogana koji ih nepravedno napadaju nego neka se junaèki bore.

17. Neka imaju pred oèima kako su oni zloèinaèki osramotili Sveto mjesto i kako su zlostavljali i ruglu izvrgli Grad, a pradjedovske obièaje uništili.

18. "Oni se uzdaju", dodao je, "u oružje i smionost, a mi u Boga Svevladara koji jednim migom oka može oboriti naše napadaèe i sav svijet."

19. Nabrojio im je sluèajeve u kojima se Bog udostojao zaštititi njihove pretke: onaj što se zbio pod Sanheribom kad je poginulo stotinu osamdeset i pet tisuæa ljudi,

20. pa onaj u Babiloniji, u bici protiv Galaæana, gdje se borilo osam tisuæa ljudi s pomoæu èetiri tisuæe Makedonaca, i dok su Makedonci došli u škripac, onih samih osam tisuæa, zahvaljujuæi pomoæi s Neba, porazilo je stotinu i dvadeset tisuæa neprijatelja i zadobilo velik plijen.

21. Kad ih je tim rijeèima osokolio i pripremio da za svoje zakone i za domovinu i poginu, razdijelio je svoju vojsku na èetiri odreda.

22. Na èelo svakom odredu stavio je svoju braæu: Šimuna, Josipa i Jonatana, i dao svakomu po tisuæu i pet stotina ljudi.

23. Osim toga, naredi Eleazaru da im proèita Svetu knjigu, a onda je, davši im bojni zov: "S Božjom pomoæu!" stao na èelo prvog odreda i napao Nikanora.

24. Buduæi da im je Svemoguæi u boju bio suborac, pobili su preko devet tisuæa neprijatelja, izranili i osakatili veæi dio Nikanorove vojske i nagnali sve u bijeg.

25. Zaplijenili su i novac onih koji su ih došli kupovati. Pošto su ih podugo tjerali, vratiše se natrag jer nisu imali vremena.

26. Bilo je, naime, uoèi subote, pa ih nisu dalje gonili.

27. Pokupiše još neprijateljsko oružje i poskidaše plijen, a onda svetkovahu subotu, obilno hvaleæi i slaveæi Gospodina koji ih je tog dana izbavio i opet im poèeo iskazivati svoju milost.

28. Poslije subote podijelili su dio plijena žrtvama progonstva, pa udovicama i siroèadi, a ono što je preostalo podijelili su meðu sobom i meðu svojom djecom.

29. Završivši taj posao, okupiše se na zajednièku molitvu i zavapiše milosrdnom Gospodinu da se posve izmiri sa svojim slugama.

30. U kreševu s Timotejevim i Bakidovim vojnicima pobili su ih dvadeset tisuæa i osvojili vrlo visoke tvrðave. Velik plijen razdijelili su na dva jednaka dijela - jedan za sebe, drugi za žrtve progonstva, siroèad i udovice - a ne zaboraviše ni staraca.

31. Zatim su brižno pokupili neprijateljsko oružje i pohranili ga na prikladnim mjestima. Što je od plijena preostalo, odnijeli su u Jeruzalem.

32. Ubili su voðu Timotejevih èeta, èovjeka bezbožna, koji je Židovima nanio mnogo zala.

33. Dok su u domovini slavili pobjedu, spališe one koji su zapalili Sveta vrata, zajedno s Kalistenom, koji bijaše utekao u neku kuæicu. Tako je za svoje svetogrðe primio zasluženu plaæu.

34. A onaj trostruki zlikovac Nikanor, koji je doveo tri tisuæe trgovaca da kupuju Židove,

35. bio je Božjom pomoæu ponižen od onih koje je najviše podcjenjivao: morao je skinuti svoju èasnièku odoru te je tako, po osamljenim putovima, poput odbjegla roba, stigao u Antiohiju - sretno umaknuvši, dok mu je sva vojska bila poražena.

36. I on, koji je cijenom jeruzalemskih zarobljenika obeæao platiti danak Rimljanima, sad je morao razglasiti da Židovi imaju Borca koji se za njih bori i da su Židovi upravo zato neranjivi što slijede zakone koje im je On postavio.

Poglavlje 5

1. A pravednik æe se vedro suèeliti s onima koji ga tlaèiše i koji prezirahu patnje njegove.

2. Kad ga ugledaju, uzdrhtat æe od silna straha, zapanjeni njegovim iznenadnim spasenjem.

3. Govorit æe meðu sobom, puni kajanja, i uzdišuæi u tjeskobi svoje duše:

4. "To je onaj komu smo se nekoæ podsmijevali i koji nam je bio za porugu. Mi, budale, smatrasmo njegov život ludošæu i svršetak njegov neèasnim.

5. Kako li se ubrojio meðu sinove Božje i dobio udio svoj meðu svecima?

6. Mi, odista, zalutasmo s puta istine i svjetlost pravde nije nam svijetlila niti nam je sunce ogranulo.

7. Bazali smo stazama propasti i prohodili bespuæa pustinje, ali puta Gospodnjega nismo spoznali.

8. Što nam je koristila oholost? Što nam je vrijedilo bogatstvo i hvastanje?

9. Sve je prošlo kao sjena i kao kratkotrajan glas.

10. I kao laða koja sijeèe uzburkano more i traga joj nema kuda proðe niti brazde hrptici njezinoj u valovima;

11. ili kao ptica što zrakom proleti i ne ostavi traga prolazu svojem: šiba lagani uzduh udarcima svojih pera i rasijeca ga uza snažan fijuk i prodire zamasima svojih krila, a poslije nema više nikakva traga njezinu letu;

12. ili kao strijela odapeta na svoj cilj: probijeni se zrak odmah sklapa i ne raspoznaje se staza njezina -

13. tako i mi: jedva što smo na svijet došli, a veæ nestadosmo, ni traga kreposti pokazati ne mogosmo: u zloæi se svojoj sasvim istrošismo."

14. I doista, nada je bezbožnikova kao pljeva što je vjetar raznosi i kao sitna pjena što je vihor razgoni; ona nestaje kao dim na vjetru i prolazi kao spomen na jednodnevna gosta.

15. A pravednici žive dovijeka, i u Gospodu je nagrada njihova i briga za njih u Svevišnjeg.

16. Zato æe iz ruku Gospodnjih primiti kraljevsku krunu slave i vijenac ljepote; svojom æe ih desnicom Gospod zakriliti i svojom ih mišicom zaštititi.

17. Latit æe se svog žara ljubomornog kao oružja i naoružat æe sve stvorenje da kazni svoje neprijatelje;

18. kao oklop obuæi æe pravednost, a kao šljem stavit æe sud bez himbe;

19. uzet æe nepobjedivu svetost kao štit,

20. a kao maè naoštrit æe žestok gnjev i sav æe svemir poæi s njim u boj protiv bezumnika.

21. Tad æe poletjet' dobro naperene strijele: munje iz oblaka padat æe na cilj kao iz nategnuta luka;

22. iz bojne sprave izlijetat æe zrna grÓada srdžbom nabijena. Na njih æe voda morska bjesnjeti, i rijeke æe ih potapati bez milosti.

23. Dah Svemoæi zapuhat æe protiv njih, izvijat æe ih poput vihora. I tako æe svu zemlju opustošiti bezakonje i opaèina æe prevrnuti prijestolja vladalaèka.

Poglavlje 6

1. Èujte, dakle, kraljevi, i urazumite se! Pouèite se, vladari zemalja dalekih!

2. Poslušajte, vi koji upravljate mnoštvima i koji se hvastate silom svojih naroda!

3. Gospod je onaj koji vam je moæ podario, i vladavina je od Svevišnjeg, koji æe ispitivati djela vaša i vaše nakane istražiti.

4. Iako ste upravljaèi njegova kraljevstva, ne vladaste pravedno, niti se držaste zakona, niti služiste nakani Božjoj.

5. Gospod æe vas napasti brzo i užasno, jer za velikaše je nemilosrdna kazna;

6. maleni su oproštenja dostojni, a moænici æe biti moæno kažnjeni.

7. Jer Gospod Svevladar ne uzmièe ni pred kim niti se plaši kakve velièine: tÓa on je stvorio i mala i velika i jednako se brine za sve,

8. a istraga oštra oèekuje moænike.

9. Vama su dakle, vladari upravljene rijeèi moje da se nauèite mudrosti i ne griješite.

10. Jer oni koji sveto èuvaju svetinje sami se posveæuju, i koji su u tom pouèeni nalaze obranu.

11. Žudite stoga za rijeèima mojim, èeznite za njima: one æe vas pouèiti.

12. Mudrost je sjajna i ona ne tamni: lako je vide koji je ljube i nalaze je oni koji je traže.

13. Ona pretjeèe sve koji je žude i prva im se pokazuje.

14. Tko zorom rani njoj taj se ne muèi: nalazi je gdje sjedi kraj vrata njegovih.

15. Jer je i sama misao na nju mudrost savršena, a tko radi nje bdi, brzo je bezbrižan.

16. Ona hodi naokolo i traži sebi dostojne; i pojavljuje im se dobrohotno na stazama i u susret im dolazi u svakoj misli.

17. Jer njezin poèetak najistinskiji želja je za poukom, u težnji za poukom ljubav je prema njoj;

18. voljeti je znaèi držati njene zakone, a posluh njezinim zakonima pouzdana je besmrtnost,

19. a besmrtnost vodi u blizinu Božju;

20. tako žudnja za mudrošæu dovodi do kraljevstva.

21. Ako se, vi vladari nad pucima, radujete prijestoljima i žezlima, tad mudrost štujte da dovijeka kraljujete.

22. A sad æu vam priopæiti što je mudrost i kako je postala. Neæu vam skriti tajne, nego æu je pratiti od poèetka i na vidjelo iznijeti znanje njezino, i neæu istinu mimoiæi.

23. Neæu poæi ni s pogubnom Zavišæu: ona ništa zajednièko nema s Mudrošæu.

24. Mnoštvo je mudraca svijetu spasenje i kralj uman blagostanje narodu.

25. Zato crpite nauku iz rijeèi mojih i bit æe vam na probitak.

30. Prolazio sam mimo polje nekog lijenèine i mimo vinograd nekog luðaka,

31. i gle, sve bijaše zaraslo u koprive, i sve pokrio èkalj, i kamena ograda porušena.

32. Vidjeh to i pohranih u srcu, promotrih i uzeh pouku:

33. "Još malo odspavaj, još malo odrijemaj, još malo podvij ruke za poèinak,

34. i doæi æe tvoje siromaštvo kao skitaè i oskudica kao oružanik!"