Biblija u jednoj godini.

Na 282. dan proučavali smo početak makabejske pobune protiv ugnjetavanja, ističući hrabrost i vjeru. Sirah 1-3 predstavlja nam načela mudrosti i straha Gospodnjeg. Izreke 21:29-31 nude praktične smjernice o rasuđivanju i razboritosti, jačajući naše razumijevanje pobožnog života.

1. Aleksandar Makedonac, sin Filipov - tada veæ gospodar Grèke - provali iz zemlje Kitima i potuèe Darija, kralja perzijskog i medijskog, i zakralji se namjesto njega.

2. Povede mnoge ratove, zauze tvrðave i poubija kraljeve zemlje.

3. Dopro je do nakraj svijeta i poplijenio mnoge narode. Sva zemlja pred njim umuknu, a srce se njegovo uznese i uzoholi.

4. Sakupi silnu vojsku, podloži svojoj vlasti krajeve, narode i vladare da mu plaæaju danak.

5. Konaèno pade u postelju i uvidje da mu je umrijeti.

6. Sazva svoje službenike, odliènike koji su s njim rasli od mladosti, i još za života razdijeli im svoje kraljevstvo.

7. Tako, pošto je kraljevao dvanaest godina, Aleksandar umrije.

8. A njegovi èasnici preuzeše vlast, svaki na svome podruèju.

9. Svi se oni poslije njegove smrti okruniše, a tako nakon njih i njihovi sinovi. Tako se godine i godine množilo zlo na zemlji.

10. Od njih doðe grešni izdanak Antioh Epifan, sin kralja Antioha, koji bijaše talac u Rimu. On se zakralji godine sto trideset i sedme kraljevstva grèkoga.

11. U one dane naðoše se u Izraelu ljudi opaki koji stadoše uvjeravati mnoge: "Hajde da sklopimo savez s narodima svojim susjedima, jer otkako se od njih odijelismo, snaðoše nas mnoga zla."

12. I mnogima se to svidjelo.

13. Štoviše, požuriše se neki od naroda i odoše kralju, koji im dopusti da se povedu za poganskim obièajima.

14. I sagradiše u Jeruzalemu borilište, kako to obièavaju pogani,

15. prepraviše svoje obrezanje i otpadoše od svetog Saveza. Ujarmiše se s poganima i prodaše se da èine zlo.

16. Kad je Antioh uèvrstio svoju vlast, poduze da svom kraljevstvu podvrgne Egipat pa da kraljuje dvama kraljevstvima.

17. Provali u Egipat sa silnom vojskom, s bojnim kolima i slonovima, s konjicom i velikim brodovljem.

18. I zametne rat protiv Ptolemeja, kralja egipatskog, koji pred njim uzmaèe i pobježe. Padoše mnogi nasmrt ranjeni.

19. I tako oni zagospodariše egipatskim utvrðenim gradovima i poplijeniše Egipat.

20. A pošto je potukao Egipat, Antioh se godine sto èetrdeset i treæe vrati i krene protiv Izraela. Uziðe na Jeruzalem sa silnom vojskom.

21. Drsko prodre u Svetište i zaplijeni zlatni kadioni žrtvenik, svijeænjak sa svim, priborom,

22. stol za prinošenje hljebova, sudove za žrtve ljevanice, kaleže, zlatne kadionice, zavjese, vijence i sav zlatni ures na proèelju Hrama, koje ogoli.

23. Zaplijenio je sve srebro i zlato, oteo dragocjeno posuðe i opljaèkao tajne riznice koje je mogao pronaæi.

24. Oplijenivši sve to, vratio se u svoju zemlju, pošto je izvršio pokolj i izgovorio silno bogohulstvo.

25. U Izraelu nasta opæa tuga po svim mjestima.

26. Zastenjaše poglavari i starješine, obnemogoše mladiæi i djevojke - ljepota ženska sva uvenu.

27. Mladoženje udariše u tužaljke; a nevjeste po ložnicama prokukaše.

28. Sva se zemlja tresla od žalosti nad svojim stanovnicima, sav se dom Jakovljev obukao u sramotu.

29. Nakon dvije godine posla kralj u gradove judejske nadglednika poreza, koji doðe u Jeruzalem s jakom vojskom.

30. Najprije im je lukavo govorio o miru, i oni mu povjerovaše. Zatim iznenada navali na grad, potuèe ga teškim udarcima i pogubi mnoštvo Izraelaca.

31. Opljaèka grad, zapali ga vatrom i sruši mu kuæe i zid unaokolo.

32. Žene i djecu uèiniše sebi robljem i porazdijeliše meðu sobom stoku.

33. Zatim su obzidali Davidov grad velikim i jakim zidom, s gordim kulama, i tako im postade utvrdom.

34. Ondje smjestiše opaki ološ, ljude protivne Zakonu, koji se tu osiliše.

35. Nagomilaše tu oružja i hrane i pohraniše plijen koji poplijeniše u Jeruzalemu. I tako se tu stvorilo neprijateljsko gnijezdo.

36. Postade to zasjeda Svetištu, za sve vrijeme opak protivnik Izraelu.

37. Proliše krv nevinu naokolo Svetišta i oskvrnuše sveto mjesto.

38. Zbog njih pobjegoše žitelji jeruzalemski i grad postade naselje stranaca. Jeruzalem postade tuðina porodu svome, i djeca ga njegova napustiše.

39. Svetište njegovo opustje k'o pustinja, blagdani mu se okrenuše u žalovanje, subote u porugu, a slava njegova u ništavilo.

40. K'o nekoæ slava njegova, namnožila mu se sramota, i sav se ponos njegov okrenu u tugovanje.

41. I napisa kralj proglas svemu svom kraljevstvu da svi moraju postati jedan narod i svaki mora ostaviti svoje obièaje.

42. I svi se narodi pokoriše kraljevoj naredbi.

43. I mnogi Izraelci prihvatiše njegovo bogoštovlje i poèeše žrtvovati idolima i ne svetkovati subotu.

44. A kralj posla u Jeruzalem, i u ostale judejske gradove, poslanice po glasnicima da se svi imaju povesti za obièajima tuðinaca koji su u zemlji,

45. pa da se u Hramu dokinu paljenice, klanice i ljevanice; da se više ne svetkuju subote i blagdani;

46. da se oneèisti Svetište i sveti narod;

47. da se podignu oltari, sveti gajevi i idoli pa da im se žrtvuju svinje i neèiste životinje;

48. da se više ne obrezuju djeca, da se oneèiste svakom neèistoæom i gnusobom

49. i tako zaborave Zakon i izmijene sve obièaje.

50. Tko se ne pokori kraljevoj naredbi, osuðen je na smrt.

51. Kralj je svem kraljevstvu napisao proglase takva sadržaja i postavio je nadglednike nad svim narodom da se to provede. Svim je judejskim gradovima, svakomu napose, zapovjedio da prinose žrtve.

52. I pridružiše im se mnogi od naroda, svi oni koji su otpali od Zakona, i zla velika uèiniše u zemlji.

53. Takvi primoraše Izraela da se skriva u svakojakim zbježištima.

54. Petnaestoga dana mjeseca Kisleva, godine sto èetrdeset i pete, sagradio je kralj na oltaru za žrtve paljenice Grozotu pustoši. I u susjednim judejskim gradovima podigoše žrtvenike.

55. I palili su tamjan na vratima kuæa i po trgovima.

56. A u koga naðoše knjige Zakona, razderaše ih i baciše u vatru.

57. Ako bi otkrili da tko èuva svitak knjige Saveza ili da pristaje uza Zakon, po kraljevoj je odluci bio ubijen.

58. Takvo nasilje provodili su mjesec za mjesecom nad Izraelom, nad svakim koga bi po gradovima otkrili.

59. Dvadeset i petoga u mjesecu prinosili su žrtve na žrtveniku podignutu na oltaru za paljenice.

60. Po toj zapovijedi pogubljivali su žene koje su dale obrezati svoju djecu;

61. objesili bi im o vrat dojenèad i smaknuli ih zajedno sa svim njihovim domom i s onima koji su izvršili obrezanje.

62. Uza sve to, mnogi od Izraela ostadoše postojani i pokazaše se hrabri te nisu jeli od neèistih jela.

63. Radije su išli u smrt nego da se oneèiste hranom ili da oskvrnu sveti Savez. I tako su umirali.

64. Uistinu, strašan gnjev bijaše nad Izraelom.

Poglavlje 1

1. Svaka je mudrost od Gospoda i s njime je dovijeka.

2. Tko c'e izbrojiti pijesak morski i kaplje kišne i dane vjec(nosti?

3. Tko c'e istražiti nebesku visinu, zemaljsku širinu i dubinu bezdana?

4. Mudrost je stvorena prije svega ostalog, i misaon razbor vjec(an je.

5. #

6. Komu se otkrio korijen mudrosti i tko znade njezine namisli?

7. #

8. Samo je jedan mudar i uistinu strašan kad sjedi na prijestolju svojem - Gospod.

9. On ju je stvorio, gledao i izbrojio, izlio je na sva svoja djela,

10. na svako tijelo prema velic(ini njegovoj i obdario njome one koji ga ljube.

11. Strah je Gospodnji slava i hvala, veselje i vijenac radosti.

12. Strah Gospodnji sladi srce, daje radost, veselje i dug život.

13. Tko se boji Gospoda, sretan je na svršetku i blagoslovljen u dan svoje smrti.

14. Strah Gospodnji poc(etak je mudrosti, s vjernima je ona stvorena u utrobi majc(inoj.

15. Svila je gnijezdo s temeljem vjec(nim me?u ljudima i bit c'e vjerna porodu njihovu.

16. Strah je Gospodnji punina mudrosti, ona ih opija svojim plodovima.

17. Dom im napunja milinama i klijeti svojim urodom.

18. Strah Gospodnji vijenac je mudrosti koji cvate mirom i zdravljem.

19. Gospod je nju gledao i izbrojio i izlio spoznaju i razbor, uzvisio slavu onih koji je posjeduju.

20. Strah Gospodnji korijen je mudrosti, a izdanci su dug život.

21. #

22. Strast opakoga ne može opravdati, jer mu teret strasti donosi pad.

23. Strpljiv c(ovjek podnosi do u pravi c(as, a na kraju uživa radost.

24. On krije svoje rijec(i do pravog trena, i usta mnogih govore o njegovu razboru.

25. U riznicama mudrosti zagonetke su spoznaje, ali je grešniku mrska pobožnost.

26. Želiš li mudrost, vrši zapovijedi, i Gospod c'e ti je dati.

27. Jer strah je Gospodnji mudrost i pouka, i Gospodu je draga vjernost i krotkost.

28. Ne opiri se strahu Gospodnjem i ne pristupaj Gospodu dvolic(na srca.

29. Ne budi licemjer pred ljudima i pazi na usne svoje.

30. Ne uznosi se, da ne padneš i da se ne osramotiš, jer Gospod c'e otkriti tvoje tajne i poniziti te pred svim zborom, jer nisi dosegao straha Gospodnjeg i jer ti je srce puno prijevare.

Poglavlje 2

1. Sine moj, ako želiš služiti Gospodu, pripravi dušu svoju na kušnju.

2. Uèvrsti svoje srce i budi jak i ne nagli kad napast doðe.

3. Prioni uz Boga i ne odmeæi se, da bi bio slavljen na svoj posljednji dan.

4. Primi sve što te stigne i budi strpljiv u nestalnosti svoje bijede.

5. Jer kao što se u vatri kuša zlato, tako i odabranici u peæi poniženja.

6. Vjeruj u Gospoda, i on æe ti pomoæi, kroèi pravom stazom i uzdaj se u njega.

7. Vi što se bojite Gospoda, oèekujte njegovu milost i ne skreæite s pravoga puta, da ne propadnete.

8. Vi što se bojite Gospoda, uzdajte se u nj i plaæa vam neæe propasti.

9. Vi što se bojite Gospoda, nadajte se dobru, vjeènoj radosti i milosti.

10. Pogledajte prošla pokoljenja i vidite: je li se ikad postidio tko se uzdao u Gospoda? Je li ikad ostavljen tko ga se ustrajno bojao? Je li ikad prezren koji ga je u pomoæ zvao?

11. TÓa Gospod je suæutan i milostiv, on oprašta grijehe i izbavlja u danima nevolje.

12. Jao strašljivim srcima i lijenim rukama i grešniku koji hodi dvjema stazama.

13. Jao mlaku srcu koje ne vjeruje, jer takvo neæe naæi zaštite.

14. Jao vama koji ste izgubili izdržljivost: što æete raditi kad vas Gospod pohodi?

15. Koji se boje Gospoda slušaju njegove rijeèi, i koji ga ljube drže se putova njegovih.

16. Koji se boje Gospoda èine što je njemu po volji, i koji ga ljube uživaju u njegovu Zakonu.

17. Koji se boje Gospoda pripravljaju se srcem svojim i pred njim se ponizuju.

18. Predajmo se u ruke Gospodnje, a ne u ruke ljudske: jer kakvo je u Gospoda velièanstvo, takva je i njegova milost.

Poglavlje 3

1. Djeco, slušajte mene, oca svoga, i radite tako da se spasite.

2. Jer Gospod slavi oca u djeci njegovoj i uèvršæuje pravo majke nad sinovima njezinim.

3. Tko štuje oca okajava grijehe svoje,

4. i tko èasti majku svoju sabire blago.

5. Tko štuje oca radovat æe se sa svoje djece i bit æe uslišen u dan molitve svoje.

6. Tko èasti oca svojeg, dugo živi; tko èini radost majci svojoj sluša Gospoda.

7. On služi roditeljima svojim kao svojim gospodarima.

8. Sine moj, rijeèju i djelom štuj oca svoga da te od njega stigne blagoslov.

9. Jer blagoslov oèev uèvršæuje kuæu djeci, a majèina kletva temelje im ruši.

10. Ne traži èasti u sramoti oca svojeg, jer ti oèeva sramota nije na èast.

11. Jer èovjeku dolazi èast od poèasti oca njegova, a prezrena majka sramota je djeci.

12. Sine moj, pomozi oca svoga u starosti i ne žalosti ga za života njegova.

13. Ako mu i razum klone, budi blag s njime i ne grdi ga ti, koji si u punoj snazi.

14. Jer, ne zaboravlja se milost prema ocu, veæ se uraèunava u oprost grijeha.

15. U danima tvoje nevolje Gospod æe te se sjetiti: kao što se led topi na suncu, tako æe se iskopnjeti tvoji grijesi.

16. Od hulitelja nije bolji tko prezire oca, i Gospod proklinje onoga tko vrijeða majku.

17. Sine moj, budi krotak u poslu svojem, i bit æeš voljeniji nego onaj koji darove dijeli.

18. Što si veæi to se veæma ponizi da naðeš milost u Gospoda.

19. Jer veliko je milosrðe Božje i poniznima otkriva tajnu svoju.

20. Iako je velika moæ Gospoda, on prima poèast poniznih.

21. Ne idi za onim što ti je previsoko i ne istražuj ono što je iznad tvojih snaga.

22. Trsi se duhom svojim oko onoga što ti je dano i ne bavi se pojavama otajstvenim.

23. Ne trudi se oko onog što je iznad tvoje snage, jer i ono èemu su te uèili veæ je pregolemo za um ljudski.

24. Mnoge veæ zavede njihova umišljenost, i opaka uobraženost iskrivi im misli.

25. #

26. Tvrdokorno srce u zlu završava, i tko pogibelj ljubi, u njoj i propada.

27. Tvrdokorno srce otešèalo je od nevolja, i grešnik gomila grijeh na grijeh.

28. Nema lijeka bolesti oholnika, jer se opaèina u njem ukorijenila.

29. Srce razborita èovjeka razmišlja o izrekama, i pažljivo uho san je mudracu.

30. Kao što voda gasi uzbuktali oganj, tako i milosrðe èisti od grijeha.

31. Tko dobroèinstva uzvraæa misli na buduænost, i u èasu svojeg pada naæi æe potporu.

29. Opaki pokazuju drsko lice, a poštenjak uèvršæuje put svoj.

30. Nema mudrosti i nema razuma i nema savjeta protiv Jahve.

31. Konj se oprema za dan boja, ali Jahve daje pobjedu.