Löydetty 193 Tulokset: jest

  • I posvete Kedeš u Galileji, u Naftalijevoj gori; Šekem u Efrajimovoj gori; Kirjat-Arbu, to jest Hebron, u Judinoj gori. (Jošua 20, 7)

  • pripade Kirjat-Arba, glavni grad Anakovaca, to jest Hebron, u Judinoj gori, s pašnjacima unaokolo. (Jošua 21, 11)

  • Urani Jerubaal, to jest Gideon, i sav narod bijaše s njim i utabori se kod En-Haroda; a tabor Midjanaca nalazio se na sjeveru od njegova, podno brijega More, u dolini. (Knjiga o sucima 7, 1)

  • Ali èovjek ne htjede prenoæiti nego ustade i krenu. Tako je došao do pred Jebus, to jest Jeruzalem. S njim su bila dva osamarena magarca, inoèa i sluga. (Knjiga o sucima 19, 10)

  • Jest, uistinu sam ti skrbnik; ali postoji još bliži od mene. (Knjiga o Ruti 3, 12)

  • One im odgovore ovako: "Jest, vidjelac je pred vama. Upravo je stigao u grad, jer danas narod ima žrtvu na uzvišici. (Prva knjiga o Samuelu 9, 12)

  • Tada Samuel reèe narodu: "Jest, svjedok je Jahve koji je postavio Mojsija i Arona i koji je izveo vaše oce iz Egipta. (Prva knjiga o Samuelu 12, 6)

  • Tada Šaul poznade Davidov glas i upita: "Je li to tvoj glas, sine Davide?" A David odgovori: "Jest, kralju gospodaru!" (Prva knjiga o Samuelu 26, 17)

  • Tada Šaul reèe: "Zgriješio sam! Vrati mi se, sine Davide, neæu ti više èiniti zla, kad je danas moj život u oèima tvojim bio tako drag. Jest, ludo sam radio i teško sam pogriješio!" (Prva knjiga o Samuelu 26, 21)

  • Ipak David osvoji Sionsku tvrðavu, to jest Davidov grad. (Druga knjiga o Samuelu 5, 7)

  • Neka se velièa tvoje ime zauvijek i neka se govori: Jahve nad vojskama jest Bog Izraelov, a dom sluge tvoga Davida neka stoji èvrsto pred tobom. (Druga knjiga o Samuelu 7, 26)

  • Ti æeš mu sa svojim sinovima i sa svojim slugama obraðivati zemlju, od nje æeš skupljati žetvu da obitelj tvoga gospodara ima kruha; a Meribaal, sin tvoga gospodara, jest æe svagda za mojim stolom." A Siba imaše petnaest sinova i dvadeset slugu. (Druga knjiga o Samuelu 9, 10)


“Quanto maiores forem os dons, maior deve ser sua humildade, lembrando de que tudo lhe foi dado como empréstimo.” São Padre Pio de Pietrelcina