Löydetty 3956 Tulokset: Bog
Kad bijaše vrijeme da se prinese žrtva, pristupi prorok Ilija i reèe: "Jahve, Bože Abrahamov, Izakov i Izraelov, objavi danas da si ti Bog u Izraelu, da sam ja sluga tvoj i da sam po zapovijedi tvojoj uèinio sve ovo. (Prva knjiga o kraljevima 18, 36)
Usliši me, Jahve; usliši me, da bi sav ovaj narod znao da si ti, Jahve, Bog i da æeš ti obratiti njihova srca." (Prva knjiga o kraljevima 18, 37)
Sav narod se uplaši, ljudi padoše nièice i rekoše: "Jahve je Bog! Jahve je Bog!" (Prva knjiga o kraljevima 18, 39)
Tada Izebela posla Iliji glasnika s porukom: "Neka mi bogovi uèine sva zla i neka nadodadu, ako sutra u ovo doba ne uèinim s tvojim životom kao što si ti uèinio sa životom svakoga od njih!" (Prva knjiga o kraljevima 19, 2)
On odgovori: "Revnovao sam gorljivo za Jahvu, Boga nad vojskama, jer su sinovi Izraelovi napustili tvoj Savez, srušili tvoje žrtvenike i pobili maèem tvoje proroke. Ostao sam sam, a oni traže da i meni uzmu život." (Prva knjiga o kraljevima 19, 10)
Tada mu Ben-Hadad poruèi: "Neka mi bogovi uèine zlo i neka pridaju još toliko, ako bude dosta praha Samarije da svi oni koji me slijede dobiju po pregršt!" (Prva knjiga o kraljevima 20, 10)
Sluge su savjetovale aramejskog kralja: Njihov bog je bog gora, i zato su bili jaèi od nas. Ali ako se pobijemo s njima u ravnici, sigurno æemo mi biti jaèi od njih. (Prva knjiga o kraljevima 20, 23)
Tada pristupi Božji èovjek izraelskom kralju i reèe: "Ovako veli Jahve: 'Zato što Aramejci kažu za Jahvu da je Bog bregova i da nije Bog ravnica, ja æu predati u tvoje ruke ovo silno mnoštvo da spoznate da sam ja Jahve'." (Prva knjiga o kraljevima 20, 28)
Ahab se vrati kuæi mrk i ljutit zbog rijeèi koju mu je Nabot Jizreelac rekao: "Ne dam ti baštine svojih otaca." Legao je na postelju i okrenuo lice i nije htio okusiti hrane. (Prva knjiga o kraljevima 21, 4)
Postavite prema njemu dva nitkova koji æe ga optužiti: 'Proklinjao si Boga i kralja!' Tada ga izvedite i kamenujte ga da pogine." (Prva knjiga o kraljevima 21, 10)
Tada doðoše dva nitkova, sjedoše mu nasuprot i optužiše Nabota pred narodom: "Nabot je proklinjao Boga i kralja." I tako izvedoše Nabota izvan grada, zasuše ga kamenjem i on pogibe. (Prva knjiga o kraljevima 21, 13)
Služio je Baalu i klanjao se pred njim. Srdio je Jahvu, Boga Izraelova, sasvim onako kako je èinio njegov otac. (Prva knjiga o kraljevima 22, 54)
