Mosaico decorativo

Fundar 7831 Resultados para: Æe

  • A treæega dana, dok su oni još bili u bolovima, dva Jakovljeva sina, Šimun i Levi, Dinina braæa, pograbe svaki svoj maè i nesmetano doðu u grad te poubijaju sve muškarce. (Knjiga Postanka 34, 25)

  • Sasijeku maèem Hamora i njegova sina Šekema, uzmu Dinu iz Šekemove kuæe i odu. (Knjiga Postanka 34, 26)

  • Ostali Jakovljevi sinovi doðu na ubijene i opustoše grad što je njihova sestra bila obešèašæena. (Knjiga Postanka 34, 27)

  • Jakov reèe Šimunu i Leviju: "Uveli ste me u nepriliku omrazivši me stanovnicima zemlje, Kanaancima i Perižanima. Ako se ujedine protiv mene i napadnu me, dok je nas ovako malo na broj, istrijebit æe me s mojim domom." (Knjiga Postanka 34, 30)

  • Bog mu reèe: "Ime ti je Jakov, ali se odsad neæeš zvati Jakov nego æe Izrael biti tvoje ime." Tako ga prozva Izraelom. (Knjiga Postanka 35, 10)

  • Onda mu Bog reèe: "Ja sam El Šadaj - Bog Svesilni! Budi rodan i množi se! Od tebe poteæi æe narod, mnoštvo naroda, i kraljevi iz tvog æe izaæi krila. (Knjiga Postanka 35, 11)

  • Izak izdahne i umre, starac i godinama zasiæen, te bude pridružen svojim precima. Sahrane ga njegovi sinovi, Ezav i Jakov. (Knjiga Postanka 35, 29)

  • Ezav je uzeo sebi žene od kanaanskih djevojaka: Adu, kæer Hetita Elona; Oholibamu, kæer Ane, unuku Sibeona Horijca; (Knjiga Postanka 36, 2)

  • i Basematu, kæer Jišmaelovu, sestru Nebajotovu. (Knjiga Postanka 36, 3)

  • Ezav uzme svoje žene, svoje sinove, svoje kæeri, svu èeljad svoga doma; svoju stoku - krupnu i sitnu; svu imovinu što ju je namakao u zemlji kanaanskoj, pa ode u zemlju seirsku, daleko od svog brata Jakova. (Knjiga Postanka 36, 6)

  • A ovo su opet sinovi Ezavove žene Oholibame, Anine kæeri, unuke Sibeonove; ona je Ezavu rodila Jeuša, Jalama i Koraha. (Knjiga Postanka 36, 14)

  • A ovo su potomci Ezavove žene Oholibame: knez Jeuš, knez Jalam i knez Korah. To su rodovski glavari Ezavove žene Oholibame, kæeri Anine. (Knjiga Postanka 36, 18)


"Quanto maiores forem os dons, maior deve ser sua humildade, lembrando de que tudo lhe foi dado como empréstimo." São Padre Pio de Pietrelcina