Evanðelje po Mateju, 25

1. "Tada æe kraljevstvo nebesko biti kao kad deset djevica uzeše svoje svjetiljke i iziðoše u susret zaruèniku.

1. Tunc simile erit regnum cae lorum decem virginibus, quae accipientes lampades suas exierunt obviam sponso.

2. Pet ih bijaše ludih, a pet mudrih.

2. Quinque autem ex eis erant fatuae, et quinque prudentes.

3. Lude uzeše svjetiljke, ali ne uzeše sa sobom ulja.

3. Fatuae enim, acceptis lampadibus suis, non sumpserunt oleum secum;

4. Mudre pak zajedno sa svjetiljkama uzeše u posudama ulja."

4. prudentes vero acceperunt oleum in vasis cum lampadibus suis.

5. "Buduæi da je zaruènik okasnio, sve one zadrijemaše i pozaspaše.

5. Moram autem faciente sponso, dormitaverunt omnes et dormierunt.

6. O ponoæi nasta vika: 'Evo zaruènika! Iziðite mu u susret!'

6. Media autem nocte clamor factus est: “Ecce sponsus! Exite obviam ei”.

7. Tada ustadoše sve one djevice i urediše svoje svjetiljke.

7. Tunc surrexerunt omnes virgines illae et ornaverunt lampades suas.

8. Lude tada rekoše mudrima: 'Dajte nam od svoga ulja, gase nam se svjetiljke!'

8. Fatuae autem sapientibus dixerunt: “Date nobis de oleo vestro, quia lampades nostrae exstinguuntur”.

9. Mudre im odgovore: 'Nipošto! Ne bi doteklo nama i vama. Poðite radije k prodavaèima i kupite!'"

9. Responderunt prudentes dicentes: “Ne forte non sufficiat nobis et vobis, ite potius ad vendentes et emite vobis”.

10. "Dok one odoše kupiti, doðe zaruènik: koje bijahu pripravne, uðoše s njim na svadbu i zatvore se vrata.

10. Dum autem irent emere, venit sponsus, et quae paratae erant, intraverunt cum eo ad nuptias; et clausa est ianua.

11. Poslije doðu i ostale djevice pa stanu dozivati: 'Gospodine! Gospodine! Otvori nam!'

11. Novissime autem veniunt et reliquae virgines dicentes: “Domine, domine, aperi nobis”.

12. A on im odgovori: 'Zaista kažem vam, ne poznam vas!'

12. At ille respondens ait: “Amen dico vobis: Nescio vos”.

13. Bdijte dakle jer ne znate dana ni èasa!"

13. Vigilate itaque, quia nescitis diem neque horam.

14. "Doista, kao kad ono èovjek, polazeæi na put, dozva sluge i dade im svoj imetak.

14. Sicut enim homo peregre proficiscens vocavit servos suos et tradidit illis bona sua.

15. Jednomu dade pet talenata, drugomu dva, a treæemu jedan - svakomu po njegovoj sposobnosti.

15. Et uni dedit quinque talenta, alii autem duo, alii vero unum, unicuique secundum propriam virtutem, et profectus est. Statim

16. I otputova. Onaj koji je primio pet talenata odmah ode, upotrijebi ih i stekne drugih pet.

16. abiit, qui quinque talenta acceperat, et operatus est in eis et lucratus est alia quinque;

17. Isto tako i onaj sa dva stekne druga dva.

17. similiter qui duo acceperat, lucratus est alia duo.

18. Onaj naprotiv koji je primio jedan ode, otkopa zemlju i sakri novac gospodarov."

18. Qui autem unum acceperat, abiens fodit in terra et abscondit pecuniam domini sui.

19. "Nakon dugo vremena doðe gospodar tih slugu i zatraži od njih raèun.

19. Post multum vero temporis venit dominus servorum illorum et ponit rationem cum eis.

20. Pristupi mu onaj što je primio pet talenata i donese drugih pet govoreæi: 'Gospodaru! Pet si mi talenata predao. Evo, drugih sam pet talenata stekao!'

20. Et accedens, qui quinque talenta acceperat, obtulit alia quinque talenta dicens: “Domine, quinque talenta tradidisti mihi; ecce alia quinque superlucratus sum”.

21. Reèe mu gospodar: 'Valjaš, slugo dobri i vjerni! U malome si bio vjeran, nad mnogim æu te postaviti! Uði u radost gospodara svoga!'"

21. Ait illi dominus eius: “Euge, serve bone et fidelis. Super pauca fuisti fidelis; supra multa te constituam: intra in gaudium domini tui”.

22. "Pristupi i onaj sa dva talenta te reèe: 'Gospodaru! Dva si mi talenta predao. Evo, druga sam dva talenta stekao!'

22. Accessit autem et qui duo talenta acceperat, et ait: “Domine, duo talenta tradidisti mihi; ecce alia duo lucratus sum”.

23. Reèe mu gospodar: 'Valjaš, slugo dobri i vjerni! U malome si bio vjeran, nad mnogim æu te postaviti! Uði u radost gospodara svoga.'"

23. Ait illi dominus eius: “Euge, serve bone et fidelis. Super pauca fuisti fidelis; supra multa te constituam: intra in gaudium domini tui”.

24. "A pristupi i onaj koji je primio jedan talenat te reèe: 'Gospodaru! Znadoh te: èovjek si strog, žanješ gdje nisi sijao i kupiš gdje nisi vijao.

24. Accedens autem et qui unum talentum acceperat, ait: “Domine, novi te quia homo durus es: metis, ubi non seminasti, et congregas, ubi non sparsisti;

25. Pobojah se stoga, odoh i sakrih talenat tvoj u zemlju. Evo ti tvoje!'

25. et timens abii et abscondi talentum tuum in terra. Ecce habes, quod tuum est”.

26. A gospodar mu reèe: 'Slugo zli i lijeni! Znao si da žanjem gdje nisam sijao i kupim gdje nisam vijao!

26. Respondens autem dominus eius dixit ei: “Serve male et piger! Sciebas quia meto, ubi non seminavi, et congrego, ubi non sparsi?

27. Trebalo je dakle da uložiš moj novac kod novèara i ja bih po povratku izvadio svoje s dobitkom.'"

27. Oportuit ergo te mittere pecuniam meam nummulariis, et veniens ego recepissem, quod meum est cum usura.

28. "'Uzmite stoga od njega talenat i podajte onomu koji ih ima deset.

28. Tollite itaque ab eo talentum et date ei, qui habet decem talenta:

29. Doista, onomu koji ima još æe se dati, neka ima u izobilju, a od onoga koji nema oduzet æe se i ono što ima.

29. omni enim habenti dabitur, et abundabit; ei autem, qui non habet, et quod habet, auferetur ab eo.

30. A beskorisnoga slugu izbacite van u tamu. Ondje æe biti plaè i škrgut zubi.'"

30. Et inutilem servum eicite in tenebras exteriores: illic erit fletus et stridor dentium”.

31. "Kad Sin Èovjeèji doðe u slavi i svi anðeli njegovi s njime, sjest æe na prijestolje slave svoje.

31. Cum autem venerit Filius hominis in gloria sua, et omnes angeli cum eo, tunc sedebit super thronum gloriae suae.

32. I sabrat æe se pred njim svi narodi, a on æe ih jedne od drugih razluèiti kao što pastir razluèuje ovce od jaraca.

32. Et congregabuntur ante eum omnes gentes; et separabit eos ab invicem, sicut pastor segregat oves ab haedis,

33. Postavit æe ovce sebi zdesna, a jarce slijeva."

33. et statuet oves quidem a dextris suis, haedos autem a sinistris.

34. "Tada æe kralj reæi onima sebi zdesna: 'Doðite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u baštinu Kraljevstvo pripravljeno za vas od postanka svijeta!

34. Tunc dicet Rex his, qui a dextris eius erunt: “Venite, benedicti Patris mei; possidete paratum vobis regnum a constitutione mundi.

35. Jer ogladnjeh i dadoste mi jesti; ožednjeh i napojiste me; stranac bijah i primiste me;

35. Esurivi enim, et dedistis mihi manducare; sitivi, et dedistis mihi bibere; hospes eram, et collegistis me;

36. gol i zaogrnuste me; oboljeh i pohodiste me; u tamnici bijah i doðoste k meni.'"

36. nudus, et operuistis me; infirmus, et visitastis me; in carcere eram, et venistis ad me”.

37. "Tada æe mu pravednici odgovoriti: 'Gospodine, kada te to vidjesmo gladna i nahranismo te; ili žedna i napojismo te?

37. Tunc respondebunt ei iusti dicentes: “Domine, quando te vidimus esurientem et pavimus, aut sitientem et dedimus tibi potum?

38. Kada te vidjesmo kao stranca i primismo; ili gola i zaogrnusmo te?

38. Quando autem te vidimus hospitem et collegimus, aut nudum et cooperuimus?

39. Kada te vidjesmo bolesna ili u tamnici i doðosmo k tebi?'

39. Quando autem te vidimus infirmum aut in carcere et venimus ad te?”.

40. A kralj æe im odgovoriti: 'Zaista, kažem vam, što god uèiniste jednomu od ove moje najmanje braæe, meni uèiniste!'"

40. Et respondens Rex dicet illis: “Amen dico vobis: Quamdiu fecistis uni de his fratribus meis minimis, mihi fecistis”.

41. "Zatim æe reæi i onima slijeva: 'Odlazite od mene, prokleti, u oganj vjeèni, pripravljen ðavlu i anðelima njegovim!

41. Tunc dicet et his, qui a sinistris erunt: “Discedite a me, maledicti, in ignem aeternum, qui praeparatus est Diabolo et angelis eius.

42. Jer ogladnjeh i ne dadoste mi jesti; ožednjeh i ne dadoste mi piti;

42. Esurivi enim, et non dedistis mihi manducare; sitivi, et non dedistis mihi potum;

43. stranac bijah i ne primiste me; gol i ne zaogrnuste me; bolestan i u tamnici i ne pohodiste me!'"

43. hospes eram, et non collegistis me; nudus, et non operuistis me; infirmus et in carcere, et non visitastis me”.

44. "Tada æe mu i oni odgovoriti: 'Gospodine, a kada te to vidjesmo gladna, ili žedna, ili stranca, ili gola, ili bolesna, ili u tamnici, i ne poslužismo te?'

44. Tunc respondebunt et ipsi dicentes: “Domine, quando te vidimus esurientem aut sitientem aut hospitem aut nudum aut infirmum vel in carcere et non ministravimus tibi?”.

45. Tada æe im on odgovoriti: 'Zaista, kažem vam, što god ne uèiniste jednomu od ovih najmanjih, ni meni ne uèiniste.'"

45. Tunc respondebit illis dicens: “Amen dico vobis: Quamdiu non fecistis uni de minimis his, nec mihi fecistis”.

46. "I otiæi æe ovi u muku vjeènu, a pravednici u život vjeèni."

46. Et ibunt hi in supplicium aeternum, iusti autem in vitam aeternam”.