1 Uto kraljica od Sabe èu glas o Salomonu; hoteæi iskušati Salomona zagonetkama, doðe u Jeruzalem s mnogobrojnom pratnjom i s devama koje su nosile miomirise, mnogo zlata i dragulja. Došavši k Salomonu, porazgovori se s njim o svemu što joj bijaše na srcu.
2 Salomon joj odgovori na sva pitanja; nije bilo Salomonu sakriveno ništa da joj ne bi umio objasniti.
3 Kad kraljica od Sabe vidje njegovu mudrost, dvor koji bijaše sagradio,
4 jela na njegovu stolu, odaje njegove i dvorane, otmjenost njegove posluge i njihova odijela, i njegove peharnike i njihova odijela, i njegove paljenice koje je prinosio u Jahvinu domu, zastade joj dah.
5 Tada reèe kralju: "Istina je bila što sam u svojoj zemlji èula o tebi i o tvojoj mudrosti.
6 Ali nisam htjela vjerovati što se pripovijeda dokle god nisam došla i vidjela na svoje oèi; i doista, ni pola mi nije bilo reèeno o tvojoj velikoj mudrosti; nadvisio si glas koji sam slušala.
7 Blago tvojim ljudima i tvojim slugama koji stoje pred tobom i slušaju tvoju mudrost!
8 Neka je blagoslovljen Jahve, tvoj Bog, komu si tako omilio da te postavio na svoje prijestolje da kraljuješ umjesto Jahve, svojega Boga, jer Bog tvoj ljubi Izraela da bi ga održao dovijeka; i zato je postavio tebe za kralja da èiniš pravo i pravicu."
9 Dala je tada kralju sto i dvadeset zlatnih talenata i mnogo miomirisa i dragulja. Nikad više nije bilo takvih miomirisa kakve je kraljica od Sabe dala kralju Salomonu.
10 Hiramove sluge, koje su sa Salomonovim slugama donosile zlata iz Ofira, dovezle su takoðer sandalovine i dragulja.
11 Kralj je napravio i citre i harfe za pjevaèe: nikad se prije nisu vidjele takve stvari u zemlji judejskoj.
12 Kralj Salomon dade kraljici od Sabe što je zaželjela i zatražila, izuzev ono što je sama donijela kralju. Potom ona krenu i sa slugama ode u svoju zemlju.
13 Zlato što je dolazilo Salomonu svake godine bilo je teško šest stotina šezdeset i šest zlatnih talenata,
14 osim onoga što je dolazilo od trgovaca i putujuæih prodavaèa. I svi su arapski kraljevi i zemaljski upravitelji Salomonu donosili zlato i srebro.
15 Kralj Salomon naèini dvjesta štitova od kovanoga zlata; za svaki je štit upotrijebio šest stotina šekela kovanoga zlata;
16 i naèini trista štitiæa od kovanoga zlata; za svaki je štitiæ utrošio trista zlatnih šekela. Kralj ih je pohranio u kuæu zvanu Libanonska šuma.
17 Kralj je napravio i veliko prijestolje od bjelokosti i obložio ga èistim zlatom.
18 Prijestolje je imalo šest stepenica i zlatno podnožje sastavljeno s prijestoljem, i ruèice s obiju strana prijestolja, a kraj ruèica stajala dva lava.
19 Dvanaest je lavova stajalo s obiju strana onih šest stepenica. Takvo što nije bilo izraðeno ni u jednom kraljevstvu.
20 Sve posude iz kojih je pio kralj Salomon bijahu zlatne i sve posuðe u kuæi zvanoj Libanonska šuma bijaše od suhoga zlata; srebro se smatralo bezvrijednim u Salomonovo vrijeme.
21 Kraljeve su laðe išle u Taršiš s Hiramovim slugama; svake treæe godine vraæale su se i dolazile taršiške laðe donoseæi zlato i srebro, slonovu kost, majmune i paune.
22 Tako je kralj Salomon natkrilio sve zemaljske kraljeve bogatstvom i mudrošæu.
23 Svi su zemaljski kraljevi željeli vidjeti Salomona i èuti mudrost koju mu je Bog ulio u srce.
24 Svatko mu je donosio dar, srebrno i zlatno posuðe, haljine, oružje i miomirise, konje i mazge, iz godine u godinu.
25 Salomon je imao èetiri tisuæe konjskih jasala i bojnih kola i dvanaest tisuæa konjanika, koje je rasporedio po gradovima bojnih kola i kod kralja u Jeruzalemu.
26 Vladao je nad svim kraljevima od Rijeke do zemlje filistejske i do egipatske meðe.
27 Kralj je uèinio da u Jeruzalemu bude srebra kao kamenja, a cedrova kao divljih smokava što rastu u Judejskoj nizini.
28 Salomon je uvozio konje iz Musrija i iz svih zemalja.
29 Ostala djela Salomonova, od prvih do posljednjih, zapisana su u povijesti proroka Natana, u proroèkoj knjizi Šilonjanina Ahije i u proroèkoj besjedi vidioca Adona o Nebatovu sinu Jeroboamu.
30 Salomon je vladao u Jeruzalemu nad svim Izraelom èetrdeset godina.
31 Potom je poèinuo kod otaca i sahranili su ga u gradu oca mu Davida, a na njegovo se mjesto zakraljio sin mu Roboam.
Versículos relacionados com Druga knjiga Ljetopisa, 9:
2 Kronike 9 izvještava o posjeti kraljice subote kralju Salomonu, koji ju je impresionirao svojom mudrošću i bogatstvom. Ponudila je darove Salomonu, a poglavlje opisuje veličinu kralja i njegovog kraljevstva.
Mudre izreke 10:22: "Blagoslov Gospodnji je onaj koji se obogaćuje, a on ne dodaje bol." Ovaj stih govori o tome kako istinsko bogatstvo dolazi od Boga i do kojih se ne može doći samo kroz materijalnu robu, poput darova koje je kraljica subote ponudila Salomonu.
Propovjednik 7:12: "Budući da mudrost služi kao obrana, jer novac služi kao obrana; ali izvrsnost znanja je da mudrost daje život svom posjedniku." Ovaj stih naglašava važnost mudrosti, što je bio jedan od atributa koji su impresionirali kraljicu subote u Salomonu.
Matej 6:33: "Ali prvo tražite Kraljevstvo Božje i njegovu pravednost, i sve će vam te stvari biti dodane." Ovaj stih podsjeća nas da moramo Boga staviti prvo u svoj život i da će nam pružiti sve stvari koje nam trebaju.
1 Kraljevi 10:23: "Tako je kralj Salomon premašio sve kraljeve zemlje, kako u bogatstvu, tako i u mudrosti." Ovaj stih pojačava glavnu temu 2 kronike 9, što je veličina Salomona kao kralja i njegove mudrosti.
Psalam 72:1-2: "O Bože, dajte kralju svoje prosudbe i svoju pravednost sinu Kralju. Prosudite svoj narod pravednošću, a svoje siromašne s prosudbom." Ovaj je psalam molitva za kraljevu dobrobit, koji je odgovoran za upravljanje pravdom i briga o svom narodu, kao što je to činio Salomon u njegovoj vladavini.
Chapters: