Evanðelje po Mateju, 10

1. Dozva dvanaestoricu svojih uèenika i dade im vlast nad neèistim dusima: da ih izgone i da lijeèe svaku bolest i svaku nemoæ.

1. Et convocatis Duodecim di scipulis suis, dedit illis pote statem spirituum immundorum, ut eicerent eos et curarent omnem languorem et omnem infirmitatem.

2. A ovo su imena dvanaestorice apostola: prvi Šimun, zvani Petar, i Andrija, brat njegov; i Jakov, sin Zebedejev, i Ivan brat njegov;

2. Duodecim autem apostolorum nomina sunt haec: primus Simon, qui dicitur Petrus, et Andreas frater eius, et Iacobus Zebedaei et Ioannes frater eius,

3. Filip i Bartolomej; Toma i Matej carinik; Jakov Alfejev i Tadej;

3. Philippus et Bartholomaeus, Thomas et Matthaeus publicanus, Iacobus Alphaei et Thaddaeus,

4. Šimun Kananaj i Juda Iškariotski, koji ga izda.

4. Simon Chananaeus et Iudas Iscariotes, qui et tradidit eum.

5. Tu dvanaestoricu posla Isus uputivši ih: "K poganima ne idite i ni u koji samarijski grad ne ulazite!

5. Hos Duodecim misit Iesus praecipiens eis et dicens: “In viam gentium ne abieritis et in civitates Samaritanorum ne intraveritis;

6. Poðite radije k izgubljenim ovcama doma Izraelova!

6. sed potius ite ad oves, quae perierunt domus Israel.

7. Putom propovijedajte: 'Približilo se kraljevstvo nebesko!'

7. Euntes autem praedicate dicentes: “Appropinquavit regnum caelorum”.

8. Bolesne lijeèite, mrtve uskrisujte, gubave èistite, zloduhe izgonite! Besplatno primiste, besplatno dajte!

8. Infirmos curate, mortuos suscitate, leprosos mundate, daemones eicite; gratis accepistis, gratis date.

9. Ne stjeèite zlata, ni srebra, ni mjedi sebi u pojase,

9. Nolite possidere aurum neque argentum neque pecuniam in zonis vestris,

10. ni putne torbe, ni dviju haljina, ni obuæe, ni štapa. Ta vrijedan je radnik hrane svoje."

10. non peram in via neque duas tunicas neque calceamenta neque virgam; dignus enim est operarius cibo suo.

11. "U koji god grad ili selo uðete, razvidite tko je u njemu dostojan: ondje ostanite sve dok ne odete.

11. In quamcumque civitatem aut castellum intraveritis, interrogate quis in ea dignus sit; et ibi manete donec exeatis.

12. Ulazeæi u kuæu, zaželite joj mir.

12. Intrantes autem in domum, salutate eam;

13. Bude li kuæa dostojna, neka mir vaš siðe na nju. Ne bude li dostojna, neka se mir vaš k vama vrati.

13. et si quidem fuerit domus digna, veniat pax vestra super eam; si autem non fuerit digna, pax vestra ad vos revertatur.

14. Gdje vas ne prime i ne poslušaju rijeèi vaših, iziðite iz kuæe ili grada toga i prašinu otresite sa svojih nogu.

14. Et quicumque non receperit vos neque audierit sermones vestros, exeuntes foras de domo vel de civitate illa, excutite pulverem de pedibus vestris.

15. Zaista, kažem vam, lakše æe biti zemlji sodomskoj i gomorskoj na Dan sudnji negoli gradu tomu."

15. Amen dico vobis: Tolerabilius erit terrae Sodomorum et Gomorraeorum in die iudicii quam illi civitati.

16. "Evo, ja vas šaljem kao ovce meðu vukove. Budite dakle mudri kao zmije, a bezazleni kao golubovi!

16. Ecce ego mitto vos sicut oves in medio luporum; estote ergo prudentes sicut serpentes et simplices sicut columbae.

17. Èuvajte se ljudi, jer æe vas predavati vijeæima i po svojim æe vas sinagogama bièevati.

17. Cavete autem ab hominibus; tradent enim vos in conciliis, et in synagogis suis flagellabunt vos;

18. Pred upravitelje i kraljeve vodit æe vas poradi mene, za svjedoèanstvo njima i poganima.

18. et ad praesides et ad reges ducemini propter me in testimonium illis et gentibus.

19. Kad vas predadu, ne budite zabrinuti kako ili što æete govoriti. Dat æe vam se u onaj èas što æete govoriti.

19. Cum autem tradent vos, nolite cogitare quomodo aut quid loquamini; dabitur enim vobis in illa hora quid loquamini.

20. Ta ne govorite to vi, nego Duh Oca vašega govori u vama!"

20. Non enim vos estis, qui loquimini, sed Spiritus Patris vestri, qui loquitur in vobis.

21. "Brat æe brata predavati na smrt i otac dijete. Djeca æe ustajati na roditelje i ubijati ih.

21. Tradet autem frater fratrem in mortem, et pater filium; et insurgent filii in parentes et morte eos afficient.

22. Svi æe vas zamrziti zbog imena moga. Ali tko ustraje do svršetka, bit æe spašen."

22. Et eritis odio omnibus propter nomen meum; qui autem perseveraverit in finem, hic salvus erit.

23. "Kad vas stanu progoniti u jednom gradu, bježite u drugi. Zaista, kažem vam, neæete obiæi gradova izraelskih prije nego što doðe Sin Èovjeèji."

23. Cum autem persequentur vos in civitate ista, fugite in aliam; amen enim dico vobis: Non consummabitis civitates Israel, donec veniat Filius hominis.

24. "Nije uèenik nad uèiteljem niti sluga nad gospodarom svojim.

24. Non est discipulus super magistrum nec servus super dominum suum.

25. Dosta je da uèenik bude kao njegov uèitelj i sluga kao njegov gospodar. Ako su domaæina Beelzebulom nazvali, koliko æe više njegove ukuæane?"

25. Sufficit discipulo, ut sit sicut magister eius, et servus sicut dominus eius. Si patrem familias Beelzebul vocaverunt, quanto magis domesticos eius!

26. "Ne bojte ih se dakle. Ta ništa nije skriveno što se neæe otkriti ni tajno što se neæe doznati.

26. Ne ergo timueritis eos. Nihil enim est opertum, quod non revelabitur, et occultum, quod non scietur.

27. Što vam govorim u tami, recite na svjetlu; i što na uho èujete, propovijedajte na krovovima."

27. Quod dico vobis in tenebris, dicite in lumine; et, quod in aure auditis, praedicate super tecta.

28. "Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, ali duše ne mogu ubiti. Bojte se više onoga koji može i dušu i tijelo pogubiti u paklu."

28. Et nolite timere eos, qui occidunt corpus, animam autem non possunt occidere; sed potius eum timete, qui potest et animam et corpus perdere in gehenna.

29. "Ne prodaju li se dva vrapca za novèiæ? Pa ipak ni jedan od njih ne pada na zemlju bez Oca vašega.

29. Nonne duo passeres asse veneunt? Et unus ex illis non cadet super terram sine Patre vestro.

30. A vama su i vlasi na glavi sve izbrojene.

30. Vestri autem et capilli capitis omnes numerati sunt.

31. Ne bojte se dakle! Vredniji ste nego mnogo vrabaca."

31. Nolite ergo timere; multis passeribus meliores estis vos.

32. "Tko god se, dakle, prizna mojim pred ljudima, priznat æu se i ja njegovim pred Ocem, koji je na nebesima.

32. Omnis ergo qui confitebitur me coram hominibus, confitebor et ego eum coram Patre meo, qui est in caelis;

33. A tko se odreèe mene pred ljudima, odreæi æu se i ja njega pred svojim Ocem, koji je na nebesima."

33. qui autem negaverit me coram hominibus, negabo et ego eum coram Patre meo, qui est in caelis.

34. "Ne mislite da sam došao mir donijeti na zemlju. Ne, nisam došao donijeti mir, nego maè.

34. Nolite arbitrari quia venerim mittere pacem in terram; non veni pacem mittere sed gladium.

35. Ta došao sam rastaviti èovjeka od oca njegova i kæer od majke njezine i snahu od svekrve njezine;

35. Veni enim separare hominem adversus patrem suum et filiam adversus matrem suam et nurum adversus socrum suam:

36. i neprijatelji æe èovjeku biti ukuæani njegovi.

36. et inimici hominis domestici eius.

37. "Tko ljubi oca ili majku više nego mene, nije mene dostojan. Tko ljubi sina ili kæer više nego mene, nije mene dostojan.

37. Qui amat patrem aut matrem plus quam me, non est me dignus; et, qui amat filium aut filiam super me, non est me dignus;

38. Tko ne uzme svoga križa i ne poðe za mnom, nije mene dostojan.

38. et, qui non accipit crucem suam et sequitur me, non est me dignus.

39. Tko naðe život svoj, izgubit æe ga, a tko izgubi svoj život poradi mene, naæi æe ga."

39. Qui invenerit animam suam, perdet illam; et, qui perdiderit animam suam propter me, inveniet eam.

40. "Tko vas prima, mene prima; a tko prima mene, prima onoga koji je mene poslao.

40. Qui recipit vos, me recipit; et, qui me recipit, recipit eum, qui me misit.

41. Tko prima proroka jer je prorok, primit æe plaæu proroèku; tko prima pravednika jer je pravednik, primit æe plaæu pravednièku.

41. Qui recipit prophetam in nomine prophetae, mercedem prophetae accipiet; et, qui recipit iustum in nomine iusti, mercedem iusti accipiet.

42. Tko napoji jednoga od ovih najmanjih samo èašom hladne vode zato što je moj uèenik, zaista, kažem vam, neæe mu propasti plaæa."

42. Et, quicumque potum dederit uni ex minimis istis calicem aquae frigidae tantum in nomine discipuli, amen dico vobis: Non perdet mercedem suam”.