Prva knjiga Ljetopisa, 29

1. Kralj David reèe svemu zboru: "Bog je izabrao moga sina Salomona, mlado i nježno momèe, a ovo je velik posao, jer neæe biti za èovjeka dvor nego za Boga Jahvu.

1. Locutusque est David rex ad omnem ecclesiam: “Salomo nem filium meum unum elegit Deus adhuc puerum et tenellum; opus autem grande est: neque enim homini praeparatur habitatio sed Domino Deo.

2. Pripremio sam, koliko sam mogao, za Dom svoga Boga zlata za zlatne stvari i srebra za srebrne, tuèa za tuèane, željeza za željezne, drva za drvene; oniksova kamenja i dragulja za ukivanje, dragulja za ukras i šarenih dragulja, svakojakoga dragog kamenja i izobila mramora.

2. Ego autem totis viribus meis praeparavi impensas domus Dei mei: aurum ad vasa aurea et argentum in argentea, aes in aenea, ferrum in ferrea, ligna ad lignea, lapides onychinos et ad inserendum, durum caementum et lapides diversorum colorum omnemque pretiosum lapidem et marmor Parium abundantissime.

3. Iz ljubavi prema Bogu dajem još i svoga zlata i srebra za Dom svoga Boga, osim svega što sam pripravio za sveti Dom.

3. Et super haec, cum delectarer super domo Dei mei, de peculio meo aurum et argentum do in templum Dei mei, exceptis his, quae paravi in aedem sanctam:

4. Tri tisuæe zlatnih talenata ofirskoga zlata i sedam tisuæa talenata èistoga srebra da se oblože zidovi prostorija.

4. tria milia talenta auri de auro Ophir et septem milia talentorum argenti probatissimi ad operiendos parietes templi;

5. Zlato za zlatne stvari, a srebro za srebrne i za svako djelo umjetnièkih ruku. Bi li danas još tko htio dragovoljno što priložiti svojom rukom Jahvi?"

5. et ubicumque opus est aurum pro aureis, et ubicumque opus est argentum pro argenteis et pro quolibet opere per manus artificum; et si quis sponte offert, impleat manum suam hodie et offerat, quod voluerit, Domino”.

6. Tada su dragovoljno priložili knezovi obitelji i knezovi izraelskih plemena, tisuænici, stotnici i nadstojnici nad kraljevskim poslovima.

6. Sponte obtulerunt itaque principes familiarum et proceres tribuum Israel, tribuni quoque et centuriones et principes operis regis;

7. Dali su za službu u Božjem Domu zlata pet tisuæa talenata i deset tisuæa zlatnih darika, srebra deset tisuæa talenata, tuèa osamnaest tisuæa talenata, željeza sto tisuæa talenata.

7. dederuntque in opera domus Dei auri talenta quinque milia et solidos decem milia, argenti talenta decem milia et aeris talenta decem et octo milia, ferri quoque centum milia talentorum.

8. U koga se god našlo dragulja, svi su darivali u riznicu Jahvina Doma na ruke Jehiela Geršonovca.

8. Et apud quemcumque inventi sunt lapides, dederunt in thesaurum domus Domini in manum Iahiel Gersonitis.

9. Narod se veselio što su dragovoljno prilagali, jer su prilagali iskrena srca Jahvi; i kralj David radovao se od srca.

9. Laetatusque est populus super prompto animo eorum, quia corde toto offerebant ea Domino; sed et David rex laetatus est gaudio magno.

10. Potom David blagoslovi Jahvu pred svim zborom. I reèe David: "Blagoslovljen da si, Jahve, Bože našeg oca Izraela, od vijeka do vijeka!

10. Et benedixit Domino coram universa multitudine et ait: “Benedictus es, Domine, Deus Israel patris nostri, ab aeterno in aeternum.

11. Tvoja je, Jahve, velièina, sila, slava, sjaj i velièanstvo, jer je tvoje sve što je na nebu i na zemlji; tvoje je, Jahve, kraljevstvo i ti si uzvišen povrh svega, Poglavar svega!

11. Tua est, Domine, magnificentia et potentia, gloria, splendor atque maiestas. Cuncta enim, quae in caelo sunt et in terra, tua sunt. Tuum, Domine, regnum, et tu elevaris ut caput super omnia.

12. Od tebe je bogatstvo i slava, ti vladaš nad svim, u tvojoj je ruci sila i moæ, u tvojoj je vlasti da uèiniš velikim i jakim sve.

12. De te sunt divitiae et gloria, tu dominaris omnium. In manu tua virtus et potentia, in manu tua est magnificare et firmare omnia.

13. I slavimo te, Bože naš, i hvalimo tvoje dièno ime.

13. Nunc igitur, Deus noster, confitemur tibi et laudamus nomen tuum inclitum.

14. Tko sam ja i što je moj narod da bismo imali snage ovoliko prinijeti tebi dragovoljno? Od tebe je sve, i iz tvojih ruku primivši, dali smo tebi!

14. Quis ego, et quis populus meus, ut possimus haec tibi universa offerre? Tua sunt haec omnia; et, quae de manu tua accepimus, dedimus tibi.

15. Pridošlice smo pred tobom, naseljenici kao svi naši oèevi; naši dani na zemlji prolaze kao sjena i nema nade.

15. Peregrini enim sumus coram te et advenae, sicut omnes patres nostri; dies nostri quasi umbra super terram, et nulla est spes.

16. Jahve, Bože naš, sve ovo mnogo blago koje smo pripravili za gradnju Doma tebi, tvome svetom imenu, iz tvoje je ruke i sve je tvoje!

16. Domine Deus noster, omnis haec copia, quam paravimus, ut aedificaretur domus nomini sancto tuo, de manu tua est, et tua sunt omnia.

17. Ali znam, o Bože moj, da ti iskušavaš srca i da ljubiš iskrenost; ja sam iskrena srca dragovoljno prinio sve ovo i s radošæu sam gledao tvoj narod koji je ovdje kako ti dragovoljno prinosi.

17. Scio, Deus meus, quod probes corda et simplicitatem diligas; unde et ego in simplicitate cordis mei laetus obtuli universa haec et populum tuum, qui hic repertus est, vidi cum ingenti gaudio sponte tibi offerre donaria.

18. Jahve, Bože naših otaca Abrahama, Izaka i Jakova, saèuvaj dovijeka u srcu svoga naroda tu misao i namjeru i upravi njegovo srce k sebi!

18. Domine, Deus Abraham et Isaac et Israel patrum nostrorum, custodi in aeternum hanc voluntatem cordis eorum; et semper in venerationem tui mens ista permaneat.

19. A mome sinu Salomonu daj pošteno srce da bi se držao tvojih zapovijedi, tvojih odredaba i tvojih uredaba, da bi vršio sve i da bi sagradio dvor za koji sam sve spremio!"

19. Salomoni quoque filio meo da cor perfectum, ut custodiat mandata tua, testimonia tua et legitima tua et faciat universa et aedificet aedem, cuius impensas paravi”.

20. Tada David reèe svemu zboru: "Blagoslovite sada Jahvu, svoga Boga!" I sav je zbor blagoslovio Jahvu, Boga svojih otaca, i, pavši nièice, poklonio se Jahvi i kralju.

20. Praecepit autem David universae ecclesiae: “Benedicite Domino Deo vestro!”. Et benedixit omnis ecclesia Domino, Deo patrum suorum; et inclinaverunt se et adoraverunt Deum et deinde regem.

21. Žrtvovali su Jahvi klanice i prinijeli Jahvi paljenice sutradan: tisuæu junaca, tisuæu ovnova, tisuæu jaganjaca s njihovim ljevanicama, mnogo drugih žrtava za sav Izrael.

21. Immolaveruntque victimas Domino et obtulerunt holocausta die sequenti, tauros mille, arietes mille, agnos mille cum libaminibus suis et sacrificia abundantissime in omnem Israel.

22. Jeli su i pili pred Jahvom onoga dana vrlo se radujuæi. Zakraljili su po drugi put Davidova sina Salomona i pomazali ga po Jahvinoj volji za kneza, a Sadoka za sveæenika.

22. Et comederunt et biberunt coram Domino in die illo cum grandi laetitia; et fecerunt regem secundo Salomonem filium David atque unxerunt Domino in principem et Sadoc in pontificem.

23. Tako je Salomon sjeo na Jahvino prijestolje da kraljuje namjesto svoga oca Davida. Bio je sretan i slušao ga je sav Izrael.

23. Seditque Salomon super solium Domini, ut esset rex pro David patre suo, et prosperatus est, et paruit illi omnis Israel.

24. Svi su knezovi i junaci i svi sinovi kralja Davida pružili ruku kralju Salomonu i sveèano mu obeæali pokornost.

24. Sed et universi principes et fortes et cuncti filii regis David dederunt manum subicientes se Salomoni regi.

25. Jahve je vrlo uzvisio Salomona pred oèima sveg Izraela i dao njegovu kraljevstvu velièanstvo kakvo nijedan kralj prije njega nije imao u Izraelu.

25. Magnificavit ergo Dominus Salomonem in excelsum in conspectu omnis Israel et dedit illi gloriam regni, qualem nullus habuit ante eum rex Israel.

26. Tako je Jišajev sin David kraljevao nad svim Izraelom.

26. Igitur David filius Isai regnavit super universum Israel;

27. Nad Izraelom je kraljevao èetrdeset godina; u Hebronu je kraljevao sedam godina, u Jeruzalemu je kraljevao trideset i tri godine.

27. et dies, quibus regnavit super Israel, fuerunt quadraginta anni: in Hebron regnavit septem annis et in Ierusalem annis triginta tribus.

28. Umro je u lijepoj starosti, nauživši se života, bogatstva i slave. Na njegovo se mjesto zakraljio sin mu Salomon.

28. Et mortuus est in senectute bona plenus dierum et divitiis et gloria; et regnavit Salomon filius eius pro eo.

29. Djela kralja Davida, od prvog do posljednjeg, zapisana su u povijesti vidioca Samuela, u povijesti proroka Natana i u povijesti vidioca Gada,

29. Gesta autem David regis priora et novissima scripta sunt in libro Samuel videntis et in libro Nathan prophetae atque in volumine Gad videntis,

30. sa svim njegovim kraljevanjem, njegovim junaštvom i dogaðajima što prijeðoše preko njega i Izraela i svih drugih kraljevstava zemaljskih.

30. universique regni eius et fortitudinis et temporum, quae transierunt sub eo sive in Israel sive in cunctis regnis terrarum.